UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

POSLIJE BLAGDANSKOG OBILJA

Može li hrana usporiti starenje?

 

     Bez obzira na dob, nema sumnje u to da svaki čovjek želi učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi us­porio proces starenja. Dok genetske karakteristike igraju značajnu ulogu u određivanju kakvo će biti starenje, sve brojniji znanstveni dokazi ukazuju da je prehrana također važna. Redovno kon­zumirajući određenu hranu, moguće je reducirati ili čak spriječiti znakove sta­renja - od bora i suhe kože do ozbiljnih oboljenja povezanih sa životnom dobi.

Održavajte stalnu težinu

     Ponavljano dobivanje i gubljenje na težini slabi elastično tkivo koje se nalazi pod kožom i koje joj daje oslonac. Jednom kad koža izgubi svoju elastičnost, neće se više stisnuti kako bi pristajala mršavijem tije­lu, nego će ostati mlohava i naborana. Znatne, česte i brze promjene u tjelesnoj težini mogu prijevremeno postarati lice.

     Ne postoji specifična hrana koja može spriječiti ili smanjiti bore na licu, ali može se usporiti nastaja - nje bora konzumirajući is­pravnu hranu koja održava slojeve potkožnog masnog tkiva dovoljno „debelima", što rezultira napetom i glatkom kožom.

     Najbolja prehrana je ona koja osi­gurava dovoljno kalorija svaki dan za održavanje normalne težine za indivi­dualnu tjelesnu građu. Primjerice, slat­ki krumpir je bogat vitaminom A, koji utječe na normalan rast stanica epitela

kože i pomaže laganom, neprimjetnom ljuštenju površinskog sloja. Voćni sok pruža vitamin C, koji pomaže formira­nju kolagena (bjelančevinasta supstan- ca, koja je glavni sastavni dio vezivnog tkiva), koji koži daje oslonac, odnosno elastičnu kvalitetu. Puno vitamina A ima još u špinatu, mrkvi, narančama i dru­gom crvenom voću. Limuni su dobar izvor vitamina C.

Pijte puno vode

     Kad prođete dvadesete godine, do­bar dio prirodnih „ovlaživača" kože - žlijezde znojnice i lojnice - se zatvara i površinski sloj kože se stanjuje. Rezultat toga je da koža više ne zadržava dobru vlagu. Također, ako ne pijete dovoljno vode da nadomjestite ono što svakod­nevno gubite mokrenjem i znojenjem, tijelo izvlači ono što treba iz stanica, uk­ljučujući i stanice kože, a to onda rezul­tira više suhom kožom, koja pruža stariji izgled.

     Kako bi smanjili suhoću, pijte ba­rem litru do litru i pol vode dnevno. Tu nemojte računati pića poput kave, čaja ili cole. Oni sadrže kofein diuretik, koji ustvari može povećati gubitak vode iz kože, baš kao i alkohol.

Ojačajte svoje obrambene snage

     Sljedeći simptom starenja koji mo­žete ublažiti prehranom je smanjena otpornost prema oboljenju. Istraživanja ukazuju da se u starijih ljudi infekcije duže zadržavaju zato jer je imunološki sustav oslabljen. Starenje oštećuje funk­ciju limfocita, bijelih krvnih stanica, koje pomažu u borbi protiv bolesti.

     Međutim, vitamin E može ojačati imunološki sustav. Hrana bogata njime uključuje tamnozeleno lisnato povrće, mahunarke, orahe, lješnjake i cjelovito zrnje žitarica. Razumna prehrana može također pomoći u sprečavanju i drugih oboljenja koja su u vezi sa životnom dobi.

     U cilju smanjivanja rizika od srčanih bolesti valja se držati principa zdrave prehrane. Neka unos kolesterola i ma­snoća bude u normalnim granicama, a unos nezasićenih masnoća i topivih vlaknastih komponenata je potrebno pojačati.

     Većina žena zna da za vrijeme prve tri dekade njihovog života, mlijeko i druga hrana bogata kalcijem može po­moći u smanjivanju rizika od osteopo- roze, stvarajući jake kosti. Održavanje takve prehrane do menopauze pomaže ženama u tome. Međutim, kada razina hormona estrogena padne nakon me- nopauze, kosti više ne mogu dobro pri­mati kalcij. Zanimljivo, ranija istraživanja ukazuju da još neke namirnice mogu uspo­riti gubitak koštane mase u godinama nakon menopa- uze. To su jabuke, orasi, lješ­njaci, grožđice, mahunarke, sok od grejpa i zeleno po­vrće.

     Hrana nije neki čarobni štapić koji može imati trenu­tačni učinak na proces sta­renja. Međutim, razumna, zdrava prehrana - mnogo vlaknastih komponenti u namirnicama, voda, voće i povrće izrazite boje i bogati vitaminima - ima sasvim si­gurno pozitivan efekt na ukupno zdrav­lje i izgled osobe.

dr. Ivo Belan

 

KOD LIJEČNIKA U SVOM STANU

     Što se tiče digitalnih usluga za starije, Amerikanci su u samom svjetskom vrhu po inovativnosti. To dokazuje i plat­forma 1DocWay, koja omogućuje svima slabo pokretnima, teško bolesnima, onima koji žive u uda­ljenim krajevima ili jednostavno nemaju vremena čekati, da oba­ve pregled kod liječnika online. Putem video-razgovora pacijent može u nekoliko minuta dobiti te­rapiju ili dijagnozu, bez da izađe iz udobnosti svog doma. S obzirom na ogromne liste čekanja i dostu­pnost zdravstvene skrbi, ovakvo rješenje bi dobro došlo i u našem sustavu zdravstva.