UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 ZAGREB

KONSTITUIRANO NACIONALNO VIJEĆE  ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Korak dalje u bilateralnom dijalogu

  • Presudno je u kojoj će mjeri Vlada samo prosljeđivati svoje teme na dnevni red, a koliko će umirovljeničke udruge vlastitom inicijativom zastupati životne interese umirovljenika!

ZAGREB – 18. siječnja 2013., na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava za predsjednika je u jednogodišnjem mandatu izabran predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, Vlado Nožarić, a za potpredsjednike Vijeća izabrani su ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović te predsjedatelj Koordinacije umirovljeničkih udruga Mario Tocauer. Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Željko Šemper izabran je za pridruženog člana.

U izjavi novinarima ministar Mrsić izrazio je zadovoljstvo konstituiranjem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, istaknuvši kako položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije dobar i na tom području treba napraviti velike napore koji nisu vezani samo uz financijske probleme. Kazao je kako će na Vijeću raspraviti i sve zakonske inicijative koje će ići u Hrvatski sabor, vezane za umirovljeničku problematiku.

Najavio je da će se na idućem sastanku Vijeća, koji se treba održati 1. veljače, razgovarati o zakonu o mirovinskom osiguranju te o mirovinskoj reformi u Hrvatskoj.

Ministar Mrsić naglasio je da će se u ovoj godini mirovine usklađivati te isplaćivati na vrijeme. Izrazio je zadovoljstvo što u radu Vijeća sudjeluju sve umirovljeničke udruge, bez utjecaja stranačke politike.

Jasna Petrović je podijelila prisutnima te i obrazložila spisak od 15 prioritetnih tema koje Sindikat umirovljenika Hrvatske želi vidjeti na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, te očekuje da će i preostale strane, osobito druge umirovljeničke udruge, iznijeli i svoje prijedloge.

Upozorivši na težak položaj umirovljenika u Hrvatskoj, Nožarić je naglasio kako treba „što dinamičnije rješavati problem po problem, a u nekim stvarima smo već zakasnili”.