UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
HOĆE LI SVI STARIJI OD 67 GODINA PLAĆATI VOZAČKU?
Kuhinje, lobiji i labavi argumenti
Dan prije 67. rođendana ste zdravi, a drugi dan službeno bolesni?
Liječnica primarne zdravstvene zaštite upozorila je 85-go- dišnjeg D.B. iz Zagreba da zbog dijabetesa i pojačane terapije za tlak ne smije više voziti osobni automobil. Otac je poslao kćerku da ode razgovarati s njegovom liječnicom i ona je sve potvrdila. D.B. se razljutio, otišao na bankomat i digao novac te otišao u službu medicine rada, rekao kako je super zdrav, platio i mirno produljio vozačku dozvolu na pet godina. Je li dobar takav model zaštite sigurnosti u prometu? Nije. No, treba li zbog toga uvesti obnavljanje vozačkih dozvola za sve starije od 67 godina isključivo kroz plaćene preglede kod liječnika medicine rada?
Mi kažemo kako starost nije bolest.
Naš je D.B. mogao imati samo 50 godina, a biti jednako bolestan i pod terapijom koja kontra- indicira vožnju, pa je neshvatljivo da se želi sve starije od 67 godina diskriminirati temeljem dobi. Dan prije rođendana je zdrav, a drugi dan je službeno bolestan?
Paušalne procjene
Protiv guljenja umirovljenika koji ionako imaju mizerne mirovine ustale su dvije najveće umirovljeničke udruge - Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske - otvorenim pismom ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću sa zahtjevom za povlačenje prijedloga o obveznim plaćenim liječničkim pregledima za starije vozače. Prije toga je na zahtjev umirovljenika održana 10. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojoj su umirovljenički zastupnici istresli puno gorčine spram nazočnih predstavnika Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, jer su njihovi argumenti bili fiktivni. Naime, iako broj nesreća u kojima sudjeluju starije osobe ne raste, već se vrti oko udjela od 10,5 posto, policijska strana se čvrsto povezala sa lobistima medicine rada i zastupala njihove interese.
U početku su inzistirali kako je riječ o europeizaciji hrvatskog prometa, pozivali se na različite direktive koje nemaju veze s meritumom stvari, da bi na kraju ustvrdili kako čak 70 posto starijih vozača skrivi nesreće u kojima sudjeluje. No, prema mišljenju pravnog stručnjaka za sigurnost u prometu Željka Markova, tu je riječ o pretpostavkama, a ne o stručnim nalazima. Predlaže stoga da se analiziraju 52 pravomoćne osuđujuće presude za kaznena djela izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, a za koje je predviđena kazna zatvora od tri do deset godina, jer bi se time onemogućila neozbiljnost i paušalnost upotrebe statistika.
Koliko je pouzdano tvrditi kako je životna dob uzrokom prometne nesreće, pokazuju i istraživanja koja su na uzorku od 250 pravomoćnih presuda sa smrtno stradalim i teško ozlijeđenim osobama, pokazala da su najopasniji vozači od 25 do 45 godina, jer su uzrokovali nesreće u 64 posto slučajeva, a stariji od 61 godine samo u 1,6 posto slučajeva, naglašava Markov.
Argumenti i statistički pokazatelji moraju se itekako pozorno analizirati, a ne postaviti cilj o plaćanju produljenja vozačkih dozvola u korist medicine rada, pa tek onda pronaći brojke koje to potkrjepljuju.
Razgovori s MUP-om
Umirovljeničke udruge su otišle 29. siječnja 2019. u Ravnateljstvo policije sa zahtjevom da i dalje, kao što je to u članku 230. važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nadležni za prosudbu o sposobnosti bilo kojeg vozača, neovisno o dobi, budu liječnici primarne zaštite. Potrebno je razraditi protokol postupanja i čvršće obvezati liječnike primarne zaštite da za slučaj oslabljenih vozačkih sposobnosti pojedinog pacijenta odmah o tome obavijeste policiju.
Tko je jedina osoba koja zna dijagnoze i terapiju svakog pacijenta? Njegov liječnik primarne zaštite. Zna li išta o pacijentu liječnik medicine rada koji ga, najčešće, vidi prvi put u životu? Pojma nema. Prvo se ne plaća, drugo se plaća i u tom grmu vjerojatno leži zec. Treba li pomoći liječnicima medicine rada da zarade dovoljno? Nije ovo ironiziranje, već stvarna slika načina odlučivanja u Hrvatskoj.
Od zamjenika glavnog ravnatelja policije Željka Prše zatraženo je da se pokuša zadržati i doraditi zakonski propis koji neće diskriminirati starije vozače po dobi, s pregledima koji bi i dalje bili besplatni i u domeni odgovornosti primarne zdravstvene zaštite. Na kraju krajeva, nije to samo pitanje siromaštva starijih osoba, koje bi svaki pregled trebali platiti barem 450 kuna, već je duboko principijelno pitanje koje ne smije izjednačavati starost i bolest.
Čeka se Kujundžić
SUH i MUH su stoga vrlo jasni kako će se na svaki način boriti da se u Hrvatskoj prihvati model većine europskih zemalja u kojima ili nema nikakvog dobnog ograničenja (recimo Njemačka, Belgija, Francuska) ili je to ograničenje stavljeno na više od 70 godina, ali uz pribavljanje besplatnih zdravstvenih potvrda od liječnika primarne zdravstvene zaštite.
Sindikat i Matica su zatražili od Ministarstva za rad i mirovinski sustav, koje je nadležno za rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, da što prije uputi i ministru zdravstva Milanu Kujundžiću zahtjev za prijem predstavnika umirovljeničkih udruga. Ministar Marko Pavić je to učinio 30. siječnja 2019. i sada se čeka odgovor zdravstvenog ministra. Vrijeme curi, naročito kad se zna da će novi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama biti na Vladi u prvom čitanju već 28. ožujka 2019. Hoće li pobijediti razum i logika ili pritisak zdravstvenih lobija?
Jasna A. Petrović