UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
BENEFICIRANI UMIROVLJENICI
90 dana za spas i dodatak
Telefon u Sindikatu umirovljenika Hrvatske zadnjih dana 2018. „napali" su korisnici mirovina koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje (drugi stup), a ostvarili su staž osiguranja s povećanim trajanjem te im je prije 1. siječnja 2019. iz prvog stupa određena osnovna mirovina, a iz drugog stupa mirovina prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva. Takvima nije bio omogućen prijelaz u prvi stup te ostvarivanje dodatka na mirovinu od 27 posto, što je za posljedicu imalo njihove niže mirovine. Međutim, mirovinska reforma je i njima donijela lijepe vijesti.
Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 50. st. 1.) beneficirani korisnici mirovine ostvarene prema propisima važećim do kraja 2018., kojima je u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. određena osnovna mirovina iz prvog stupa, a mirovina prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva iz drugog stupa, mogu u roku od 90 dana od stupanja na snagu izmjena ZOMO-a (najkasnije do 31. ožujka 2019.) podnijeti zahtjev za određivanje mirovine kao da su bili obvezno osigurani isključivo u prvom stupu.
U ovom trenutku se ne zna koliko će se od ukupno 600 beneficiranih umirovljenika prijaviti za povratak u prvi stup, ali se procjenjuje da će biti zainteresiranih, zbog toga jer će time ostvariti pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto, ali tek od početka primjene Zakona, od 1. siječnja 2019.
Za ostvarivanje ovog prava potrebno je u roku od 90 dana, počevši od 1. siječnja 2019., podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. HZMO će korisnicima mirovine koji su bili osigurani i u II. stupu, a kojima je u I. stupu određena osnovna mirovina (čl. 91. st. 1. i 2. ZOMO-a) ili osnovna invalidska mirovina u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 1. siječnja 2019. odrediti dodatak na osnovnu mirovinu po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja ako je mirovina u isplati.
Ako korisnik beneficirane mirovine podnese takav zahtjev, na dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje određuje se dodatak u postotku od 27 posto, a na dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž ostvaren od toga dana (1. siječnja 2002.) određuje se u postotku od 27 posto pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj je osiguranik stekao pravo na mirovinu.
Hoće li svi biti obaviješteni? Prema informaciji koju smo dobili od HZMO-a, koristit će se svi dostupni kanali koji između ostalog obuhvaćaju suradnju s medijima, komunikaciju preko info-telefona, internetskih stranica i društvenih mreža, izdanja u raznim publikacijama (primjerice, podlistak i u vašem listu), te izdavanje stručno-in- formativnih publikacija Zavoda (pisanih i elektroničkih). Intenzitet i oblik komunikacije se prilagođava konkretnim projektima, s ciljem kako bi korisnici mirovina s beneficiranim stažem saznali svoja prava. Želimo im sreću.