UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NENAMJENSKI KREDITI ZA STARIJE OSOBE

Koje banke vole umirovljenike?

 

     S obzirom na financijsko stanje umi­rovljenika u zemlji, rijetki od njih se odvaže na podizanje kredita. To su uglavnom umirovljenički krediti, koje banke nude s nešto većim kama­tama, u pravilu od šest do 7,25 posto te s nižim iznosom nego za zaposlene. No, moguće je i da umirovljenici podignu i obični nenamjenski kredit. Naravno, to ima svojih prednosti i nedostataka, a važno je znati gdje ih možete dobiti, jer ih ne nude sve banke.

     Od devet banaka koje smo istražili, osam ih ima ponudu za umirovljenike, ali i mogućnost otplate nenamjenskog kredita. Rok za otplatu je najčešće do 75 godina starosti, osim u OTP i Zagre­bačkoj banci, gdje je rok otplate na­vršenih 70 godina života, odnosno 72 godine. Pozitivni izuzetak je Erste ban­ka, koja nudi rok otplate kredita do 78. godine života.

     Recimo da naš umirovljenik ima 69 godina i želi podići nenamjenski kredit na 50.000 kuna. To bi, sa svojom mirovi­nom od 4.000 kuna, uspio samo u Sber- banku, Addiko banci, Ersteu i Hrvatskoj poštanskoj banci. U Zabi, PBZ-u, OTP-u i Raiffeisen banci bi mogao podići samo umirovljenički kredit, s time da se u tim bankama limiti kreću između 20 i 30 tisuća kuna, uz izuzetak OTP-a, koji nudi kunski umirovljenički kredit s limi­tom od 50.000 kuna. Zanimljivo je kako Kent banka nema nikakvu ponudu za umirovljenike, osim otplate prijašnjih kredita do 70. godine starosti.

Vrati sve do 75. godine

     Najpovoljnije uvjete ima Addiko banka, kod koje je potrebno samo ot­platiti zadnju ratu do 75. godine života. Za iznos do 50.000 kuna nisu potreb­ni jamci, niti bilo kakva zadužnica ili ovršna izjava. Sberbank nudi kredite do 5.000 eura, odnosno 37.000 kuna, s rokom otplate od pet godina. No, u slučaju kašnjenja s otplatom, postoji komplicirana procedura prije ovrhe. Naime, umirovljenik bi trebao donijeti posljednja tri odreska mirovine, izva­dak platnog prometa na svome raču­nu, a u slučaju dugovanja, trebao bi otvoriti policu povratka kredita ili mje­šovitog životnog osiguranja ili otplatiti 10 posto depozita u zadanom roku. Uz to, ovo je jedina banka koja nudi i hi- potekarne kredite s rokom otplate do 75. godine života, ali su za takav kredit mnogo stroži kriteriji kreditne sposobnosti. Erste banka, osim već spomenu­tog duljeg roka otplate, nudi i fiksnu kamatnu stopu od 6,99 posto za one s ratama iznad 1.500 kuna te mogućnost prijevremene otplate za kredite do kuna.

     Hrvatska poštanska banka, kao je­dina velika domaća banka i ona koja je zadužena za otvaranje umirovljeničkih računa, omogućuje podizanje obič­nog nenamjenskog kredita svima čija je mirovina viša od 3.000 kuna, s time da im rata ne bi smjela prelaziti trećinu tog iznosa. Kamatna stopa se razliku­je, ovisno o tome je li kredit kunski ili eurski i ovisno o tome je li umirovljenik klijent banke ili nije, to jest prima li u njoj svoju mirovinu. U najgorem sluča­ju kamata je 7,2 posto, a u najboljem - solidnih 5,9 posto. Rok otplate tih kredita je sedam godina, a najviše do 75. godine života. Hipoteka na kredite HPB-a je potrebna samo za iznos veći od 220.000 kuna, no u slučaju neredo­vitog plaćanja, FINA će provesti ovrhu na računu.

Plivajuće kamate

     Upravo je visina kamatne stope faktor koji se najviše mijenja. Razlozi za to su mnogobrojni. Naravno, visina mirovine, odnosno drugih prihoda, najviše utječe na visinu kamata. No, jednako važan faktor je i dob. Ako se naš „ogledni" umirovljenik odluči uzeti nenamjenski kredit u nekoj od banaka sljedeće godine, odnosno kad navrši 70 godina života, kamata će mu biti veća, jer mu je skraćen rok za ot­platu. Samim time, teže će dobiti veći iznos novca te će kliznuti u skupinu kreditno nesposobnih građana.

     Sve podatke je najbolje provjeriti u poslovnici banke s osobnim banka­rima ili kreditnim savjetnicima, koji će uzeti sve podatke u obzir i pokušati kreirati kredit na zadovoljstvo svojih klijenata. Informiranjem putem tele­fona ili elektronske pošte lako je dobi­ti polovične, nepotpune ili neprovje­rene informacije. Upravo je loša infor- miranost jedan od razloga zbog kojeg se starije osobe rijetko usuđuju podići kredit, jer time potencijalni rizici rastu.

     Iako je podizanje kredita uvijek djelomično rizično, dobro je znati da se s odlaskom u mirovinu građani ne moraju zavjetovati banci na apsolut­nu i hitnu otplatu te da mogu računati na financijsku injekciju kako bi riješi­li pitanja koja su im važna u starosti. Osim toga, straha od ovrhe nema za redovne platiše i one koji imaju su- dužnike ili jamce. Sve se rješava pu­tem solemnizirane bjanko zadužnice i ovršne izjave, a oba dokumenta pod­liježu odredbama Ovršnog zakona. Dakle, za ulazak u kredit sve ovisi o dobi i visini kamata. I, što je najvažni­je, o visini mirovine. Kako je prosječna hrvatska mirovina samo 2.407 kuna, većina umirovljenika će u bankama dobiti odbijenicu. Za siromašne nema ni kredita.

Milan Dalmacija