UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BENEFICIRANI UMIROVLJENICI

90 dana za spas i dodatak

 

     Telefon u Sindikatu umirovljenika Hrvatske zadnjih dana 2018. „napali" su korisnici mirovina koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osi­guranju individualne kapitalizirane štednje (drugi stup), a ostvarili su staž osiguranja s povećanim trajanjem te im je prije 1. siječnja 2019. iz prvog stupa određena osnovna mirovina, a iz drugog stupa mirovina prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva. Takvima nije bio omogućen prijelaz u prvi stup te ostvarivanje dodatka na mirovinu od 27 posto, što je za posljedicu imalo njihove niže mirovine. Međutim, mirovinska reforma je i njima donijela lijepe vijesti.

     Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Za­kona o mirovinskom osiguranju (čl. 50. st. 1.) beneficirani korisnici mirovine ostvarene prema propisima važećim do kraja 2018., kojima je u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. određena osnovna mirovina iz pr­vog stupa, a mirovina prema programu mirovinskog osi­guravajućeg društva iz drugog stupa, mogu u roku od 90 dana od stupanja na snagu izmjena ZOMO-a (najkasnije do 31. ožujka 2019.) podnijeti zahtjev za određivanje mi­rovine kao da su bili obvezno osigurani isključivo u pr­vom stupu.

     U ovom trenutku se ne zna koliko će se od ukupno 600 beneficiranih umirovljenika prijaviti za povratak u prvi stup, ali se procjenjuje da će biti zainteresiranih, zbog toga jer će time ostvariti pravo na dodatak na miro­vinu od 27 posto, ali tek od početka primjene Zakona, od 1. siječnja 2019.

     Za ostvarivanje ovog prava potrebno je u roku od 90 dana, počevši od 1. siječnja 2019., podnijeti zahtjev Hr­vatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. HZMO će ko­risnicima mirovine koji su bili osigurani i u II. stupu, a ko­jima je u I. stupu određena osnovna mirovina (čl. 91. st. 1. i 2. ZOMO-a) ili osnovna invalidska mirovina u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 1. siječnja 2019. odrediti dodatak na osnovnu mirovinu po službenoj dužnosti, bez donoše­nja rješenja ako je mirovina u isplati.

     Ako korisnik beneficirane mirovine podnese takav za­htjev, na dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osi­guranja individualne kapitalizirane štednje određuje se dodatak u postotku od 27 posto, a na dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž ostvaren od toga dana (1. siječnja 2002.) određuje se u postotku od 27 posto po­množenom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj je osiguranik stekao pravo na mirovinu.

     Hoće li svi biti obaviješteni? Prema informaciji koju smo dobili od HZMO-a, koristit će se svi dostupni kana­li koji između ostalog obuhvaćaju suradnju s medijima, komunikaciju preko info-telefona, internetskih stranica i društvenih mreža, izdanja u raznim publikacijama (pri­mjerice, podlistak i u vašem listu), te izdavanje stručno-in- formativnih publikacija Zavoda (pisanih i elektroničkih). Intenzitet i oblik komunikacije se prilagođava konkret­nim projektima, s ciljem kako bi korisnici mirovina s be­neficiranim stažem saznali svoja prava. Želimo im sreću.