UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

UMIROVLJENICI NA BURZI RADA

Kako ući u evidenciju?

 

     Novim odredbama Zakona o mirovin­skom osiguranju, od 1. siječnja omo­gućen je rad do pola radnoga vreme­na za prijevremene, starosne i dugotrajne umirovljenike uz nastavak isplate punog iznosa mirovine. Tržište je na to reagira­lo dobro i već su dan poslije Nove godine osvanuli oglasi u kojima poslodavci traže umirovljenike za pojedina radna mjesta.

     Oglasi se uglavnom odnose na zaštitarske usluge, trgovinu i pojedine pomoćne i uredske poslove. Da bi se umirovljenik mo­gao prijaviti na oglas, dovoljno je kontakti­rati poslodavca. No, što je s onim umirov­ljenicima koji bi radili poslove koji trenutno nisu u ponudi?

     Osim pretraživanja internetskih portala, poput MojPosao.hr ili Posao.hr te čitanja Plavog oglasnika, umirovljenici imaju mogućnost traženja posla i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ova mogućnost je najpogodnija za one umirovljenike koji bi htjeli raditi, ali se ne vide na poslovima koji su trenutno ponuđeni. No, s druge strane, ovo je naj­kompliciraniji oblik traženja posla.

     „Ukoliko umirovljenici žele raditi i trebaju podršku Za­voda u posredovanju prema poslodavcima mogu se prija­viti u evidenciju kao ostali tražitelji zaposlenja. Oni će proći postupak savjetovanja kako bi se na temelju iskustva, ob­razovanja i profesionalnih interesa definirala zanimanja u kojima će tražiti posao, a savjetnici za zapošljavanje za njih posredovati prema poslodavcima. Kao tražitelji zaposlenja nemaju obaveze prema Zavodu, ali mogu koristiti usluge Zavoda, kako u postupku priprema za zapošljavanje tako i informiranje i upućivanje na slobodna radna mjesta", kažu nam iz Ureda za odnose s javnošću HZZ-a.

Postupak prijave

     Dakle, sve što je potrebno jest doći u najbližu ispo­stavu HZZ-a i prijaviti se za traženje posla. Na šalteru će biti potrebno popuniti obrasce za prijavu u evidenciji, a na licu mjesta moguće je dobiti i termin za razgovor sa savjetnikom za zapošljavanje. Na razgovoru će savjetnik, na temelju prijašnjeg radnog iskustva i osobnih interesa umirovljenika, procijeniti kakvi će poslovi odgovarati po­jedinoj osobi te ju obavještavati telefonom, elektronskom poštom ili na neki treći način o natječajima za zapošljava­nje na poslovima za koje se osoba opredijelila.

     No, time umirovljenici ne ulaze u evidenciju nezapo­slenih, već u evidenciju ostalih tražitelja posla. S obzirom na to da su u mirovini, ne mogu biti evidentirani kao ne­zaposleni. Ostale mogućnosti za traženje posla putem HZZ-a ostaju iste kao i za ostale tražitelje posla. No, evi­dencija se ne popunjava očekivanim obujmom, unatoč mnogo buke u medijima o mogućnosti rada uz mirovinu.

     „Trenutno imamo prijavljeno 71 umirovljenika koji su za­interesirani za posao. Također bilježimo i radna mjesta na ko­jima, prema potrebama poslodavaca, mogu uz ostale osobe raditi i umirovljenici", kažu u HZZ-u, ali ne iznose potencijal­ne procjene o tome koliko bi ljudi moglo tražiti posao. To je i logično, s obzirom na ostale oglasnike kojima ljudi mogu pristupiti. S obzirom na to da se, prema istraživanju Eurostata iz 2016., samo 16 posto starijih osoba u Hrvatskoj služi in­ternetom, oglasna ploča HZZ-a i sve usluge koje Zavod nudi dobro dođu starijim osobama. Uz to, takvi će oglasi u skorije vrijeme biti posebno obilježeni.

Prilagodba na umirovljenike

     „U tijeku je prilagodba tražilice tako da će se i putem tražilice na Burzi rada moći izdvojiti radna mjesta na kojima mogu, uz ostale, raditi i umirovljenici, a što poslodavci već mogu označiti u svojim oglasima", kažu iz HZZ-a.

     Time se sprječavaju i moguće zlouporabe, poput rada na crno, s obzirom na to da službenici Zavoda trebaju biti infor­mirani o pronalasku posla na način da poslodavac izvrši pri­javu o zaposlenju. Tako će umirovljenici biti barem djelomič­no spašeni od„prilika života" s rasvjetnih stupova iza kojih se kriju prijevare i situacije koje bi uništile dostojanstvo starijih osoba koje još mogu pridonijeti svojim znanjem, stručnošću i vještinama.

     Iako su ranije procjene broja zaposlenih umirovljenika govorile o nekoliko stotina tisuća ljudi, treba naglasiti kako je zapošljavanje u mirovini stvar osobnog izbora pojedinca u skladu s potrebama i mogućnostima, a ne prisile.     Stoga je teško procijeniti koliko će ljudi iskoristiti ovu mogućnost, kao i koliko će poslodavaca omogućiti umirovljenicima da rade. U svakom slučaju, metode postoje, a to će ipak malo popraviti krvnu sliku gospodarstva te ostaviti dio kvota za uvoz stranih radnika neiskorištenim.

Milan Dalmacija