UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

HOĆE LI SVI STARIJI OD 67 GODINA PLAĆATI VOZAČKU?

Kuhinje, lobiji i labavi argumenti

 

Dan prije 67. rođendana ste zdravi, a drugi dan službeno bolesni?

 

     Liječnica primarne zdravstvene zaštite upozorila je 85-go- dišnjeg D.B. iz Zagreba da zbog dijabetesa i pojačane te­rapije za tlak ne smije više voziti osobni automobil. Otac je poslao kćerku da ode razgovarati s njegovom liječnicom i ona je sve potvrdila. D.B. se razljutio, otišao na bankomat i digao novac te otišao u službu medicine rada, rekao kako je super zdrav, platio i mirno produljio vozačku dozvolu na pet godina. Je li dobar takav model zaštite sigurnosti u prometu? Nije. No, treba li zbog toga uvesti obnavljanje vozačkih dozvola za sve starije od 67 godina isključivo kroz pla­ćene preglede kod liječnika medicine rada?

Mi kažemo kako starost nije bolest.

     Naš je D.B. mogao imati samo 50 go­dina, a biti jednako bolestan i pod tera­pijom koja kontra- indicira vožnju, pa je neshvatljivo da se želi sve starije od 67 godina diskriminirati temeljem dobi. Dan prije rođendana je zdrav, a drugi dan je službeno bolestan?

Paušalne procjene

     Protiv guljenja umirovljenika koji ionako imaju mizerne mirovine ustale su dvije najveće umirovljeničke udruge - Sin­dikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske - otvorenim pismom ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću sa zahtjevom za povlačenje prijedloga o obveznim plaćenim liječničkim pregledima za starije vozače. Prije toga je na zahtjev umirovljenika održana 10. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojoj su umirovlje­nički zastupnici istresli puno gorčine spram nazočnih pred­stavnika Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, jer su njihovi argumenti bili fiktivni. Naime, iako broj nesreća u kojima sudjeluju starije osobe ne raste, već se vrti oko udjela od 10,5 posto, policijska strana se čvrsto povezala sa lobistima medicine rada i zastupala njihove interese.

     U početku su inzistirali kako je riječ o europeizaciji hrvat­skog prometa, pozivali se na različite direktive koje nemaju veze s meritumom stvari, da bi na kraju ustvrdili kako čak 70 posto starijih vozača skrivi nesreće u kojima sudjeluje. No, prema mišljenju pravnog stručnjaka za sigurnost u prometu Željka Markova, tu je riječ o pretpostavkama, a ne o stručnim nalazima. Predlaže stoga da se analiziraju 52 pravomoćne osuđujuće presude za kaznena djela izazivanja prometne ne­sreće sa smrtnom posljedicom, a za koje je predviđena kazna zatvora od tri do deset godina, jer bi se time onemogućila neozbiljnost i paušalnost upotrebe statistika.

     Koliko je pouzdano tvrditi kako je životna dob uzrokom prometne nesreće, pokazuju i istraživanja koja su na uzorku od 250 pravomoćnih presuda sa smrtno stradalim i teško ozli­jeđenim osobama, pokazala da su najopasniji vozači od 25 do 45 godina, jer su uzrokovali nesreće u 64 posto slučajeva, a stariji od 61 godine samo u 1,6 posto slučajeva, naglašava Markov. 

     Argumenti i statistički pokazatelji moraju se itekako po­zorno analizirati, a ne postaviti cilj o plaćanju produljenja vo­začkih dozvola u korist medicine rada, pa tek onda pronaći brojke koje to potkrjepljuju.

Razgovori s MUP-om

     Umirovljeničke udruge su otišle 29. siječnja 2019. u Ravna­teljstvo policije sa zahtjevom da i dalje, kao što je to u članku 230. važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nadležni za prosudbu o spo­sobnosti bilo kojeg vozača, neovisno o dobi, budu liječni­ci primarne zaštite. Potrebno je razraditi protokol postupa­nja i čvršće obvezati liječnike primarne zaštite da za slučaj oslabljenih vozačkih sposobnosti pojedi­nog pacijenta odmah o tome obavijeste policiju.

     Tko je jedina osoba koja zna dijagnoze i terapiju svakog pacijenta? Njegov liječnik primarne zaštite. Zna li išta o paci­jentu liječnik medicine rada koji ga, najčešće, vidi prvi put u životu? Pojma nema. Prvo se ne plaća, drugo se plaća i u tom grmu vjerojatno leži zec. Treba li pomoći liječnicima medicine rada da zarade dovoljno? Nije ovo ironiziranje, već stvarna sli­ka načina odlučivanja u Hrvatskoj.

     Od zamjenika glavnog ravnatelja policije Željka Prše zatra­ženo je da se pokuša zadržati i doraditi zakonski propis koji neće diskriminirati starije vozače po dobi, s pregledima koji bi i dalje bili besplatni i u domeni odgovornosti primarne zdrav­stvene zaštite. Na kraju krajeva, nije to samo pitanje siromaš­tva starijih osoba, koje bi svaki pregled trebali platiti barem 450 kuna, već je duboko principijelno pitanje koje ne smije izjednačavati starost i bolest.

Čeka se Kujundžić

     SUH i MUH su stoga vrlo jasni kako će se na svaki način boriti da se u Hrvatskoj prihvati model većine europskih ze­malja u kojima ili nema nikakvog dobnog ograničenja (recimo Njemačka, Belgija, Francuska) ili je to ograničenje stavljeno na više od 70 godina, ali uz pribavljanje besplatnih zdravstvenih potvrda od liječnika primarne zdravstvene zaštite.

     Sindikat i Matica su zatražili od Ministarstva za rad i mi­rovinski sustav, koje je nadležno za rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, da što prije uputi i ministru zdravstva Milanu Kujundžiću zahtjev za prijem predstavnika umirovljeničkih udruga. Ministar Marko Pavić je to učinio 30. siječnja 2019. i sada se čeka odgovor zdravstvenog ministra. Vrijeme curi, naročito kad se zna da će novi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pro­meta na cestama biti na Vladi u prvom čitanju već 28. ožujka 2019. Hoće li pobijediti razum i logika ili pritisak zdravstvenih lobija?

Jasna A. Petrović