UVODNA RIJEČ
Povratak u doba nestašica
Piše: Igor Knežević
Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile totalno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.
Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.
Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.
Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.
Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.
„Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...
Web stranice naših podružnica
KRIMINAL U STARIJOJ POPULACIJI
Stariji su česce žrtve nego kriminalci
Piše: Milan Dalmacija
Iako je teško povezati stariju osobu s kriminalom, a naročito nekim težim oblicima poput ubojstava ili otmica, ova pošast društva ne zaobilazi niti ljude treće životne dobi. I dok u Japanu starije osobe, uglavnom zbog sitne krađe, završe u zatvoru i tako si privremeno riješe egzistencijalna pitanja, u SAD-u mnoštvo njih „maše" oružjem u obrani doma. No, uvidom u statistike Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, ne bismo mogli zaključiti da su naši „penzići" ogrezli u kriminalu, ali su u tom pogledu raznovrsni.
Tako je od 17.399 počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj prošle godine, njih 1.880 starije od 59 godina, što čini 10,8 posto od ukupnog broja. Kad se to usporedi s njihovim udjelom u ukupnom stanovništvu, a koji čini gotovo trećinu, ispada da ima tri puta manje sijedih kriminalaca no stanovnika starijih od 60 godina.
Kad bismo od toga oduzeli 289 „krivaca" u prometu, dobili bismo samo 9,14 posto starijih osoba koje su prekršile zakon. Računajući od 2012. godine, osobe s 59 ili više godina života nisu pokazale tendenciju češćeg kršenja zakona. Zabilježenih slučajeva u kojima su kriminalci starije osobe svake godine ima između 1.600 i 1.900. No, gledajući udio starijih kriminalaca, on svake godine raste, pa je s 5,27 posto 2012. godine skočio na 9,14 posto u 2018. Razlog tomu je smanjenje ukupnog broja počinitelja kaznenih djela, koji je u ovih šest godina pao za 10.380, povećanje udjela starijih od 60 godina te galopirajuće siromaštvo.
Od prijetnje do ubojstva
Prema policijskim statistikama starije osobe najčešće prijete. U dobrom dijelu slučajeva ostvare svoju prijetnju ozljeđivanjem žrtve ili oštećenjem tuđe imovine. Tako je prošle godine zabilježeno 485 slučajeva prijetnje, što je 16,9 posto svih zabilježenih prijetnji. Mnogo je manji broj zabilježenih tučnjava ili razbijene imovine, no postoci ostaju otprilike jednaki. No, vrlo su visoki postoci starijih osoba koje su od 2012. do prošle godine počinile ubojstvo. Iako to varira između 15 i 30 posto, alarmantan je podatak kako su stariji među najzastupljenijim skupinama ubojica. Još je nevjerojatnija visoka zastupljenost starijih počinitelja ratnih zločina, što možemo pripisati i sporom pravosudnom i policijskom aparatu, koji niti 25 godina nakon rata nije procesuirao sve slučajeve ili uhitio sve osumnjičene.
Među starijom populacijom vrlo je visok postotak pedofila (oko četvrtine svih osumnjičenih te broj optuženih za povrede prava djece. Osim toga, u protekle tri godine, nasilje u obitelji među starijom populacijom je u blagom porastu. Dok su se do 2016. u tom segmentu bilježile jednoznamenkaste brojke, sada su one redovito veće, a glavni je razlog što je takvog nasilja bilo, a nije osviješteno, niti se prijavljivalo.
Zbog teškog materijalnog stanja starije se osobe najčešće odlučuju na krađu. Iako su postoci zastupljenosti u ukupnom broju krađa mali, indikativno je reći kako svake dvije godine broj starijih lopova poraste za jedan posto. Odraz je to rastućeg siromaštva u Hrvatskoj, protiv kojeg se neki brane i na nelegalan način.
Lake mete
Zanimljivo je kako se struktura počinjenih kriminalnih radnji ponovila i među žrtvama. Tako su, prema policijskim statistikama, osobe starije od 60 godina i do 10 puta češće žrtve krađa i teških krađa, negoli što ima počinitelja u istoj dobi. U ovoj se kategoriji žrtve svake godine broje u tisućama, a to je najčešće jedna šestina svih žrtava pljački.
Žrtava prijetnji je dvostruko više nego počinitelja u starijoj dobi, no alarmantno je i to što su starije osobe i do pet puta češće žrtve obiteljskog nasilja u odnosu na broj starijih nasilnika. Povlačeći paralelu s počiniteljima ratnih zločina, vidljivo je da su starije osobe najčešće žrtve takvih nedjela te zauzimaju prilično visok postotak u ukupnom broju žrtava. Broj ubojica i ubijenih iznad 60 godina je podjednak. Promatrajući samo 2018. godinu, 17,86 posto od ukupnog broja meta kriminalaca bile su osobe starije od 60 godina.
Siromaštvo - izlika ili okidač?
Iako je broj starijih prijestupnika u zadnjih sedam godina podjednak, broj žrtava je višestruko veći te ima tendenciju daljnjeg povećavanja. Starije osobe su najranjivija skupina u društvu, a kriminalci to znaju iskoristiti. Iako je MUP dosada proveo mnoge kampanje kako bi zaštitio starije osobe, njihov položaj u društvu dodatni je motiv kriminalcima da baš njih iskoriste.
No, što stoji iza poriva starijih osoba da počine neko kazneno djelo? Siromaštvo je već spomenut i vrlo očit razlog. Uz to bi se moglo vezati i obiteljsko nasilje, makar je tu mnogo i drugih psiholoških faktora. Ekstremni slučajevi posežu za hladnim ili vatrenim oružjem, potaknuti ne samo svojim unutarnjim problemima, već najčešće i alkoholom. Rješavanje egzistencijalnih problema ne može se opravdati lošim postupanjem prema djeci ili prijevarama (najčešće krivotvorenje isprava). Zapravo, nema opravdanja niti za jedan zločin, no kada se i penzići uhvate kriminala, to bi trebao biti alarm društvu.