UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova

 

ZAHTJEV ZA POVLAČENJE PRIJEDLOGA O OBVEZNIM PLAĆENIM LIJEČNIČKIM PREGLEDIMA ZA STARIJE VOZAČE

 

Poštovani gospodine ministre Božinoviću,

 

     Potaknuti novim Nacrtom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 108/17), koji upravo kreće u proceduru, Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske upozoravaju da se po četvrti put u tri zadnje godine nastoji uvesti obvezan liječnički pregled prilikom produljenja vozačke dozvole za vozače starije od 65 odnosno 67 godina.

     Na zahtjev najvećih umirovljeničkih udruga na 10. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike, u čijem radu su sudjelovali i dužnosnici Ravnateljstva policije, raspravljena su nepotpuna i neargumentirana statistička uporišta kojima se nastojalo dokumentirati potrebu uvođenja takve odredbe. Na sjednici je također zaključeno kako će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u ime umirovljeničkih udruga zatražiti prijam u Ministarstvu unutarnjih poslova, kako bi se izložila argumentirana stajališta predstavnika 282 tisuće vozača starijih od 65 godina. Međutim, kako do takvog razgovora još nije došlo, Matica i Sindikat umirovljenika se obraćaju ovim direktnim putem.

     Od kolovoza 2014., kad je takav prijedlog o uvođenju obveznih pregleda za starije vozače prigodom obnove vozačke dozvole pokrenula tadašnja Kukuriku vlada, snažan lobi medicine rada i liječničke komore, u suradnji sa Službom za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije MUP-a, zagovarao je „usklađivanje s europskim propisima“. Takvi su zahtjevi nastavljeni i 2016. (Oreškovićeva vlada) i 2017. (Most) s pozivanjem na određene europske direktive, koje su se, međutim, odnosile na npr. auto sjedalice za djecu, a najnovije na vozačke dozvole u prometu osoba i tereta. Sada svjedočimo ponovljenom pokušaju uvođenja obveznih zdravstvenih pregleda, a sve kako bi se lobiju medicine rada omogućilo probitačne zarade.

             Upravo je nevjerojatno, ali i nedopustivo to što je u službenom materijalu koji je objavljen u e-savjetovanju o procjeni učinka, navedena neistina zbog kojeg bi i Vi, gospodine ministre, trebali tražiti odgovornost onih koji su se to usudili napraviti. Obrazloženje za javno savjetovanje jest da se radi o „implementaciji Direktive (EU) 2018/645 u pravni sustav Republike Hrvatske“. Potrudili smo se i sami nabavili integralni tekst Direktive (EU) 2018/645 Europskog parlamenta i vijeća od 1. travnja 2018. godine na koju se službeno pozivaju Vaši „stručnjaci“. Ostali smo zaprepašteni. Nigdje, ni u jednom retku, nema ništa od promjena vezanih za osobe starije od 65 godina, a upravo se to navodi kao polazna osnova za ozbiljnu izmjenu zakona. Upozoravamo da to ne bi smjelo ostati bez posljedica po one koji su servirali notornu laž spram javnosti.

            Dakle, korišteni su  „argumenti“, jednaki kao i prije šezdeset godina od strane Auto Moto Saveza Jugoslavije, kad je naglašavano kako su vozači krivci u 70 posto prometnih nesreća. Istina je, međutim, drugačija.

     Unutar Plana zakonodavnih aktivnosti MUP-a za 2019. godinu stoji kako se izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama nastoji „smanjiti broj nesreća koje su uzrokovali vozači stariji od 65 godina“, a ista formulacija upotrijebljena je na čak pet mjesta unutar dokumenta, bez ikakvih dodatnih objašnjenja i argumenata, iako je poznato da su u samo 10,5 posto prometnih nesreća sudjelovale osobe starije od 65 godine.

     Međutim, na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kao i višekratno u javnosti, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija i voditelj Odjela za metodologiju rada i sigurnost cestovnog prometa Vladimir Trivunović su navodili statistike koje nisu istovjetne onima na web stranicama MUP-a te zanemarivali zakone i praksu zemalja Europske unije, kao i postojeće prihvatljivo zakonsko uređenje u Hrvatskoj. Naime, hrvatski zakon polazi od toga da starost nije bolest te se stavlja u obvezu liječnicima primarne zdravstvene zaštite da za sve vozače vrše prijavu policiji ukoliko nisu zdravstveno sposobni za vožnju. Posve je logično da o tome prosuđuju liječnici koji poznaju pacijenta i njegovu/njezinu terapiju te da to čine besplatno, a ne da se obvezuje starije vozače na odlazak na pregled stručnjaku medicine rada koji ih prvi put vidi u životu i to uz naknadu od najmanje 450 kuna.

     Predloženo rješenje koje sankcionira starije vozače nije niti u duhu europske prakse. Zemlje članice nisu obvezne propisati obvezne liječničke preglede za obnovu vozačke dozvole starijim vozačima, ali to mogu učiniti. Također, nigdje ne piše da se takvi pregledi moraju obavljati kod liječnika medicine rada, što se kod nas uporno gura kako bi se pogodovalo pojedinim privatnim liječnicima na uštrb javnog zdravstvenog sustava i umirovljenika. Primjera pozitivne prakse u EU ima na pretek i nabrojat ćemo samo neke. Danci obnavljaju vozačke nakon 70. godine uz potvrdu obiteljskog liječnika, u Nizozemskoj se vozačka produljuje na pet godina bez pregleda, a u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji nema dobnog ograničenja za upravljanje vozilom.

     Dodajmo i to da, s obzirom na to da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.405 kuna, a 52 posto umirovljenika ispod linije siromaštva (2.321 kune), te da 23 posto umirovljenika prima najnižu mirovinu, jasno je da plaćanje liječničkog pregleda kod medicine rada predstavlja ogroman problem, ali i diskriminaciju starijih vozača.

     Nadalje, držimo pogrešnim što kao zainteresirana strana nismo bili uključeni u rad radne skupine za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, već samo predstavnici Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu i MUP-a uz podršku liječničkih udruga. Doista se ne bi smjelo bez relevantnih istraživanja i statistika kroz zakonska rješenja pogodovati samo jednoj interesnoj skupini privatnika u zdravstvu. Osim toga, potrebno je provesti reviziju sudskih odluka, kao što je to u svojem istraživanju provela Poliklinika Zagreb (bivši Zavod za prometnu medicinu i psihologiju prometa) u kojem je utvrđeno da niti u jednoj sudskoj presudi kao uzrok prometnih nesreća nije navedena starost ili bolest, pa je očito ovdje riječ o čudnoj raboti.

     Stoga Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika neće stati, nego će sa svime upoznati i Vladu i Sabor i pozvati ih da ne nasjedaju prijedlozima kojima bi se u zakon unijele odredba s ovako postavljenim, a prije svega diskriminirajućem odnosom prema starijim osobama. Uz to napominjemo da je sadašnji, važeći, Zakon o sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj usklađen s europskim propisima i da samo tražimo da u dijelu koji se odnosi na obnovu vozačkih dozvola ostane na snazi postojeća regulativa. 

 

     U Zagrebu, 21.01.2019.

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                      Sindikat umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica                                       Jasna A. Petrović, predsjednica