UVODNA RIJEČ
Daj glas za svoj spas
Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirovljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".
Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.
Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu trebamo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s minimalnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spomenula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".
Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu pomoć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužuju i umirovljenici.
Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.
Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?
Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.
U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?
Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologijom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".
Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.
Web stranice naših podružnica
BORBA ZA NOVI CENZUS ZA DOPUNSKO OSIGURANJE
15 godina nemara i ignoriranja
Na inicijativu predsjednica Sindikata i Matice umirovljenika, Jasne A. Petrović i Višnje Fortune 28. veljače 2019. godine u Ministarstvu zdravstva održani su razgovori s državnim tajnikom Tomislavom Dulibićem i suradnicima te s ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Lucianom Vukelićem, pokušavajući postići dogovor o tri vitalna pitanja.
Na prvom mjestu je bio zahtjev za povećanje cenzusa za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, koja nije mijenjana od 2004. godine, a pri svakom usklađivanju mirovina nekoliko tisuća novih umirovljenika izgubi to pravo zbog neadekvatnog cenzusa. Do sada je od 2012. smanjen broj umirovljenika koji su oslobođeni plaćanja dopunskog osiguranja za 260 tisuća, a zasigurno ih je barem stotinjak tisuća preminulo direktno uslijed nemogućnosti plaćanja dopunskog osiguranja i nemogućnosti liječenja uslijed siromaštva. Kad se tome doda kako je u zadnjih 15 godina prosječna neto plaća porasla za 66 posto, a prosječna mirovina za samo 37 posto, ostaje neshvatljivo da se toliko godina nije promijenio cenzus koji je 2004. iznosio za samca 1.939 kuna, a za člana kućanstva 1.516 kuna. Petrović i Fortuna su zatražile da se uvede automatsko usklađivanje cenzusa prema iznosu godišnje linije siromaštva, koja ove godine iznosi 2.321 kunu za samca. Nije riječ o adekvatnom povećanju, ali bi ipak zaštitilo zdravlje umirovljenika, no ravnatelj HZZO-a Vukelić je upitao hoće li ministar rada i mirovinskog sustava osigurati potrebna sredstva, što je iznenadilo sve nazočne. No, on je ustrajao na tome da je to stvar dogovora njega i ministra rada. Umirovljeničke čelnice su inzistirale da se do 1. srpnja ove godine riješi povećanje cenzusa, jer se više ne može dovoditi najsiromašnije umirovljenike u stanje straha od usklađivanja mirovine i mogućeg gubitka dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Državni tajnik Tomislav Dulibić je naglasio kako je Ministarstvo zdravstva svjesno problema s cenzusom te da se nada da će udruženim snagama s ministrom financija uspjeti riješiti taj problem što je prije moguće. Nije, međutim, izrazio jednako razumijevanje za zahtjev umirovljenika da se ukine dodatni zdravstveni doprinos na mirovine od jedan posto, kojeg snosi proračun te od tri posto, koji se usteže iz mirovina koje su više od prosječne plaće u prethodnoj godini. Ravnatelj Vukelić je bio izrazito protiv ukidanja, pitajući tko će nadoknaditi oko 170 milijuna kuna, ne uzimajući u obzir da nepravodobno liječeni umirovljenici pojačano koštaju zdravstveni proračun. Umirovljeničke udruge ostale su kod svog prijedloga da se hitno promijeni način obračuna dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto na način da se obračunava samo na iznos mirovine koji prelazi propisani cenzus od prosječne plaće u prethodnoj godini.
Jedino što su sugovornici iz Ministarstva zdravstva prihvatili jest da se u konačni tekst Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju uvrsti odredba o povećanju broja članova Upravnog vijeća s devet na 11, čime bi se omogućilo sudjelovanje predstavnika SUH-a i MUH-a.