UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

„UVOZ" UMIROVLJENIKA

Hrvatska - nova meka za strane penziće?

 

     Već smo navikli na ljetne scene iz naših popularnih turističkih odredišta u kojima, među kon­tingentima turista iz inozemstva, u velikom broju dolaze i njihovi umi­rovljenici. U kontinentalnoj Hrvat­skoj su to najčešće ljudi s Dalekog Istoka, dok su na Jadranu to uglav­nom Nijemci i Skandinavci. No, je li izvjesno da će u skorije vrijeme oni moći provesti ostatak života u Lije­poj Našoj?

     Nedavno su pojedini mediji pisali o umirovljeničkom naselju Lipa Se­nior Residence u Andraševcu pored Oroslavja. Na stranicama investito­ra piše kako će se naselje sastojati od 64 apartmana koji se sastoje od dnevnog boravka, kuhinje, kupaoni­ce s WC-om, spavaće sobe, vrta i par­kirnog mjesta. Ističe se kako će na­selje imati suradnju s medicinskom službom, objekt društvene namjene, kongresnu dvoranu, bazen i kapeli­cu. Posebno je naglašena blizina tri­ju toplica, koje su u krugu od 15 ki­lometara te Zagreba i Slovenije, koji su na 25, odnosno 45 kilometara od ovog budućeg umirovljeničkog raja. Cijena apartmana je 59.000 eura na­kon gradnje (što se očekuje za dvi­je godine) ili 49.000 eura ako se na kupnju netko odluči sada.

Doživotni najam

     „Postoje dvije varijante stanova­nja. Jedna je da se pri kupnji utvrdi normalno raspolaganje, što znači da se apartman kasnije može prodati ili naslijediti. Druga je varijanta nova u Hrvatskoj. Radi se o doživotnom naj­mu, kod kojeg se nakon smrti stana­ra, apartman vraća ponovno na trži­šte", istaknuo je predstavnik investi­tora Tomica Grabušić i dodao kako je interes za život u ovom naselju velik.

     No, to nije prvi objekt koji iskače iz okvira klasičnog doma umirovlje­nika. U Crikvenici je 2015. otvoren Salvia Senior Residence. To je prvi dom četvrte generacije koji omo­gućuje bolju integraciju korisnika i sudjelovanje u aktivnostima uz indi­vidualni pristup u skrbi. Ondje se uz klasični smještaj nude i apartmani od 30 do 70 četvornih metara po ci­jenama od 300 do 690 kuna po danu u koje su uključene sve usluge, za­bavni i rekreacijski sadržaji, odnosno za najmanje 9.000 kuna mjesečno. No moguće je jeftinije proći ako se uzme soba.

     Znakovito je što je opis oba „doma" ponuđen i na njemačkom jeziku, no Grabušić je objasnio kako njegova tvrtka ima ured u Munche- nu i kako i ondje vlada interes za Li­pom.

Poznato je da njemački umi­rovljenici još otprije zbog visokih troškova smještaja i nedostatne medicinske skrbi odlaze u susjed­ne zemlje, najčešće Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku te ondje žive. Tako je 2011. zabilježeno da 7.000 njemačkih penzića živi u Mađarskoj, u Češkoj, 600 u Slovačkoj, a neki su potegnuli i do Azije. Osim toga, njemačke mirovine trenutno prima 1,74 milijuna ljudi koji ne žive u Njemačkoj. Uglavnom su to ga­starbajteri, no čak 13 posto njih (oko ljudi) su oni koji su odlučili starost provesti izvan Njemačke. Čak petina njemačkih umirovljenika raz­mišlja o životu u inozemstvu, a kao razlog uglavnom navode prijatelj­sko okruženje i kvalitetnu skrb. Su­deći po onome što nude Lipa Senior Residence i Salvia Senior Residence, upravo je to ono što njemački umi­rovljenici traže.

Nova praksa

     Iz cijena, ali i raznih mogućno­sti stanovanja, vidljivo je da su ova dva naselja primjer nove i nepozna­te prakse u Hrvatskoj, koja je već dobrano zaživjela u inozemstvu. S obzirom na to da je u nas gotovo 80 posto nekretnina u privatnom vlasništvu, pitanje je kako će se kori­snici ovih smještaja i njihovih usluga priviknuti na doživotni najam ili pla­ćanje cijene po danu. Ako uzmemo u obzir da je prosječna hrvatska mi­rovina tek 2.407 kuna, a da više od

ljudi prima mirovinu nižu od 1.000 kuna, lako je zaključiti kako si život u naselju Lipa te crikveničkim apartmanima mogu priuštiti naši najbogatiji umirovljenici. Iako su tvrdnje investitora u Lipa Senior Residence da će osobi s mirovinom dvostruko većom od prosječne to biti dovoljno za troškove života, kao i za džeparac, pitanje je koliko će se naših umirovljenika moći odlučiti na ovakav smještaj.

     Nije onda čudno što se u po­sljednjoj zdravstvenoj reformi toliko spominjao „medicinski turizam" kao novi oblik usluga koji bi trebao za­živjeti u Hrvatskoj. Uz našu turistič­ku razvijenost, potencijala svakako imamo, a i gradnja naselja koja se pretvaraju u aktivne umirovljeničke zajednice tomu pripomaže. Time će se malim dijelom opravdati i slogan Hrvatske turističke zajednice - „Hr­vatska puna života", barem što se tiče zdravstvenog turizma i umirovljenič­kih zajednica. S obzirom da je u do­movima umirovljenika u Hrvatskoj smješteno nešto više od dva posto starijih od 65 godina, a liste čekanja su preduge, postoji mogućnost da privatni umirovljenički „resorti" spa­se sliku institucionalnog smještaja u zemlji koja demografski ionako ubr­zano stari. Barem za bogate penziće.

Milan Dalmacija