UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

UMIROVLJENICI NA BURZI RADA

Kako ući u evidenciju?

 

     Novim odredbama Zakona o mirovin­skom osiguranju, od 1. siječnja omo­gućen je rad do pola radnoga vreme­na za prijevremene, starosne i dugotrajne umirovljenike uz nastavak isplate punog iznosa mirovine. Tržište je na to reagira­lo dobro i već su dan poslije Nove godine osvanuli oglasi u kojima poslodavci traže umirovljenike za pojedina radna mjesta.

     Oglasi se uglavnom odnose na zaštitarske usluge, trgovinu i pojedine pomoćne i uredske poslove. Da bi se umirovljenik mo­gao prijaviti na oglas, dovoljno je kontakti­rati poslodavca. No, što je s onim umirov­ljenicima koji bi radili poslove koji trenutno nisu u ponudi?

     Osim pretraživanja internetskih portala, poput MojPosao.hr ili Posao.hr te čitanja Plavog oglasnika, umirovljenici imaju mogućnost traženja posla i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ova mogućnost je najpogodnija za one umirovljenike koji bi htjeli raditi, ali se ne vide na poslovima koji su trenutno ponuđeni. No, s druge strane, ovo je naj­kompliciraniji oblik traženja posla.

     „Ukoliko umirovljenici žele raditi i trebaju podršku Za­voda u posredovanju prema poslodavcima mogu se prija­viti u evidenciju kao ostali tražitelji zaposlenja. Oni će proći postupak savjetovanja kako bi se na temelju iskustva, ob­razovanja i profesionalnih interesa definirala zanimanja u kojima će tražiti posao, a savjetnici za zapošljavanje za njih posredovati prema poslodavcima. Kao tražitelji zaposlenja nemaju obaveze prema Zavodu, ali mogu koristiti usluge Zavoda, kako u postupku priprema za zapošljavanje tako i informiranje i upućivanje na slobodna radna mjesta", kažu nam iz Ureda za odnose s javnošću HZZ-a.

Postupak prijave

     Dakle, sve što je potrebno jest doći u najbližu ispo­stavu HZZ-a i prijaviti se za traženje posla. Na šalteru će biti potrebno popuniti obrasce za prijavu u evidenciji, a na licu mjesta moguće je dobiti i termin za razgovor sa savjetnikom za zapošljavanje. Na razgovoru će savjetnik, na temelju prijašnjeg radnog iskustva i osobnih interesa umirovljenika, procijeniti kakvi će poslovi odgovarati po­jedinoj osobi te ju obavještavati telefonom, elektronskom poštom ili na neki treći način o natječajima za zapošljava­nje na poslovima za koje se osoba opredijelila.

     No, time umirovljenici ne ulaze u evidenciju nezapo­slenih, već u evidenciju ostalih tražitelja posla. S obzirom na to da su u mirovini, ne mogu biti evidentirani kao ne­zaposleni. Ostale mogućnosti za traženje posla putem HZZ-a ostaju iste kao i za ostale tražitelje posla. No, evi­dencija se ne popunjava očekivanim obujmom, unatoč mnogo buke u medijima o mogućnosti rada uz mirovinu.

     „Trenutno imamo prijavljeno 71 umirovljenika koji su za­interesirani za posao. Također bilježimo i radna mjesta na ko­jima, prema potrebama poslodavaca, mogu uz ostale osobe raditi i umirovljenici", kažu u HZZ-u, ali ne iznose potencijal­ne procjene o tome koliko bi ljudi moglo tražiti posao. To je i logično, s obzirom na ostale oglasnike kojima ljudi mogu pristupiti. S obzirom na to da se, prema istraživanju Eurostata iz 2016., samo 16 posto starijih osoba u Hrvatskoj služi in­ternetom, oglasna ploča HZZ-a i sve usluge koje Zavod nudi dobro dođu starijim osobama. Uz to, takvi će oglasi u skorije vrijeme biti posebno obilježeni.

Prilagodba na umirovljenike

     „U tijeku je prilagodba tražilice tako da će se i putem tražilice na Burzi rada moći izdvojiti radna mjesta na kojima mogu, uz ostale, raditi i umirovljenici, a što poslodavci već mogu označiti u svojim oglasima", kažu iz HZZ-a.

     Time se sprječavaju i moguće zlouporabe, poput rada na crno, s obzirom na to da službenici Zavoda trebaju biti infor­mirani o pronalasku posla na način da poslodavac izvrši pri­javu o zaposlenju. Tako će umirovljenici biti barem djelomič­no spašeni od„prilika života" s rasvjetnih stupova iza kojih se kriju prijevare i situacije koje bi uništile dostojanstvo starijih osoba koje još mogu pridonijeti svojim znanjem, stručnošću i vještinama.

     Iako su ranije procjene broja zaposlenih umirovljenika govorile o nekoliko stotina tisuća ljudi, treba naglasiti kako je zapošljavanje u mirovini stvar osobnog izbora pojedinca u skladu s potrebama i mogućnostima, a ne prisile.     Stoga je teško procijeniti koliko će ljudi iskoristiti ovu mogućnost, kao i koliko će poslodavaca omogućiti umirovljenicima da rade. U svakom slučaju, metode postoje, a to će ipak malo popraviti krvnu sliku gospodarstva te ostaviti dio kvota za uvoz stranih radnika neiskorištenim.

Milan Dalmacija