UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

POSLIJE BLAGDANSKOG OBILJA

Može li hrana usporiti starenje?

 

     Bez obzira na dob, nema sumnje u to da svaki čovjek želi učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi us­porio proces starenja. Dok genetske karakteristike igraju značajnu ulogu u određivanju kakvo će biti starenje, sve brojniji znanstveni dokazi ukazuju da je prehrana također važna. Redovno kon­zumirajući određenu hranu, moguće je reducirati ili čak spriječiti znakove sta­renja - od bora i suhe kože do ozbiljnih oboljenja povezanih sa životnom dobi.

Održavajte stalnu težinu

     Ponavljano dobivanje i gubljenje na težini slabi elastično tkivo koje se nalazi pod kožom i koje joj daje oslonac. Jednom kad koža izgubi svoju elastičnost, neće se više stisnuti kako bi pristajala mršavijem tije­lu, nego će ostati mlohava i naborana. Znatne, česte i brze promjene u tjelesnoj težini mogu prijevremeno postarati lice.

     Ne postoji specifična hrana koja može spriječiti ili smanjiti bore na licu, ali može se usporiti nastaja - nje bora konzumirajući is­pravnu hranu koja održava slojeve potkožnog masnog tkiva dovoljno „debelima", što rezultira napetom i glatkom kožom.

     Najbolja prehrana je ona koja osi­gurava dovoljno kalorija svaki dan za održavanje normalne težine za indivi­dualnu tjelesnu građu. Primjerice, slat­ki krumpir je bogat vitaminom A, koji utječe na normalan rast stanica epitela

kože i pomaže laganom, neprimjetnom ljuštenju površinskog sloja. Voćni sok pruža vitamin C, koji pomaže formira­nju kolagena (bjelančevinasta supstan- ca, koja je glavni sastavni dio vezivnog tkiva), koji koži daje oslonac, odnosno elastičnu kvalitetu. Puno vitamina A ima još u špinatu, mrkvi, narančama i dru­gom crvenom voću. Limuni su dobar izvor vitamina C.

Pijte puno vode

     Kad prođete dvadesete godine, do­bar dio prirodnih „ovlaživača" kože - žlijezde znojnice i lojnice - se zatvara i površinski sloj kože se stanjuje. Rezultat toga je da koža više ne zadržava dobru vlagu. Također, ako ne pijete dovoljno vode da nadomjestite ono što svakod­nevno gubite mokrenjem i znojenjem, tijelo izvlači ono što treba iz stanica, uk­ljučujući i stanice kože, a to onda rezul­tira više suhom kožom, koja pruža stariji izgled.

     Kako bi smanjili suhoću, pijte ba­rem litru do litru i pol vode dnevno. Tu nemojte računati pića poput kave, čaja ili cole. Oni sadrže kofein diuretik, koji ustvari može povećati gubitak vode iz kože, baš kao i alkohol.

Ojačajte svoje obrambene snage

     Sljedeći simptom starenja koji mo­žete ublažiti prehranom je smanjena otpornost prema oboljenju. Istraživanja ukazuju da se u starijih ljudi infekcije duže zadržavaju zato jer je imunološki sustav oslabljen. Starenje oštećuje funk­ciju limfocita, bijelih krvnih stanica, koje pomažu u borbi protiv bolesti.

     Međutim, vitamin E može ojačati imunološki sustav. Hrana bogata njime uključuje tamnozeleno lisnato povrće, mahunarke, orahe, lješnjake i cjelovito zrnje žitarica. Razumna prehrana može također pomoći u sprečavanju i drugih oboljenja koja su u vezi sa životnom dobi.

     U cilju smanjivanja rizika od srčanih bolesti valja se držati principa zdrave prehrane. Neka unos kolesterola i ma­snoća bude u normalnim granicama, a unos nezasićenih masnoća i topivih vlaknastih komponenata je potrebno pojačati.

     Većina žena zna da za vrijeme prve tri dekade njihovog života, mlijeko i druga hrana bogata kalcijem može po­moći u smanjivanju rizika od osteopo- roze, stvarajući jake kosti. Održavanje takve prehrane do menopauze pomaže ženama u tome. Međutim, kada razina hormona estrogena padne nakon me- nopauze, kosti više ne mogu dobro pri­mati kalcij. Zanimljivo, ranija istraživanja ukazuju da još neke namirnice mogu uspo­riti gubitak koštane mase u godinama nakon menopa- uze. To su jabuke, orasi, lješ­njaci, grožđice, mahunarke, sok od grejpa i zeleno po­vrće.

     Hrana nije neki čarobni štapić koji može imati trenu­tačni učinak na proces sta­renja. Međutim, razumna, zdrava prehrana - mnogo vlaknastih komponenti u namirnicama, voda, voće i povrće izrazite boje i bogati vitaminima - ima sasvim si­gurno pozitivan efekt na ukupno zdrav­lje i izgled osobe.

dr. Ivo Belan

 

KOD LIJEČNIKA U SVOM STANU

     Što se tiče digitalnih usluga za starije, Amerikanci su u samom svjetskom vrhu po inovativnosti. To dokazuje i plat­forma 1DocWay, koja omogućuje svima slabo pokretnima, teško bolesnima, onima koji žive u uda­ljenim krajevima ili jednostavno nemaju vremena čekati, da oba­ve pregled kod liječnika online. Putem video-razgovora pacijent može u nekoliko minuta dobiti te­rapiju ili dijagnozu, bez da izađe iz udobnosti svog doma. S obzirom na ogromne liste čekanja i dostu­pnost zdravstvene skrbi, ovakvo rješenje bi dobro došlo i u našem sustavu zdravstva.