UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NENAMJENSKI KREDITI ZA STARIJE OSOBE

Koje banke vole umirovljenike?

 

     S obzirom na financijsko stanje umi­rovljenika u zemlji, rijetki od njih se odvaže na podizanje kredita. To su uglavnom umirovljenički krediti, koje banke nude s nešto većim kama­tama, u pravilu od šest do 7,25 posto te s nižim iznosom nego za zaposlene. No, moguće je i da umirovljenici podignu i obični nenamjenski kredit. Naravno, to ima svojih prednosti i nedostataka, a važno je znati gdje ih možete dobiti, jer ih ne nude sve banke.

     Od devet banaka koje smo istražili, osam ih ima ponudu za umirovljenike, ali i mogućnost otplate nenamjenskog kredita. Rok za otplatu je najčešće do 75 godina starosti, osim u OTP i Zagre­bačkoj banci, gdje je rok otplate na­vršenih 70 godina života, odnosno 72 godine. Pozitivni izuzetak je Erste ban­ka, koja nudi rok otplate kredita do 78. godine života.

     Recimo da naš umirovljenik ima 69 godina i želi podići nenamjenski kredit na 50.000 kuna. To bi, sa svojom mirovi­nom od 4.000 kuna, uspio samo u Sber- banku, Addiko banci, Ersteu i Hrvatskoj poštanskoj banci. U Zabi, PBZ-u, OTP-u i Raiffeisen banci bi mogao podići samo umirovljenički kredit, s time da se u tim bankama limiti kreću između 20 i 30 tisuća kuna, uz izuzetak OTP-a, koji nudi kunski umirovljenički kredit s limi­tom od 50.000 kuna. Zanimljivo je kako Kent banka nema nikakvu ponudu za umirovljenike, osim otplate prijašnjih kredita do 70. godine starosti.

Vrati sve do 75. godine

     Najpovoljnije uvjete ima Addiko banka, kod koje je potrebno samo ot­platiti zadnju ratu do 75. godine života. Za iznos do 50.000 kuna nisu potreb­ni jamci, niti bilo kakva zadužnica ili ovršna izjava. Sberbank nudi kredite do 5.000 eura, odnosno 37.000 kuna, s rokom otplate od pet godina. No, u slučaju kašnjenja s otplatom, postoji komplicirana procedura prije ovrhe. Naime, umirovljenik bi trebao donijeti posljednja tri odreska mirovine, izva­dak platnog prometa na svome raču­nu, a u slučaju dugovanja, trebao bi otvoriti policu povratka kredita ili mje­šovitog životnog osiguranja ili otplatiti 10 posto depozita u zadanom roku. Uz to, ovo je jedina banka koja nudi i hi- potekarne kredite s rokom otplate do 75. godine života, ali su za takav kredit mnogo stroži kriteriji kreditne sposobnosti. Erste banka, osim već spomenu­tog duljeg roka otplate, nudi i fiksnu kamatnu stopu od 6,99 posto za one s ratama iznad 1.500 kuna te mogućnost prijevremene otplate za kredite do kuna.

     Hrvatska poštanska banka, kao je­dina velika domaća banka i ona koja je zadužena za otvaranje umirovljeničkih računa, omogućuje podizanje obič­nog nenamjenskog kredita svima čija je mirovina viša od 3.000 kuna, s time da im rata ne bi smjela prelaziti trećinu tog iznosa. Kamatna stopa se razliku­je, ovisno o tome je li kredit kunski ili eurski i ovisno o tome je li umirovljenik klijent banke ili nije, to jest prima li u njoj svoju mirovinu. U najgorem sluča­ju kamata je 7,2 posto, a u najboljem - solidnih 5,9 posto. Rok otplate tih kredita je sedam godina, a najviše do 75. godine života. Hipoteka na kredite HPB-a je potrebna samo za iznos veći od 220.000 kuna, no u slučaju neredo­vitog plaćanja, FINA će provesti ovrhu na računu.

Plivajuće kamate

     Upravo je visina kamatne stope faktor koji se najviše mijenja. Razlozi za to su mnogobrojni. Naravno, visina mirovine, odnosno drugih prihoda, najviše utječe na visinu kamata. No, jednako važan faktor je i dob. Ako se naš „ogledni" umirovljenik odluči uzeti nenamjenski kredit u nekoj od banaka sljedeće godine, odnosno kad navrši 70 godina života, kamata će mu biti veća, jer mu je skraćen rok za ot­platu. Samim time, teže će dobiti veći iznos novca te će kliznuti u skupinu kreditno nesposobnih građana.

     Sve podatke je najbolje provjeriti u poslovnici banke s osobnim banka­rima ili kreditnim savjetnicima, koji će uzeti sve podatke u obzir i pokušati kreirati kredit na zadovoljstvo svojih klijenata. Informiranjem putem tele­fona ili elektronske pošte lako je dobi­ti polovične, nepotpune ili neprovje­rene informacije. Upravo je loša infor- miranost jedan od razloga zbog kojeg se starije osobe rijetko usuđuju podići kredit, jer time potencijalni rizici rastu.

     Iako je podizanje kredita uvijek djelomično rizično, dobro je znati da se s odlaskom u mirovinu građani ne moraju zavjetovati banci na apsolut­nu i hitnu otplatu te da mogu računati na financijsku injekciju kako bi riješi­li pitanja koja su im važna u starosti. Osim toga, straha od ovrhe nema za redovne platiše i one koji imaju su- dužnike ili jamce. Sve se rješava pu­tem solemnizirane bjanko zadužnice i ovršne izjave, a oba dokumenta pod­liježu odredbama Ovršnog zakona. Dakle, za ulazak u kredit sve ovisi o dobi i visini kamata. I, što je najvažni­je, o visini mirovine. Kako je prosječna hrvatska mirovina samo 2.407 kuna, većina umirovljenika će u bankama dobiti odbijenicu. Za siromašne nema ni kredita.

Milan Dalmacija