UVODNA RIJEČ
„Sitnica" kao Golijat
Piše: Jasna A. Petrović
Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari pokušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je gladnom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.
OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve dodatne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. . Nadam se da smo pomogli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!
Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i putem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udaljenom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.
Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj nehumani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostavljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.
Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog straha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovinu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.
Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobito one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ograničena vlastitom moći.
Web stranice naših podružnica
KRIMINAL U STARIJOJ POPULACIJI
Stariji su česce žrtve nego kriminalci
Piše: Milan Dalmacija
Iako je teško povezati stariju osobu s kriminalom, a naročito nekim težim oblicima poput ubojstava ili otmica, ova pošast društva ne zaobilazi niti ljude treće životne dobi. I dok u Japanu starije osobe, uglavnom zbog sitne krađe, završe u zatvoru i tako si privremeno riješe egzistencijalna pitanja, u SAD-u mnoštvo njih „maše" oružjem u obrani doma. No, uvidom u statistike Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, ne bismo mogli zaključiti da su naši „penzići" ogrezli u kriminalu, ali su u tom pogledu raznovrsni.
Tako je od 17.399 počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj prošle godine, njih 1.880 starije od 59 godina, što čini 10,8 posto od ukupnog broja. Kad se to usporedi s njihovim udjelom u ukupnom stanovništvu, a koji čini gotovo trećinu, ispada da ima tri puta manje sijedih kriminalaca no stanovnika starijih od 60 godina.
Kad bismo od toga oduzeli 289 „krivaca" u prometu, dobili bismo samo 9,14 posto starijih osoba koje su prekršile zakon. Računajući od 2012. godine, osobe s 59 ili više godina života nisu pokazale tendenciju češćeg kršenja zakona. Zabilježenih slučajeva u kojima su kriminalci starije osobe svake godine ima između 1.600 i 1.900. No, gledajući udio starijih kriminalaca, on svake godine raste, pa je s 5,27 posto 2012. godine skočio na 9,14 posto u 2018. Razlog tomu je smanjenje ukupnog broja počinitelja kaznenih djela, koji je u ovih šest godina pao za 10.380, povećanje udjela starijih od 60 godina te galopirajuće siromaštvo.
Od prijetnje do ubojstva
Prema policijskim statistikama starije osobe najčešće prijete. U dobrom dijelu slučajeva ostvare svoju prijetnju ozljeđivanjem žrtve ili oštećenjem tuđe imovine. Tako je prošle godine zabilježeno 485 slučajeva prijetnje, što je 16,9 posto svih zabilježenih prijetnji. Mnogo je manji broj zabilježenih tučnjava ili razbijene imovine, no postoci ostaju otprilike jednaki. No, vrlo su visoki postoci starijih osoba koje su od 2012. do prošle godine počinile ubojstvo. Iako to varira između 15 i 30 posto, alarmantan je podatak kako su stariji među najzastupljenijim skupinama ubojica. Još je nevjerojatnija visoka zastupljenost starijih počinitelja ratnih zločina, što možemo pripisati i sporom pravosudnom i policijskom aparatu, koji niti 25 godina nakon rata nije procesuirao sve slučajeve ili uhitio sve osumnjičene.
Među starijom populacijom vrlo je visok postotak pedofila (oko četvrtine svih osumnjičenih te broj optuženih za povrede prava djece. Osim toga, u protekle tri godine, nasilje u obitelji među starijom populacijom je u blagom porastu. Dok su se do 2016. u tom segmentu bilježile jednoznamenkaste brojke, sada su one redovito veće, a glavni je razlog što je takvog nasilja bilo, a nije osviješteno, niti se prijavljivalo.
Zbog teškog materijalnog stanja starije se osobe najčešće odlučuju na krađu. Iako su postoci zastupljenosti u ukupnom broju krađa mali, indikativno je reći kako svake dvije godine broj starijih lopova poraste za jedan posto. Odraz je to rastućeg siromaštva u Hrvatskoj, protiv kojeg se neki brane i na nelegalan način.
Lake mete
Zanimljivo je kako se struktura počinjenih kriminalnih radnji ponovila i među žrtvama. Tako su, prema policijskim statistikama, osobe starije od 60 godina i do 10 puta češće žrtve krađa i teških krađa, negoli što ima počinitelja u istoj dobi. U ovoj se kategoriji žrtve svake godine broje u tisućama, a to je najčešće jedna šestina svih žrtava pljački.
Žrtava prijetnji je dvostruko više nego počinitelja u starijoj dobi, no alarmantno je i to što su starije osobe i do pet puta češće žrtve obiteljskog nasilja u odnosu na broj starijih nasilnika. Povlačeći paralelu s počiniteljima ratnih zločina, vidljivo je da su starije osobe najčešće žrtve takvih nedjela te zauzimaju prilično visok postotak u ukupnom broju žrtava. Broj ubojica i ubijenih iznad 60 godina je podjednak. Promatrajući samo 2018. godinu, 17,86 posto od ukupnog broja meta kriminalaca bile su osobe starije od 60 godina.
Siromaštvo - izlika ili okidač?
Iako je broj starijih prijestupnika u zadnjih sedam godina podjednak, broj žrtava je višestruko veći te ima tendenciju daljnjeg povećavanja. Starije osobe su najranjivija skupina u društvu, a kriminalci to znaju iskoristiti. Iako je MUP dosada proveo mnoge kampanje kako bi zaštitio starije osobe, njihov položaj u društvu dodatni je motiv kriminalcima da baš njih iskoriste.
No, što stoji iza poriva starijih osoba da počine neko kazneno djelo? Siromaštvo je već spomenut i vrlo očit razlog. Uz to bi se moglo vezati i obiteljsko nasilje, makar je tu mnogo i drugih psiholoških faktora. Ekstremni slučajevi posežu za hladnim ili vatrenim oružjem, potaknuti ne samo svojim unutarnjim problemima, već najčešće i alkoholom. Rješavanje egzistencijalnih problema ne može se opravdati lošim postupanjem prema djeci ili prijevarama (najčešće krivotvorenje isprava). Zapravo, nema opravdanja niti za jedan zločin, no kada se i penzići uhvate kriminala, to bi trebao biti alarm društvu.