UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NENAMJENSKI KREDITI ZA STARIJE OSOBE

Koje banke vole umirovljenike?

 

     S obzirom na financijsko stanje umi­rovljenika u zemlji, rijetki od njih se odvaže na podizanje kredita. To su uglavnom umirovljenički krediti, koje banke nude s nešto većim kama­tama, u pravilu od šest do 7,25 posto te s nižim iznosom nego za zaposlene. No, moguće je i da umirovljenici podignu i obični nenamjenski kredit. Naravno, to ima svojih prednosti i nedostataka, a važno je znati gdje ih možete dobiti, jer ih ne nude sve banke.

     Od devet banaka koje smo istražili, osam ih ima ponudu za umirovljenike, ali i mogućnost otplate nenamjenskog kredita. Rok za otplatu je najčešće do 75 godina starosti, osim u OTP i Zagre­bačkoj banci, gdje je rok otplate na­vršenih 70 godina života, odnosno 72 godine. Pozitivni izuzetak je Erste ban­ka, koja nudi rok otplate kredita do 78. godine života.

     Recimo da naš umirovljenik ima 69 godina i želi podići nenamjenski kredit na 50.000 kuna. To bi, sa svojom mirovi­nom od 4.000 kuna, uspio samo u Sber- banku, Addiko banci, Ersteu i Hrvatskoj poštanskoj banci. U Zabi, PBZ-u, OTP-u i Raiffeisen banci bi mogao podići samo umirovljenički kredit, s time da se u tim bankama limiti kreću između 20 i 30 tisuća kuna, uz izuzetak OTP-a, koji nudi kunski umirovljenički kredit s limi­tom od 50.000 kuna. Zanimljivo je kako Kent banka nema nikakvu ponudu za umirovljenike, osim otplate prijašnjih kredita do 70. godine starosti.

Vrati sve do 75. godine

     Najpovoljnije uvjete ima Addiko banka, kod koje je potrebno samo ot­platiti zadnju ratu do 75. godine života. Za iznos do 50.000 kuna nisu potreb­ni jamci, niti bilo kakva zadužnica ili ovršna izjava. Sberbank nudi kredite do 5.000 eura, odnosno 37.000 kuna, s rokom otplate od pet godina. No, u slučaju kašnjenja s otplatom, postoji komplicirana procedura prije ovrhe. Naime, umirovljenik bi trebao donijeti posljednja tri odreska mirovine, izva­dak platnog prometa na svome raču­nu, a u slučaju dugovanja, trebao bi otvoriti policu povratka kredita ili mje­šovitog životnog osiguranja ili otplatiti 10 posto depozita u zadanom roku. Uz to, ovo je jedina banka koja nudi i hi- potekarne kredite s rokom otplate do 75. godine života, ali su za takav kredit mnogo stroži kriteriji kreditne sposobnosti. Erste banka, osim već spomenu­tog duljeg roka otplate, nudi i fiksnu kamatnu stopu od 6,99 posto za one s ratama iznad 1.500 kuna te mogućnost prijevremene otplate za kredite do kuna.

     Hrvatska poštanska banka, kao je­dina velika domaća banka i ona koja je zadužena za otvaranje umirovljeničkih računa, omogućuje podizanje obič­nog nenamjenskog kredita svima čija je mirovina viša od 3.000 kuna, s time da im rata ne bi smjela prelaziti trećinu tog iznosa. Kamatna stopa se razliku­je, ovisno o tome je li kredit kunski ili eurski i ovisno o tome je li umirovljenik klijent banke ili nije, to jest prima li u njoj svoju mirovinu. U najgorem sluča­ju kamata je 7,2 posto, a u najboljem - solidnih 5,9 posto. Rok otplate tih kredita je sedam godina, a najviše do 75. godine života. Hipoteka na kredite HPB-a je potrebna samo za iznos veći od 220.000 kuna, no u slučaju neredo­vitog plaćanja, FINA će provesti ovrhu na računu.

Plivajuće kamate

     Upravo je visina kamatne stope faktor koji se najviše mijenja. Razlozi za to su mnogobrojni. Naravno, visina mirovine, odnosno drugih prihoda, najviše utječe na visinu kamata. No, jednako važan faktor je i dob. Ako se naš „ogledni" umirovljenik odluči uzeti nenamjenski kredit u nekoj od banaka sljedeće godine, odnosno kad navrši 70 godina života, kamata će mu biti veća, jer mu je skraćen rok za ot­platu. Samim time, teže će dobiti veći iznos novca te će kliznuti u skupinu kreditno nesposobnih građana.

     Sve podatke je najbolje provjeriti u poslovnici banke s osobnim banka­rima ili kreditnim savjetnicima, koji će uzeti sve podatke u obzir i pokušati kreirati kredit na zadovoljstvo svojih klijenata. Informiranjem putem tele­fona ili elektronske pošte lako je dobi­ti polovične, nepotpune ili neprovje­rene informacije. Upravo je loša infor- miranost jedan od razloga zbog kojeg se starije osobe rijetko usuđuju podići kredit, jer time potencijalni rizici rastu.

     Iako je podizanje kredita uvijek djelomično rizično, dobro je znati da se s odlaskom u mirovinu građani ne moraju zavjetovati banci na apsolut­nu i hitnu otplatu te da mogu računati na financijsku injekciju kako bi riješi­li pitanja koja su im važna u starosti. Osim toga, straha od ovrhe nema za redovne platiše i one koji imaju su- dužnike ili jamce. Sve se rješava pu­tem solemnizirane bjanko zadužnice i ovršne izjave, a oba dokumenta pod­liježu odredbama Ovršnog zakona. Dakle, za ulazak u kredit sve ovisi o dobi i visini kamata. I, što je najvažni­je, o visini mirovine. Kako je prosječna hrvatska mirovina samo 2.407 kuna, većina umirovljenika će u bankama dobiti odbijenicu. Za siromašne nema ni kredita.

Milan Dalmacija