UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

UDOMITELJSKE OBITELJI

Kako udomiti stariju osobu

 

     Na spomen riječi „udomljavanje", najčešće se misli na potrebu pružanja adekvatne skrbi djeci, no isti pojam se koristi i za pružanje skrbi odraslim, napose starijim oso­bama. Iako to nije najuvrježeniji oblik smještaja, jer su domovi umirovljeni­ka mnogo traženiji među populaci­jom treće životne dobi, u Hrvatskoj postoji velik broj obitelji koji se bavi isključivo udomljavanjem starijih oso­ba. Prema registrima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ukupno su u udomiteljske obitelji smještene 6.393 osobe, od čega je 2.411 starijih od 65 godina, što čini 37,7 posto udjela. Oni su bili smje­šteni u 1.474 udomiteljske obitelji za odrasle i starije osobe, koje čine 50,7 posto od ukupnog broja svih udomi- teljskih obitelji u RH.

     „Udomiteljstvo je oblik pružanja socijalne usluge smještaja djetetu ili odrasloj osobi koju pruža udomitelj sa svojom obitelji ili udomitelj koji živi sam. Socijalna usluga smještaja u udomiteljsku obitelj osigurava se odredbama      Zakona o socijalnoj skrbi sukladno kojem se socijalna usluga smještaja može pružati kao privre­meni ili dugotrajni smještaj", kažu u MDOMSP-u.

Nove odredbe na snazi

      No, ovo područje skrbi regulira i Zakon o udomiteljstvu, čija je nova verzija na snazi od 1. siječnja 2019. Njime je propisano da udomiteljske obitelji pružaju udomiteljsku skrb ili djeci ili odraslim osobama, osim u slu­čajevima propisanim Zakonom, te svi udomitelji koji pružaju skrb odraslim osobama mogu isto pružiti i starijim osobama. Dugotrajni smještaj se pri­znaje korisnicima kojima je tijekom duljeg vremenskog razdoblja potreb­no osigurati intenzivnu skrb i zado­voljavanje drugih životnih potreba, odnosno osobama s invaliditetom tje­lesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem, ovisno o dobi, vrsti i stupnju oštećenja i to kada nije moguće osigurati skrb u obitelji pru­žanjem odgovarajućih izvaninstitu- cionalnih usluga, kao i osobi nespo­sobnoj za rad koja se nalazi u poseb­no teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi na­čin. Duljina trajanja takvog smještaja ovisi o potrebama korisnika i raspore­du udomiteljskih obitelji.

     Oni koji su potpisali ugovore o do­životnom ili dosmrtnom uzdržavanju te ugovornu zajednicu života nemaju pravo na dugotrajni smještaj. Takve osobe se ne evidentiraju kao osobe za koje skrbi udomitelj. Iz Ministarstva

potvrđuju da se „radi zaštite korisni­ka i onemogućavanja manipulacije njihovim nekretninama uslijed njiho­vog narušenog zdravstvenog stanja ili druge teške životne situacije zabra­njuje da pravna osoba ili fizička oso­ba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika", a isto ne smiju potpisati niti srodnici do drugog stupnja, bračni i životni partneri udomljene osobe i udomitelja. Svi takvi ugovori se sma­traju ništavnima.

     Privremeni smještaj u kriznim si­tuacijama traje najviše šest mjeseci i priznaje se odraslim osobama kojima je ugrožen život, zdravlje i sigurnost uslijed bolesti, nemoći, ovisnosti ili socijalne isključenosti.

Udomiteljstvo kao zanimanje

     Novim odredbama Zakona, udo- miteljstvo je postalo i zanimanje, ko­jeg može obavljati osoba koja nije u radnom odnosu, ne obavlja samo­stalnu registriranu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili drugu sa­mostalnu djelatnost i koja je najma­nje šest mjeseci pružala uslugu kao tradicionalni udomitelj, pruža uslugu smještaja za četvero odraslih korisni­ka istodobno, ima prebivalište na po­dručju jedinice područne (regional­ne) samouprave, za koju je mrežom socijalnih usluga utvrđena potreba za obavljanjem udomiteljstva kao za­nimanja i koja je izabrana od strane Povjerenstva za izbor udomitelja za obavljanje udomiteljstva kao zanima­nja.

     Također, udomitelj ili član obitelji udomitelja moraju imati vlastita sred­stva za uzdržavanje i to za 70 posto viša od zajamčene minimalne nakna­de, odnosno najmanje 1.564 kune za udomitelja - samca ili 816 kuna za sva­kog člana obitelji udomitelja.

     „Također je osigurana mogućnost obavljanja udomiteljstva kao zanima­nja nezaposlenim udomiteljima ko­jima se po prvi puta uz naknadu osi­guravaju i doprinosi za obvezna osi­guranja. Kako bi se postigao veći stu­panj kvalitete planiran je veći opseg ciljanih edukacija, kao i veći stupanj podrške u koju će biti uključeni centri za socijalnu skrb i pružatelji socijalnih usluga čime će se osnažiti udomitelj­ske obitelji u svrhu unapređenja kva­litete ove usluge", kažu u MDoMsP-u.

     Sve kriterije provjerava Centar za socijalnu skrb, koji odlučuje i o tome ima li netko pravo na udomiteljsku skrb ili nema. U njihovoj nadležnosti je praćenje pružanja usluge smještaja u udomiteljskoj obitelji, a samim time i eventualnih zlouporaba, zanemari­vanja ili nasilja nad korisnicima. Takve slučajeve po prijavi provjeravaju viši inspektori MDOMSP-a, koji donose rješenje o otklanjanju nepravilnosti u određenom roku. A ako udomitelj ne postupi po naređenim mjerama, in­spektori će obavijestiti nadležni CZSS da preispita dozvolu za obavljanje udomiteljstva. Ako inspektor posum­nja da je počinjen prekršaj ili kazneno djelo, može podnijeti optužni prijed­log radi pokretanja prekršajnog ili ka­znenog postupka.

     Konačno je krenulo! Mogućnost profesionalizacije udomiteljstva će ojačati interes za otvaranje novih rad­nih mjesta u sektoru socijalnih usluga, ali prije svega i povećanje kapaciteta za smještaj starijih osoba u uvjetima izostanka sustava hospicija i vrlo sla­be palijativne skrbi. Ono što je i dalje upitno jest kapacitet nadzora, jer na razini Hrvatske postoji samo deset so­cijalnih inspektora, a legalnih i ilegal­nih smještaja na desetke tisuća.

Milan Dalmacija