UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova

 

ZAHTJEV ZA POVLAČENJE PRIJEDLOGA O OBVEZNIM PLAĆENIM LIJEČNIČKIM PREGLEDIMA ZA STARIJE VOZAČE

 

Poštovani gospodine ministre Božinoviću,

 

     Potaknuti novim Nacrtom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 108/17), koji upravo kreće u proceduru, Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske upozoravaju da se po četvrti put u tri zadnje godine nastoji uvesti obvezan liječnički pregled prilikom produljenja vozačke dozvole za vozače starije od 65 odnosno 67 godina.

     Na zahtjev najvećih umirovljeničkih udruga na 10. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike, u čijem radu su sudjelovali i dužnosnici Ravnateljstva policije, raspravljena su nepotpuna i neargumentirana statistička uporišta kojima se nastojalo dokumentirati potrebu uvođenja takve odredbe. Na sjednici je također zaključeno kako će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u ime umirovljeničkih udruga zatražiti prijam u Ministarstvu unutarnjih poslova, kako bi se izložila argumentirana stajališta predstavnika 282 tisuće vozača starijih od 65 godina. Međutim, kako do takvog razgovora još nije došlo, Matica i Sindikat umirovljenika se obraćaju ovim direktnim putem.

     Od kolovoza 2014., kad je takav prijedlog o uvođenju obveznih pregleda za starije vozače prigodom obnove vozačke dozvole pokrenula tadašnja Kukuriku vlada, snažan lobi medicine rada i liječničke komore, u suradnji sa Službom za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije MUP-a, zagovarao je „usklađivanje s europskim propisima“. Takvi su zahtjevi nastavljeni i 2016. (Oreškovićeva vlada) i 2017. (Most) s pozivanjem na određene europske direktive, koje su se, međutim, odnosile na npr. auto sjedalice za djecu, a najnovije na vozačke dozvole u prometu osoba i tereta. Sada svjedočimo ponovljenom pokušaju uvođenja obveznih zdravstvenih pregleda, a sve kako bi se lobiju medicine rada omogućilo probitačne zarade.

             Upravo je nevjerojatno, ali i nedopustivo to što je u službenom materijalu koji je objavljen u e-savjetovanju o procjeni učinka, navedena neistina zbog kojeg bi i Vi, gospodine ministre, trebali tražiti odgovornost onih koji su se to usudili napraviti. Obrazloženje za javno savjetovanje jest da se radi o „implementaciji Direktive (EU) 2018/645 u pravni sustav Republike Hrvatske“. Potrudili smo se i sami nabavili integralni tekst Direktive (EU) 2018/645 Europskog parlamenta i vijeća od 1. travnja 2018. godine na koju se službeno pozivaju Vaši „stručnjaci“. Ostali smo zaprepašteni. Nigdje, ni u jednom retku, nema ništa od promjena vezanih za osobe starije od 65 godina, a upravo se to navodi kao polazna osnova za ozbiljnu izmjenu zakona. Upozoravamo da to ne bi smjelo ostati bez posljedica po one koji su servirali notornu laž spram javnosti.

            Dakle, korišteni su  „argumenti“, jednaki kao i prije šezdeset godina od strane Auto Moto Saveza Jugoslavije, kad je naglašavano kako su vozači krivci u 70 posto prometnih nesreća. Istina je, međutim, drugačija.

     Unutar Plana zakonodavnih aktivnosti MUP-a za 2019. godinu stoji kako se izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama nastoji „smanjiti broj nesreća koje su uzrokovali vozači stariji od 65 godina“, a ista formulacija upotrijebljena je na čak pet mjesta unutar dokumenta, bez ikakvih dodatnih objašnjenja i argumenata, iako je poznato da su u samo 10,5 posto prometnih nesreća sudjelovale osobe starije od 65 godine.

     Međutim, na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kao i višekratno u javnosti, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija i voditelj Odjela za metodologiju rada i sigurnost cestovnog prometa Vladimir Trivunović su navodili statistike koje nisu istovjetne onima na web stranicama MUP-a te zanemarivali zakone i praksu zemalja Europske unije, kao i postojeće prihvatljivo zakonsko uređenje u Hrvatskoj. Naime, hrvatski zakon polazi od toga da starost nije bolest te se stavlja u obvezu liječnicima primarne zdravstvene zaštite da za sve vozače vrše prijavu policiji ukoliko nisu zdravstveno sposobni za vožnju. Posve je logično da o tome prosuđuju liječnici koji poznaju pacijenta i njegovu/njezinu terapiju te da to čine besplatno, a ne da se obvezuje starije vozače na odlazak na pregled stručnjaku medicine rada koji ih prvi put vidi u životu i to uz naknadu od najmanje 450 kuna.

     Predloženo rješenje koje sankcionira starije vozače nije niti u duhu europske prakse. Zemlje članice nisu obvezne propisati obvezne liječničke preglede za obnovu vozačke dozvole starijim vozačima, ali to mogu učiniti. Također, nigdje ne piše da se takvi pregledi moraju obavljati kod liječnika medicine rada, što se kod nas uporno gura kako bi se pogodovalo pojedinim privatnim liječnicima na uštrb javnog zdravstvenog sustava i umirovljenika. Primjera pozitivne prakse u EU ima na pretek i nabrojat ćemo samo neke. Danci obnavljaju vozačke nakon 70. godine uz potvrdu obiteljskog liječnika, u Nizozemskoj se vozačka produljuje na pet godina bez pregleda, a u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji nema dobnog ograničenja za upravljanje vozilom.

     Dodajmo i to da, s obzirom na to da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.405 kuna, a 52 posto umirovljenika ispod linije siromaštva (2.321 kune), te da 23 posto umirovljenika prima najnižu mirovinu, jasno je da plaćanje liječničkog pregleda kod medicine rada predstavlja ogroman problem, ali i diskriminaciju starijih vozača.

     Nadalje, držimo pogrešnim što kao zainteresirana strana nismo bili uključeni u rad radne skupine za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, već samo predstavnici Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu i MUP-a uz podršku liječničkih udruga. Doista se ne bi smjelo bez relevantnih istraživanja i statistika kroz zakonska rješenja pogodovati samo jednoj interesnoj skupini privatnika u zdravstvu. Osim toga, potrebno je provesti reviziju sudskih odluka, kao što je to u svojem istraživanju provela Poliklinika Zagreb (bivši Zavod za prometnu medicinu i psihologiju prometa) u kojem je utvrđeno da niti u jednoj sudskoj presudi kao uzrok prometnih nesreća nije navedena starost ili bolest, pa je očito ovdje riječ o čudnoj raboti.

     Stoga Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika neće stati, nego će sa svime upoznati i Vladu i Sabor i pozvati ih da ne nasjedaju prijedlozima kojima bi se u zakon unijele odredba s ovako postavljenim, a prije svega diskriminirajućem odnosom prema starijim osobama. Uz to napominjemo da je sadašnji, važeći, Zakon o sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj usklađen s europskim propisima i da samo tražimo da u dijelu koji se odnosi na obnovu vozačkih dozvola ostane na snazi postojeća regulativa. 

 

     U Zagrebu, 21.01.2019.

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                      Sindikat umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica                                       Jasna A. Petrović, predsjednica