UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova

 

ZAHTJEV ZA POVLAČENJE PRIJEDLOGA O OBVEZNIM PLAĆENIM LIJEČNIČKIM PREGLEDIMA ZA STARIJE VOZAČE

 

Poštovani gospodine ministre Božinoviću,

 

     Potaknuti novim Nacrtom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 108/17), koji upravo kreće u proceduru, Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske upozoravaju da se po četvrti put u tri zadnje godine nastoji uvesti obvezan liječnički pregled prilikom produljenja vozačke dozvole za vozače starije od 65 odnosno 67 godina.

     Na zahtjev najvećih umirovljeničkih udruga na 10. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike, u čijem radu su sudjelovali i dužnosnici Ravnateljstva policije, raspravljena su nepotpuna i neargumentirana statistička uporišta kojima se nastojalo dokumentirati potrebu uvođenja takve odredbe. Na sjednici je također zaključeno kako će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u ime umirovljeničkih udruga zatražiti prijam u Ministarstvu unutarnjih poslova, kako bi se izložila argumentirana stajališta predstavnika 282 tisuće vozača starijih od 65 godina. Međutim, kako do takvog razgovora još nije došlo, Matica i Sindikat umirovljenika se obraćaju ovim direktnim putem.

     Od kolovoza 2014., kad je takav prijedlog o uvođenju obveznih pregleda za starije vozače prigodom obnove vozačke dozvole pokrenula tadašnja Kukuriku vlada, snažan lobi medicine rada i liječničke komore, u suradnji sa Službom za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije MUP-a, zagovarao je „usklađivanje s europskim propisima“. Takvi su zahtjevi nastavljeni i 2016. (Oreškovićeva vlada) i 2017. (Most) s pozivanjem na određene europske direktive, koje su se, međutim, odnosile na npr. auto sjedalice za djecu, a najnovije na vozačke dozvole u prometu osoba i tereta. Sada svjedočimo ponovljenom pokušaju uvođenja obveznih zdravstvenih pregleda, a sve kako bi se lobiju medicine rada omogućilo probitačne zarade.

             Upravo je nevjerojatno, ali i nedopustivo to što je u službenom materijalu koji je objavljen u e-savjetovanju o procjeni učinka, navedena neistina zbog kojeg bi i Vi, gospodine ministre, trebali tražiti odgovornost onih koji su se to usudili napraviti. Obrazloženje za javno savjetovanje jest da se radi o „implementaciji Direktive (EU) 2018/645 u pravni sustav Republike Hrvatske“. Potrudili smo se i sami nabavili integralni tekst Direktive (EU) 2018/645 Europskog parlamenta i vijeća od 1. travnja 2018. godine na koju se službeno pozivaju Vaši „stručnjaci“. Ostali smo zaprepašteni. Nigdje, ni u jednom retku, nema ništa od promjena vezanih za osobe starije od 65 godina, a upravo se to navodi kao polazna osnova za ozbiljnu izmjenu zakona. Upozoravamo da to ne bi smjelo ostati bez posljedica po one koji su servirali notornu laž spram javnosti.

            Dakle, korišteni su  „argumenti“, jednaki kao i prije šezdeset godina od strane Auto Moto Saveza Jugoslavije, kad je naglašavano kako su vozači krivci u 70 posto prometnih nesreća. Istina je, međutim, drugačija.

     Unutar Plana zakonodavnih aktivnosti MUP-a za 2019. godinu stoji kako se izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama nastoji „smanjiti broj nesreća koje su uzrokovali vozači stariji od 65 godina“, a ista formulacija upotrijebljena je na čak pet mjesta unutar dokumenta, bez ikakvih dodatnih objašnjenja i argumenata, iako je poznato da su u samo 10,5 posto prometnih nesreća sudjelovale osobe starije od 65 godine.

     Međutim, na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kao i višekratno u javnosti, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija i voditelj Odjela za metodologiju rada i sigurnost cestovnog prometa Vladimir Trivunović su navodili statistike koje nisu istovjetne onima na web stranicama MUP-a te zanemarivali zakone i praksu zemalja Europske unije, kao i postojeće prihvatljivo zakonsko uređenje u Hrvatskoj. Naime, hrvatski zakon polazi od toga da starost nije bolest te se stavlja u obvezu liječnicima primarne zdravstvene zaštite da za sve vozače vrše prijavu policiji ukoliko nisu zdravstveno sposobni za vožnju. Posve je logično da o tome prosuđuju liječnici koji poznaju pacijenta i njegovu/njezinu terapiju te da to čine besplatno, a ne da se obvezuje starije vozače na odlazak na pregled stručnjaku medicine rada koji ih prvi put vidi u životu i to uz naknadu od najmanje 450 kuna.

     Predloženo rješenje koje sankcionira starije vozače nije niti u duhu europske prakse. Zemlje članice nisu obvezne propisati obvezne liječničke preglede za obnovu vozačke dozvole starijim vozačima, ali to mogu učiniti. Također, nigdje ne piše da se takvi pregledi moraju obavljati kod liječnika medicine rada, što se kod nas uporno gura kako bi se pogodovalo pojedinim privatnim liječnicima na uštrb javnog zdravstvenog sustava i umirovljenika. Primjera pozitivne prakse u EU ima na pretek i nabrojat ćemo samo neke. Danci obnavljaju vozačke nakon 70. godine uz potvrdu obiteljskog liječnika, u Nizozemskoj se vozačka produljuje na pet godina bez pregleda, a u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji nema dobnog ograničenja za upravljanje vozilom.

     Dodajmo i to da, s obzirom na to da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.405 kuna, a 52 posto umirovljenika ispod linije siromaštva (2.321 kune), te da 23 posto umirovljenika prima najnižu mirovinu, jasno je da plaćanje liječničkog pregleda kod medicine rada predstavlja ogroman problem, ali i diskriminaciju starijih vozača.

     Nadalje, držimo pogrešnim što kao zainteresirana strana nismo bili uključeni u rad radne skupine za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, već samo predstavnici Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu i MUP-a uz podršku liječničkih udruga. Doista se ne bi smjelo bez relevantnih istraživanja i statistika kroz zakonska rješenja pogodovati samo jednoj interesnoj skupini privatnika u zdravstvu. Osim toga, potrebno je provesti reviziju sudskih odluka, kao što je to u svojem istraživanju provela Poliklinika Zagreb (bivši Zavod za prometnu medicinu i psihologiju prometa) u kojem je utvrđeno da niti u jednoj sudskoj presudi kao uzrok prometnih nesreća nije navedena starost ili bolest, pa je očito ovdje riječ o čudnoj raboti.

     Stoga Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika neće stati, nego će sa svime upoznati i Vladu i Sabor i pozvati ih da ne nasjedaju prijedlozima kojima bi se u zakon unijele odredba s ovako postavljenim, a prije svega diskriminirajućem odnosom prema starijim osobama. Uz to napominjemo da je sadašnji, važeći, Zakon o sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj usklađen s europskim propisima i da samo tražimo da u dijelu koji se odnosi na obnovu vozačkih dozvola ostane na snazi postojeća regulativa. 

 

     U Zagrebu, 21.01.2019.

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                      Sindikat umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica                                       Jasna A. Petrović, predsjednica