UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

PODACI O OVRHAMA NA MIROVINE

Nemojte držati mirovinu u PBZ, RBA, Sberbank i Partner bankama!

 

     Iako već sedam godina Sindikat umirovljenika Hrvatske po­sredstvom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vodi kampanju da se u bankovnim obavijestima o mirovini uključe podaci o glavnici i nositelju ovrhe, još uvi­jek četiri banke to odbijaju prihvatiti. To su Privredna banka d.d., Raiffeisenbank d.d., Sberbank d.d. i Partner banka d.d.

     HZMO je navedenim bankama u više navrata poslao po­žurnice, od kojih zadnju prije godinu dana, no ovi bankari ignoriraju zahtjeve i umirovljenika i institucija. Tako su umi­rovljenici koji mirovine primaju posredstvom tih banaka pot­puno neinformirani o svojim ovrhama te stoga katkad dolazi i do duplog plaćanja ovršenih iznosa, a da to klijenti ne znaju.

     Za svaku pohvalu su druge velike banke koje su prihvati­le svoju obvezu za informiranje ovršenih umirovljenika o nji­hovim ovrhama. Tako je Zagrebačka banka od svibnja 2017. stavila na raspolaganje Obavijest o ustegama iz mirovinskih primanja te redovito o tome obavještava korisnike. Kako je Splitska banka d.d. od svibnja 2017. u vlasništvu OTP grupe, od prosinca 2018., korisnicima koji su iz Splitske banke pripo­jeni u OTP banku, Obavijest o ustegama iz mirovinskih prima­nja također je stavljena na raspolaganje.

     Zaključak je da vam ne preporučujemo držati mirovinu u PBZ, RBA, Sberbank i Partner bankama, jer ne pokazuju po­trebnu socijalnu osjetljivost spram ovršenih umirovljenika!