UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

REGIONALNA KONFERENCIJA

Uloga sindikata u mirovinskim reformama - zanemarena

 

     Na inicijativu Sindikata umirovljenika Srbije Nezavisnost, a u sklopu projekta „Na putu ka EU" Regionalnog savjeta sindi­kata Solidarnost i Europske konfederacije sindikata (ETUC), 13. prosinca održana je u beogradskom Domu sindikata regional­na konferencija na temu „Uloga sindikata u reformama mirovinskih sustava i poboljšanju društvenog i materijalnog položaja umirov­ljenika u zemljama regije". Odazvali su se predstavnici sindikata umirovljenika i središnjica iz Makedonije, Crne Gore, Republike Srp­ske, Slovenije, Srbije i Hrvatske, a kao gošća konferenciji je nazočila i Monika Kemperle, zamjenica predsjednika austrijskog sindikata umirovljenika.

     Predstavnici sindikalnih središnjica su izložili situaciju u miro­vinskim sustavima svojih zemalja. Nakon izlaganja i rasprave zaklju­čeno je da sindikalne i umirovljeničke organizacije nisu sudjelovale u procesu reformi kao ravnopravni i relevantni socijalni partneri, a sve izmjene i dopune zakona donesene su bez konzultacija s nji­ma ili njihovi stavovi nisu respektirani, što znači da su bili samo formalno uključeni u donošenje zakona o mirovinskom osiguranju. Također im nije omogućeno da kroz tripartitna ili bipartitna tijela ravnopravno sudjeluju u upravljanju fondovima, a u nekim zemlja­ma su onemogućeni u tome, čime se krše norme koje se odnose na stečena prava umirovljenika i zadire u njihovu imovinu, a rezultat toga je nizak društveni i materijalni standard umirovljenika.

     Treba težiti da vlade i nadležne institucije zemalja sudionica po­štuju obvezu ravnopravnog sudjelovanja svih socijalnih partnera u reformama mirovinskog sustava, koje trebaju osigurati unaprjeđe­nje sustava obveznog mirovinskog osiguranja, bez eksperimentira­nja sa II. stupom. Ako postoji zanimanje za III. stup, neophodno je detaljno zakonsko reguliranje dobrovoljnog mirovinskog osigura­nja. Sindikati inzistiraju na povećanju realnih izvora prihoda za po­trebe mirovinskog osiguranja i, ne nužno, sukcesivnom smanjiva­nju udjela u BDP-u i izdvajanjima za socijalna davanja iz proračuna, ali bez ugrožavanja položaja umirovljenika; s naglaskom na jačanju financijske discipline u naplati doprinosa.

     Sudionici podržavaju inicijativu da FERPA (Europska federaci­ja sindikata umirovljenika) postane ravnopravni član ETUC-a. Ovi zaključci će, zajedno sa programskim dokumentima usvojenim na posljednjem Kongresu FERPA-e i Zajedničkom izjavom s 8. Regio­nalne konferencije FERPA-e, biti osnova za zajedničke aktivnosti sindikalnih i umirovljeničkih organizacija s područja bivše države.

Željko Danijel Kovač

 

 

12. KONGRES SPI CGIL MARCHE

Talijani i Hrvati o socijali i zdravlju

     Na poziv generalnog tajnika talijanskog sindikata umirovlje­nika SPI CGIL regije Marche Elija Cerrija, predstavnici SUH-a regije Jug iz Zadra, Trogira i Splita sudjelovali su na 12. Re­gionalnom kongresu SPI-CGIL-a koji se 6. i 7. studenog održavao u gradiću San Benedetto del Tronto pored Ancone.

Tako su zajedno s predsjednicima zbratimljenih talijanskih podružnica iz Ancone, Pesara i Porta Sant'Elpidio, predsjednica NO SUH-a Split Marija Jankov, član Predsjedništva iz Splita Đor- đe Barada te predsjednici podružnica Trogir i Zadar, Ivan Bakica i Nikola Škarica, raspravljali o važnim pitanjima iz sfere socijale i zdravstva, ali i drugih javnih usluga.

M. D.