UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NAPAD NA STARIJE VOZAČE

Žrtve, a ne krivci!

 

     Mediji su se raspisali kako će stariji od 65 godi­na po novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama morati (ponovno) plaćati produ­ljenje vozačke dozvole, iako je sadašnje zakonsko rješenje posve transparentno i pravično, a to je da se liječnički pregled ne plaća temeljem dobi, jer to je onda diskriminacija, već temeljem zdravstvenog statusa neovisno o dobi. K tome, liječnički pregled ne pružaju nepoznati i u zdravstveno stanje pacijen­ta neupućeni stručnjaci medicine rada, već njegov ili njezin liječnik primarne zdravstvene zaštite.

     Pa što se tu onda zbiva? Ako sve imamo ure­đeno, zbog čega Ministarstvo unutarnjih poslova, zajedno s auto-moto društvima i moćnim lobijem medicine rada čak treći puta u četiri godine uporno nastoji promjenama zakona uvesti plaćanje produ­ljenja vozačke dozvole za osobe starije od 65 godi­na. Pardon, sada 67 godina, jer su ipak uvažili da je to zakonska dob za umirovljenje.

     Sindikat i Matica umirovljenika su zatražili da se hitno na 10. sjednicu Nacionalnog vijeća za umirov­ljenike i starije osobe, koja je održana 18. prosinca 2018. godine, stavi na dnevni red pitanje plaćanja produljenja vozačkih dozvola i osigura nazočnost predstavnika MUP-a. Zatraženo - učinjeno!

     Josip Mataija i Vladimir Trivunović iz MUP-a uredno su se odazvali te objasnili zgranutim umi­rovljenicima da nije riječ samo o namjeri, već da je tekst Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama već napisan i u redovitoj proceduri te da je u njemu predložena i odredba koja propisuje da vozači stariji od 67 godina moraju na ob­vezni liječnički pregled kod liječnika specijalista medicine rada, kako bi se utvrdilo ispunjavaju li i dalje zdravstvene uvjete potrebne za sigurno upravljanje motornim vozilom.

Europa kao krinka

     „S medicinskog aspekta izvjesno je da s godinama opadaju refleksi, slabi vid, sluh i slično, stoga treba obaviti pregled kako bi se utvrdila sposobnost za vožnju", rekao je policijski „zdravstveni" stručnjak Mataija, a zatim, kao da je iščitavao iz socijalističkih plakata Auto-moto Saveza Jugo­slavije, naglasio kako prema statističkim podacima za 2017. vozača starijih od 67 godina ima 212.000, a sudjelovali su u 11,7 posto prometnih nesreća, odnosno u 3.477 nesreće, od čega su uzrokovali 2.730 prometnih nesreća, što je ot­prilike 70 posto. I sa suzom u oku Mataija je rekao kako su u tim nesrećama smrtno stradale 24 osobe. Nije, međutim, koristio službene MUP-ove statistike koje svaki putnik na­mjernik lako nađe na web stranici tog Ministarstva, a u ko­jima stoji kako se od 2015. do danas udjel svih nesreća koje su skrivili vozači stariji od 65 godina nije bitno mijenjao te u 2017. iznosi 10,5 posto.

     Mataija je izazvao smijeh nazočnih umirovljenika kad je ozbiljnim gardom naglasio kako je „cilj navedene zakonske izmjene približiti se Europi". Spomenuo je primjer Mađar­ske koja ima drastičnije mjere, iako postoje i države koje nemaju na ovaj način propisan obvezan liječnički pregled za starije vozače, ali nije pritom naveo uobičajeni primjer Njemačke, jer, gle čuda, Njemačka, Belgija, Francuska i još poneka zemlja nemaju nikakvo dobno ograničenje za upravljanje motornim vozilima. I MUP-ovce osobito radu­je što je „njihove prijedloge podržala medicinska struka", umjesto da su priznali kako im zapravo pogoduju.

     Gotovo je na rubu groteske bilo tvrđenje Mataije „kako je zamjetno da u Hrvatskoj ljudi teško sami priznaju da više nisu sposobni voziti i prestanu sudjelovati u prometu kao vozači, pa je potrebno uvesti takvu mjeru". Dodao je kako razumije da je cijena tog pregleda problem i da vjeruje da će se pokušati naći rješenje da to ne bude na teret umirov­ljenika.

Umirovljenici oštro protiv

     I dok je predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavrano- vić komentirao kako su starije osobe kao sudionici promet­nih nesreća najčešće žrtve, a ne krivci, predsjednica Sin­dikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović je dodala kako su umirovljenici nezadovoljni što njihovi predstavnici nisu uključeni u radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona, već su popustili pritiscima tradicionalnog zdrav­stvenog lobija, osobito medicine rada. Petrović je naglasila kako je riječ o diskriminaciji, jer se bolest poistovjećuje sa starošću. Nadalje, ocijenila je kako se po treći put koristi pri­lika da se prilikom implementacije neke europske direktive u Zakon progura plaćanje zdravstvenih pregleda za starije vozače, a taj je prijedlog u interesu medicinskih lobija, te je jasno kako je tu jedini interes zarada liječnika medicine rada. Zapitala je prisutne MUP-ovce zbog čega potvrdu o zdravstvenom stanju pacijenta ne bi davao liječnik opće prakse, koji dobro poznaje pacijentove boljke i terapije, već se pogoduje privatnim biznisima u zdravstvu, a riječ je o milijunima kuna.

     Predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna isti­če kako se tu radi o diskriminaciji i nametnutoj novčanoj obvezi te je podržala stav da to treba biti u domeni odgo­vornosti liječnika opće prakse. „Stariji vozači su cijeli život izdvajali za zdravstveni sustav i neće pristati na ovu izmje­nu ni kada bi pregled bio besplatan, jer se radi o diskrimi­naciji", zaključila je.

     Zdenka Čuhnil je dodala kako su statistički podaci izvu­čeni iz konteksta i drugačiji dojam bi se stekao uvidom u potpunu statistiku, uključujući ostale starosne kategorije vozača i sudjelovanje u prometnim nesrećama. Istaknula je kako upravo vozači starije životne dobi čine najmanje prekršaja u prometu, jer poštuju prometne propise. Milan Tomičić je napomenuo kako su upravo mladi vozači veća opasnost u prometu zbog prebrze vožnje, dok su stariji češće žrtve u prometu. Umirovljenici neće prihvatiti ovaj prijedlog.

     Biserka Budigam se kao psihologinja osvrnula na izne­sene statističke podatke. Smatra kako nisu uvjerljivi niti dokazani. Istaknula je da umirovljenicima smeta izjednača­vanje starosti s bolešću. Stava je kako ne treba uključivati medicinu rada te da u zakonskom prijedlogu nije navede­no koliko često će se nakon 67 godine ti pregledi morati obavljati, ili bi se i tu pogodovalo medicini rada pa da bude što češće.

     Željko Šemper je dodao kako je ovo novi pokušaj dob­ne diskriminacije. Prema zakonskoj odredbi liječnik koji uoči određene zdravstvene probleme je dužan, uz upo­zorenje vozaču, obavijestiti policijsku upravu o promjeni zdravstvenog stanja vozača, neovisno o njegovoj starosnoj dobi, dakle i prije 67 godine.

Medicina rada opet jaše

     Već i činjenica da su predstavnici MUP-a naglasili kako su u radnoj skupini za izmjenu ovog Zakona sudjelovali pred­stavnici MUP-a i Fakulteta prometnih znanosti, uz službenu podršku hrvatskih liječničkih udruga, daje dovoljno argu­menata umirovljeničkim udrugama da se ozbiljno, glasno i javno usprotive uvođenju plaćenih zdravstvenih pregleda. Nije uopće u pitanju hoće li tih 450 kuna za pregled platiti netko drugi ili će se uvesti nekakav prihodovni ili imovinski cenzus, već je riječ o nepotrebnom guljenju umirovljenika i drugih starijih osoba.     Zašto se to tvrdi? Poznata je situa­cija da liječnik primarne zdravstvene zaštite upozori svog pacijenta i njegovu obitelj kako dotični ne bi više trebao upravljati motornim vozilom, ali isti ode kod prve ordinaci­je medicine rada, plati tarifu i lijepo dobije potvrdu o zdrav­stvenoj sposobnosti za vožnju.

     Predsjedavajuća, pomoćnica Ministra rada i mirovin­skog sustava Melita Čičak zamolila je predstavnike MUP-a da prenesu nadređenima nezadovoljstvo umirovljenika te da će se pokušati organizirati sastanak u MUP-u. Završno je    Jasna A. Petrović je zamolila nazočnog predstavnika Mini­starstva zdravstva Tomislava Đidaru da o problematici oba­vijesti i nadležne u tom ministarstvu.

     Istu priču, pod pritiskom istog nezasitnog zdravstvenog lobija, isti su policijski stručnjaci progurali još 2014. godine pod Kukuriku Vladom. Očito su umreženi lobiji i hobotnice vječni, samo se Vlade mijenjaju.