UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Ante Gavranović dao ostavku na mjesto predsjednika!

 

     U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava 1. ožujka 2019. godine održana je 11. sjednica Nacionalnog vije­ća za umirovljenike i starije osobe, na čijem je dnevnom redu bila analiza djelovanja Vijeća u zadnje dvije godine, o čemu su se većinom pozitivno izrazili predstavnici Matice i Sindikata umirovljenika. Kao posebno kvalitetan pomak spo­menut je otvoreni i redoviti dijalog umirovljenika i predstav­nika Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva i     Ministarstva financija. Na žalost, dok su sa svim drugim ministarstvima ostvareni korektni suradnički odnosi, to nije slučaj s Ministarstvom financija, koje se nije niti jed­nom očitovalo na višekratne prijedloge i inicijative predstav­nika umirovljenika.

     Matično ministarstvo Nacionalnog vijeća iskazalo je po­dosta truda u novije vrijeme u organiziranju sastanaka s Mi­nistarstvom unutarnjih poslova, Ravnateljstvom policije te Ministarstvom zdravstva glede Nacrta prijedloga o izmjena­ma i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, no ispalo je da se čelnici tih institucija s umirovljenicima igraju ping-ponga, jer je svatko prebacivao lopticu na drugoga.

     Pomoćnik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja izložio je pri kraju sjednice Nacionalnog vijeća izvještaj o napretku koji je ostva­ren u brzini rješavanja zahtjeva za starosnu mirovinu, s izuzet­kom mirovina koje su stečene dijelom u inozemstvu ili je za njih potrebna procedura utvrđivanja invalidnosti pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. Većina ih biva riješena u okviru 59,9 dana, no s pojačanjem zaposlenih u temeljnim poslovima, ažurnost će se povećati.

     Na kraju sjednice predsjednik Nacionalnog vijeća za umi­rovljenike i starije osobe Ante Gavranović podnio je ostavku, dijelom zbog zdravstvenih razloga, ali i nelagode nakon sa­stanka u Ministarstvu zdravstva o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada su brojne predstavnice medicine rada bile go­tovo uvredljivo diskriminatorne spram starijih osoba. Štogod bilo razlogom,      Gavranoviću treba odati zahvalnost za kvali­tetno i dostojanstveno rukovođenje Nacionalnim vijećem i zdušnu borbu za prava starijih osoba. Za preostali dio man­data, koji je u kvoti Matice umirovljenika Hrvatske, izabrana je Višnja Fortuna.