UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

POSLIJE BLAGDANSKOG OBILJA

Može li hrana usporiti starenje?

 

     Bez obzira na dob, nema sumnje u to da svaki čovjek želi učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi us­porio proces starenja. Dok genetske karakteristike igraju značajnu ulogu u određivanju kakvo će biti starenje, sve brojniji znanstveni dokazi ukazuju da je prehrana također važna. Redovno kon­zumirajući određenu hranu, moguće je reducirati ili čak spriječiti znakove sta­renja - od bora i suhe kože do ozbiljnih oboljenja povezanih sa životnom dobi.

Održavajte stalnu težinu

     Ponavljano dobivanje i gubljenje na težini slabi elastično tkivo koje se nalazi pod kožom i koje joj daje oslonac. Jednom kad koža izgubi svoju elastičnost, neće se više stisnuti kako bi pristajala mršavijem tije­lu, nego će ostati mlohava i naborana. Znatne, česte i brze promjene u tjelesnoj težini mogu prijevremeno postarati lice.

     Ne postoji specifična hrana koja može spriječiti ili smanjiti bore na licu, ali može se usporiti nastaja - nje bora konzumirajući is­pravnu hranu koja održava slojeve potkožnog masnog tkiva dovoljno „debelima", što rezultira napetom i glatkom kožom.

     Najbolja prehrana je ona koja osi­gurava dovoljno kalorija svaki dan za održavanje normalne težine za indivi­dualnu tjelesnu građu. Primjerice, slat­ki krumpir je bogat vitaminom A, koji utječe na normalan rast stanica epitela

kože i pomaže laganom, neprimjetnom ljuštenju površinskog sloja. Voćni sok pruža vitamin C, koji pomaže formira­nju kolagena (bjelančevinasta supstan- ca, koja je glavni sastavni dio vezivnog tkiva), koji koži daje oslonac, odnosno elastičnu kvalitetu. Puno vitamina A ima još u špinatu, mrkvi, narančama i dru­gom crvenom voću. Limuni su dobar izvor vitamina C.

Pijte puno vode

     Kad prođete dvadesete godine, do­bar dio prirodnih „ovlaživača" kože - žlijezde znojnice i lojnice - se zatvara i površinski sloj kože se stanjuje. Rezultat toga je da koža više ne zadržava dobru vlagu. Također, ako ne pijete dovoljno vode da nadomjestite ono što svakod­nevno gubite mokrenjem i znojenjem, tijelo izvlači ono što treba iz stanica, uk­ljučujući i stanice kože, a to onda rezul­tira više suhom kožom, koja pruža stariji izgled.

     Kako bi smanjili suhoću, pijte ba­rem litru do litru i pol vode dnevno. Tu nemojte računati pića poput kave, čaja ili cole. Oni sadrže kofein diuretik, koji ustvari može povećati gubitak vode iz kože, baš kao i alkohol.

Ojačajte svoje obrambene snage

     Sljedeći simptom starenja koji mo­žete ublažiti prehranom je smanjena otpornost prema oboljenju. Istraživanja ukazuju da se u starijih ljudi infekcije duže zadržavaju zato jer je imunološki sustav oslabljen. Starenje oštećuje funk­ciju limfocita, bijelih krvnih stanica, koje pomažu u borbi protiv bolesti.

     Međutim, vitamin E može ojačati imunološki sustav. Hrana bogata njime uključuje tamnozeleno lisnato povrće, mahunarke, orahe, lješnjake i cjelovito zrnje žitarica. Razumna prehrana može također pomoći u sprečavanju i drugih oboljenja koja su u vezi sa životnom dobi.

     U cilju smanjivanja rizika od srčanih bolesti valja se držati principa zdrave prehrane. Neka unos kolesterola i ma­snoća bude u normalnim granicama, a unos nezasićenih masnoća i topivih vlaknastih komponenata je potrebno pojačati.

     Većina žena zna da za vrijeme prve tri dekade njihovog života, mlijeko i druga hrana bogata kalcijem može po­moći u smanjivanju rizika od osteopo- roze, stvarajući jake kosti. Održavanje takve prehrane do menopauze pomaže ženama u tome. Međutim, kada razina hormona estrogena padne nakon me- nopauze, kosti više ne mogu dobro pri­mati kalcij. Zanimljivo, ranija istraživanja ukazuju da još neke namirnice mogu uspo­riti gubitak koštane mase u godinama nakon menopa- uze. To su jabuke, orasi, lješ­njaci, grožđice, mahunarke, sok od grejpa i zeleno po­vrće.

     Hrana nije neki čarobni štapić koji može imati trenu­tačni učinak na proces sta­renja. Međutim, razumna, zdrava prehrana - mnogo vlaknastih komponenti u namirnicama, voda, voće i povrće izrazite boje i bogati vitaminima - ima sasvim si­gurno pozitivan efekt na ukupno zdrav­lje i izgled osobe.

dr. Ivo Belan

 

KOD LIJEČNIKA U SVOM STANU

     Što se tiče digitalnih usluga za starije, Amerikanci su u samom svjetskom vrhu po inovativnosti. To dokazuje i plat­forma 1DocWay, koja omogućuje svima slabo pokretnima, teško bolesnima, onima koji žive u uda­ljenim krajevima ili jednostavno nemaju vremena čekati, da oba­ve pregled kod liječnika online. Putem video-razgovora pacijent može u nekoliko minuta dobiti te­rapiju ili dijagnozu, bez da izađe iz udobnosti svog doma. S obzirom na ogromne liste čekanja i dostu­pnost zdravstvene skrbi, ovakvo rješenje bi dobro došlo i u našem sustavu zdravstva.