UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BACANJE HRANE?

Iskoristite ostatke - nije sramota, već štednja

 

     Svakodnevno smo svjedoci bacanja velikih količina hrane, a prema statističkim podacima svaki građanin Hrvatske godišnje baci oko 70 kilograma hrane, a od toga najviše u dane blagdana. Kako bismo se uključili u kampanju smanjiva­nja rasipanja hrane te tako uštedili novac i zaštitili okoliš dono­simo nekoliko korisnih savjeta za potrošače.

PLANIRANJE KUPNJE

     Pokušajte napraviti plan obroka za cijeli tjedan. Prije odlaska u kupnju provjerite što od potrebnih namirnica imate u hladnja­ku i smočnici, pa tek onda napravite popis potrebnih namirnica.

     Uvijek napravite popis i kupite samo ono što ste zapisali i ni­kad u kupovinu namirnica ne trebate ići kad ste gladni jer ćete sigurno kupiti više nego što vam zaista treba.

POHRANJIVANJE I ODLAGANJE HRANE

     Hranu uvijek pohranjujte u skladu s uputama navedenim na pakiranju hrane. Nastojte da put namirnica od trgovine do va­šeg hladnjaka bude što kraći, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

     Kupljenu zamrznutu hranu što prije stavite u zamrzivač te jednom odmrznutu hranu ne zamrzavajte ponovno.

Provjerite temperaturu u hladnjaku. Da bi hrana dugo ostala svježa temperatura u hladnjaku mora biti do pet stupnjeva. Ro­tirajte hranu u hladnjaku - novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a one koje su bile otraga pre­mjestite naprijed. Tako smanjujete mogućnost da u pretincima za hranu nađete zaboravljene pljesnive ili trule proizvode.

PROVJERITE DATUME

     Uvijek na namirnicama provjerite rok trajanja. Ako hranu ne namjeravate pojesti odmah, kupite onu s dužim rokom tra­janja ili ju kupite baš onda kada vam treba. Naučite što znače pojedine oznake roka trajanja na hrani.    Ako je navedeno „upo­trijebiti do", onda to znači da je ta hrana za upotrebu samo do tog datuma (to su obično mliječni proizvodi i meso). Konzumi­ranje hrane poslije tog datuma može biti opasno po zdravlje.

     Ako je na namirnici označeno „najbolje upotrijebiti do" to znači da do tog datuma ta namirnica ima naznačenu kvalitetu. Hrana s takvom oznakom sigurna je za konzumiranje i nakon tog datuma, ali nema više istu kvalitetu (keksi, tjestenina, riža i slično).

ZAMRZAVANJE HRANE

     Ako vam je ostalo kruha, kuhanog ili pečenog obroka, ne­mojte ga baciti, već zamrznite potrebnu količinu i nekoliko sati prije upotrebe odmrznite. Kruh možete osušiti i naribati ili čuvati izrezanog na kockice za knedle.

     Ostatke juha, variva, gulaša i sličnih jela podgrijavajte samo jednom i to dok ne proključaju, jer ćete tako uništiti eventualno prisutne bakterije koje su se mogle razviti tijekom stajanja hrane.

ISKORISTITE OSTATKE HRANE

     Umjesto bacanja hrane, ostatke treba iskoristiti za večeru ili sutrašnji ručak ili ih zamrznuti.

Od omekšalog voća možete napraviti pekmez, kompot, sok ili ga upotrijebiti za neki kolač. Manje svježe povrće može se upotrijebiti za juhu ili neko varivo.

VODITE RAČUNA O SVOM PRORAČUNU

     Bacanje i rasipanje hrane je bacanje vašeg novca. Zbrojite koliko je koštalo sve što ste bacili i vidjet ćete za koliko ste umanjili svoje prihode.

PRETVORITE OSTATKE HRANE U GNOJIVO

     Ako ste u mogućnosti odlagati hranu u komposter, imat ćete nakon nekoliko mjeseci bogat i dragocjen kompost za svoje biljke, bilo vrtne, bilo sobne. Time ćete doprinijeti i za­štiti okoliša.

Ana Knežević

 

 

PRAVA PRI SNIŽENJU

Imate pravo zamijeniti proizvod na akciji

    Kupila sam nekoliko komada odjeće na sezon­skom sniženju. Na jednoj vesti sam primijetila poderotinu te sam se odmah s računom vratila u trgovinu. No, trgovkinja mi je odbila zamijeniti maji­cu zbog toga što sam ju kupila na sniženju. Imam li pravo zamijeniti robu kupljenu na sniženju?

(A.B., Split)

     Bez obzira na to što ste proizvod kupili na sniženju, rasprodaji ili akciji, imate pravo na zamjenu artikla kao da ste ga kupili po redovnoj cijeni. Ako se proizvod prodaje po nižoj cijeni od redovne zbog toga što ima grešku i fizički je odvojen od ostalih proizvoda te ako je trgovac na jasan, vidljiv i čitljiv način upozorio u čemu se sastoji greška na proizvodu, tada ne možete uputiti prigovor vezan uz nedostatak koji je trgovac naznačio na prodajnom mjestu ili na proizvodu.