UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

UMIROVLJENICI NA BURZI RADA

Kako ući u evidenciju?

 

     Novim odredbama Zakona o mirovin­skom osiguranju, od 1. siječnja omo­gućen je rad do pola radnoga vreme­na za prijevremene, starosne i dugotrajne umirovljenike uz nastavak isplate punog iznosa mirovine. Tržište je na to reagira­lo dobro i već su dan poslije Nove godine osvanuli oglasi u kojima poslodavci traže umirovljenike za pojedina radna mjesta.

     Oglasi se uglavnom odnose na zaštitarske usluge, trgovinu i pojedine pomoćne i uredske poslove. Da bi se umirovljenik mo­gao prijaviti na oglas, dovoljno je kontakti­rati poslodavca. No, što je s onim umirov­ljenicima koji bi radili poslove koji trenutno nisu u ponudi?

     Osim pretraživanja internetskih portala, poput MojPosao.hr ili Posao.hr te čitanja Plavog oglasnika, umirovljenici imaju mogućnost traženja posla i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ova mogućnost je najpogodnija za one umirovljenike koji bi htjeli raditi, ali se ne vide na poslovima koji su trenutno ponuđeni. No, s druge strane, ovo je naj­kompliciraniji oblik traženja posla.

     „Ukoliko umirovljenici žele raditi i trebaju podršku Za­voda u posredovanju prema poslodavcima mogu se prija­viti u evidenciju kao ostali tražitelji zaposlenja. Oni će proći postupak savjetovanja kako bi se na temelju iskustva, ob­razovanja i profesionalnih interesa definirala zanimanja u kojima će tražiti posao, a savjetnici za zapošljavanje za njih posredovati prema poslodavcima. Kao tražitelji zaposlenja nemaju obaveze prema Zavodu, ali mogu koristiti usluge Zavoda, kako u postupku priprema za zapošljavanje tako i informiranje i upućivanje na slobodna radna mjesta", kažu nam iz Ureda za odnose s javnošću HZZ-a.

Postupak prijave

     Dakle, sve što je potrebno jest doći u najbližu ispo­stavu HZZ-a i prijaviti se za traženje posla. Na šalteru će biti potrebno popuniti obrasce za prijavu u evidenciji, a na licu mjesta moguće je dobiti i termin za razgovor sa savjetnikom za zapošljavanje. Na razgovoru će savjetnik, na temelju prijašnjeg radnog iskustva i osobnih interesa umirovljenika, procijeniti kakvi će poslovi odgovarati po­jedinoj osobi te ju obavještavati telefonom, elektronskom poštom ili na neki treći način o natječajima za zapošljava­nje na poslovima za koje se osoba opredijelila.

     No, time umirovljenici ne ulaze u evidenciju nezapo­slenih, već u evidenciju ostalih tražitelja posla. S obzirom na to da su u mirovini, ne mogu biti evidentirani kao ne­zaposleni. Ostale mogućnosti za traženje posla putem HZZ-a ostaju iste kao i za ostale tražitelje posla. No, evi­dencija se ne popunjava očekivanim obujmom, unatoč mnogo buke u medijima o mogućnosti rada uz mirovinu.

     „Trenutno imamo prijavljeno 71 umirovljenika koji su za­interesirani za posao. Također bilježimo i radna mjesta na ko­jima, prema potrebama poslodavaca, mogu uz ostale osobe raditi i umirovljenici", kažu u HZZ-u, ali ne iznose potencijal­ne procjene o tome koliko bi ljudi moglo tražiti posao. To je i logično, s obzirom na ostale oglasnike kojima ljudi mogu pristupiti. S obzirom na to da se, prema istraživanju Eurostata iz 2016., samo 16 posto starijih osoba u Hrvatskoj služi in­ternetom, oglasna ploča HZZ-a i sve usluge koje Zavod nudi dobro dođu starijim osobama. Uz to, takvi će oglasi u skorije vrijeme biti posebno obilježeni.

Prilagodba na umirovljenike

     „U tijeku je prilagodba tražilice tako da će se i putem tražilice na Burzi rada moći izdvojiti radna mjesta na kojima mogu, uz ostale, raditi i umirovljenici, a što poslodavci već mogu označiti u svojim oglasima", kažu iz HZZ-a.

     Time se sprječavaju i moguće zlouporabe, poput rada na crno, s obzirom na to da službenici Zavoda trebaju biti infor­mirani o pronalasku posla na način da poslodavac izvrši pri­javu o zaposlenju. Tako će umirovljenici biti barem djelomič­no spašeni od„prilika života" s rasvjetnih stupova iza kojih se kriju prijevare i situacije koje bi uništile dostojanstvo starijih osoba koje još mogu pridonijeti svojim znanjem, stručnošću i vještinama.

     Iako su ranije procjene broja zaposlenih umirovljenika govorile o nekoliko stotina tisuća ljudi, treba naglasiti kako je zapošljavanje u mirovini stvar osobnog izbora pojedinca u skladu s potrebama i mogućnostima, a ne prisile.     Stoga je teško procijeniti koliko će ljudi iskoristiti ovu mogućnost, kao i koliko će poslodavaca omogućiti umirovljenicima da rade. U svakom slučaju, metode postoje, a to će ipak malo popraviti krvnu sliku gospodarstva te ostaviti dio kvota za uvoz stranih radnika neiskorištenim.

Milan Dalmacija