UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DRUGA MLADOST

Kako izgledati i osjećati se mlađim?

 

     Što su ključevi dobrog zdravlja? Dobri geni i izbjega­vanje rizičnih faktora, poput pušenja, alkohola i hra­ne s puno kolesterola. Međutim, to nije sve. Mnogi znanstvenici smatraju da trebamo također oplemenjivati i njegovati osobne značajke i zdrave navike, koje čine da se ljudi osjećaju dobro. Evo što možete učiniti za svoje tijelo i time mu pomoći da ostane zdravo, a da izgledate i da se osjećate mlađe i da živite dulje.

Vodite ljubav, a ne rat

     U ispitivanju grupe mladih bračnih parova utvrđe­no je da su oni koji su se ljutili i postajali neprijateljski raspoloženi za vrijeme razgovora o svojim problemima, imali viši krvni tlak i ubrzaniji srčani ritam nego oni koji su rješavali konflikte s razumijevanjem i humorom. Ljut­nja slabi imunološki sustav oba partnera do 24 sata na­kon svađe. Sretna veza može zaštititi vaše zdravlje. Osim toga, normalni seksualni odnosi mogu djelovati kao pri­rodni sedativ i pomoći protiv stresa.

Briga oko kompletnog cijepljenja

     Osoba koja nije dobila sva cjepiva kao dijete, izlože­na je riziku obolijevanja od „dječjih" bolesti. Svake godi­ne velik broj odraslih ljudi umire od gripe, upale pluća i komplikacija od hepatitisa B (ciroza, rak jetre) i drugih bolesti koje općenito mogu biti prevenirane jednostav­nim cijepljenjem.

Budite društvena osoba

     Najustrajniji, vitalni ljudi održavaju čvrsto prijatelj­stvo i vode brigu o drugima. Imati obitelj i prijatelje koji pružaju podršku, povezuje se s boljom funkcijom imu­nološkog sustava, rjeđim komplikacijama u trudnoći, lakšim prekidom pušenja, lakšim održavanjem programa tjelovježbe, pa čak i s češćim preživljavanjem raka. Ne­dostatak podrške društva je značajan zdravstveni rizik. Ako nemate prijatelje koji će vam pomoći, onda je već i pomaganje drugima korisno za zdravlje, zbog boljeg ras­položenja i smanjenja stresa.

Osigurajte dovoljno sna

     Za vrijeme intenzivne aktivnosti ili rada lako je zabo­raviti da i tijelo treba odmor. Međutim, normalna količi­na noćnog sna, sedam do devet sati, pomaže da izgle­date i osjećate se bolje. Istraživanja su pokazala da ljudi koji nedostatno spavaju, imaju 70 posto veću smrtnost od onih s normalnim snom.

Osluškujte svoje tijelo

     Tijelo vam stalno nešto govori kroz različite simptome, a i putem intuicije. Svemu tome morate obratiti pažnju. Oni koji tako ne postupaju skloniji su obolijevanjima.

Volite ono što radite

      Stres zbog nezadovoljstva svojim poslom može uči­niti da osoba izgleda iscrpljeno i neraspoloženo. Takva situacija može biti pogodna za bilo koje oboljenje.

Jedite mediteransku hranu

     Bernard Shaw je jednom kazao kako nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani. Nutricionisti preporučuju mediteransku prehranu, odnosno puno ribe, maslinovog ulja, svježeg voća i povrća, uz manje količine crvenog mesa.

Ne zaboravite na dušu

     Sve je više dokaza koji povezuju vjerovanje u Boga s boljim fizičkim zdravljem. Čak 22 studije, provedene u posljednjih nekoliko godina, pokazuju da oni koji češće ili redovito odlaze u crkvu, imaju manju učestalost mno­gih oboljenja (povišen krvni tlak, srčane bolesti, rak vra­ta maternice). Znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto je to tako. No, velika većina ih smatra da je vjerovanje u Boga zaista povezano s dugim i zdravim životom. Očito je da je za dobro, krepko zdravlje, što je ključ mlađahnog izgleda i osjećanja, potrebno i nešto više od samog pro­vođenja niza krutih pravila. Znanstvenici sve više doka­zuju da je slavni pijanist Arthur Rubinstein bio u pravu kad je rekao: „Uvjerio sam se da ako volite život, život će voljeti i vas". On je doživio 95 godina.

dr. Ivo Belan