UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

POSLIJE BLAGDANSKOG OBILJA

Može li hrana usporiti starenje?

 

     Bez obzira na dob, nema sumnje u to da svaki čovjek želi učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi us­porio proces starenja. Dok genetske karakteristike igraju značajnu ulogu u određivanju kakvo će biti starenje, sve brojniji znanstveni dokazi ukazuju da je prehrana također važna. Redovno kon­zumirajući određenu hranu, moguće je reducirati ili čak spriječiti znakove sta­renja - od bora i suhe kože do ozbiljnih oboljenja povezanih sa životnom dobi.

Održavajte stalnu težinu

     Ponavljano dobivanje i gubljenje na težini slabi elastično tkivo koje se nalazi pod kožom i koje joj daje oslonac. Jednom kad koža izgubi svoju elastičnost, neće se više stisnuti kako bi pristajala mršavijem tije­lu, nego će ostati mlohava i naborana. Znatne, česte i brze promjene u tjelesnoj težini mogu prijevremeno postarati lice.

     Ne postoji specifična hrana koja može spriječiti ili smanjiti bore na licu, ali može se usporiti nastaja - nje bora konzumirajući is­pravnu hranu koja održava slojeve potkožnog masnog tkiva dovoljno „debelima", što rezultira napetom i glatkom kožom.

     Najbolja prehrana je ona koja osi­gurava dovoljno kalorija svaki dan za održavanje normalne težine za indivi­dualnu tjelesnu građu. Primjerice, slat­ki krumpir je bogat vitaminom A, koji utječe na normalan rast stanica epitela

kože i pomaže laganom, neprimjetnom ljuštenju površinskog sloja. Voćni sok pruža vitamin C, koji pomaže formira­nju kolagena (bjelančevinasta supstan- ca, koja je glavni sastavni dio vezivnog tkiva), koji koži daje oslonac, odnosno elastičnu kvalitetu. Puno vitamina A ima još u špinatu, mrkvi, narančama i dru­gom crvenom voću. Limuni su dobar izvor vitamina C.

Pijte puno vode

     Kad prođete dvadesete godine, do­bar dio prirodnih „ovlaživača" kože - žlijezde znojnice i lojnice - se zatvara i površinski sloj kože se stanjuje. Rezultat toga je da koža više ne zadržava dobru vlagu. Također, ako ne pijete dovoljno vode da nadomjestite ono što svakod­nevno gubite mokrenjem i znojenjem, tijelo izvlači ono što treba iz stanica, uk­ljučujući i stanice kože, a to onda rezul­tira više suhom kožom, koja pruža stariji izgled.

     Kako bi smanjili suhoću, pijte ba­rem litru do litru i pol vode dnevno. Tu nemojte računati pića poput kave, čaja ili cole. Oni sadrže kofein diuretik, koji ustvari može povećati gubitak vode iz kože, baš kao i alkohol.

Ojačajte svoje obrambene snage

     Sljedeći simptom starenja koji mo­žete ublažiti prehranom je smanjena otpornost prema oboljenju. Istraživanja ukazuju da se u starijih ljudi infekcije duže zadržavaju zato jer je imunološki sustav oslabljen. Starenje oštećuje funk­ciju limfocita, bijelih krvnih stanica, koje pomažu u borbi protiv bolesti.

     Međutim, vitamin E može ojačati imunološki sustav. Hrana bogata njime uključuje tamnozeleno lisnato povrće, mahunarke, orahe, lješnjake i cjelovito zrnje žitarica. Razumna prehrana može također pomoći u sprečavanju i drugih oboljenja koja su u vezi sa životnom dobi.

     U cilju smanjivanja rizika od srčanih bolesti valja se držati principa zdrave prehrane. Neka unos kolesterola i ma­snoća bude u normalnim granicama, a unos nezasićenih masnoća i topivih vlaknastih komponenata je potrebno pojačati.

     Većina žena zna da za vrijeme prve tri dekade njihovog života, mlijeko i druga hrana bogata kalcijem može po­moći u smanjivanju rizika od osteopo- roze, stvarajući jake kosti. Održavanje takve prehrane do menopauze pomaže ženama u tome. Međutim, kada razina hormona estrogena padne nakon me- nopauze, kosti više ne mogu dobro pri­mati kalcij. Zanimljivo, ranija istraživanja ukazuju da još neke namirnice mogu uspo­riti gubitak koštane mase u godinama nakon menopa- uze. To su jabuke, orasi, lješ­njaci, grožđice, mahunarke, sok od grejpa i zeleno po­vrće.

     Hrana nije neki čarobni štapić koji može imati trenu­tačni učinak na proces sta­renja. Međutim, razumna, zdrava prehrana - mnogo vlaknastih komponenti u namirnicama, voda, voće i povrće izrazite boje i bogati vitaminima - ima sasvim si­gurno pozitivan efekt na ukupno zdrav­lje i izgled osobe.

dr. Ivo Belan

 

KOD LIJEČNIKA U SVOM STANU

     Što se tiče digitalnih usluga za starije, Amerikanci su u samom svjetskom vrhu po inovativnosti. To dokazuje i plat­forma 1DocWay, koja omogućuje svima slabo pokretnima, teško bolesnima, onima koji žive u uda­ljenim krajevima ili jednostavno nemaju vremena čekati, da oba­ve pregled kod liječnika online. Putem video-razgovora pacijent može u nekoliko minuta dobiti te­rapiju ili dijagnozu, bez da izađe iz udobnosti svog doma. S obzirom na ogromne liste čekanja i dostu­pnost zdravstvene skrbi, ovakvo rješenje bi dobro došlo i u našem sustavu zdravstva.