UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

REGIONALNA KONFERENCIJA

Uloga sindikata u mirovinskim reformama - zanemarena

 

     Na inicijativu Sindikata umirovljenika Srbije Nezavisnost, a u sklopu projekta „Na putu ka EU" Regionalnog savjeta sindi­kata Solidarnost i Europske konfederacije sindikata (ETUC), 13. prosinca održana je u beogradskom Domu sindikata regional­na konferencija na temu „Uloga sindikata u reformama mirovinskih sustava i poboljšanju društvenog i materijalnog položaja umirov­ljenika u zemljama regije". Odazvali su se predstavnici sindikata umirovljenika i središnjica iz Makedonije, Crne Gore, Republike Srp­ske, Slovenije, Srbije i Hrvatske, a kao gošća konferenciji je nazočila i Monika Kemperle, zamjenica predsjednika austrijskog sindikata umirovljenika.

     Predstavnici sindikalnih središnjica su izložili situaciju u miro­vinskim sustavima svojih zemalja. Nakon izlaganja i rasprave zaklju­čeno je da sindikalne i umirovljeničke organizacije nisu sudjelovale u procesu reformi kao ravnopravni i relevantni socijalni partneri, a sve izmjene i dopune zakona donesene su bez konzultacija s nji­ma ili njihovi stavovi nisu respektirani, što znači da su bili samo formalno uključeni u donošenje zakona o mirovinskom osiguranju. Također im nije omogućeno da kroz tripartitna ili bipartitna tijela ravnopravno sudjeluju u upravljanju fondovima, a u nekim zemlja­ma su onemogućeni u tome, čime se krše norme koje se odnose na stečena prava umirovljenika i zadire u njihovu imovinu, a rezultat toga je nizak društveni i materijalni standard umirovljenika.

     Treba težiti da vlade i nadležne institucije zemalja sudionica po­štuju obvezu ravnopravnog sudjelovanja svih socijalnih partnera u reformama mirovinskog sustava, koje trebaju osigurati unaprjeđe­nje sustava obveznog mirovinskog osiguranja, bez eksperimentira­nja sa II. stupom. Ako postoji zanimanje za III. stup, neophodno je detaljno zakonsko reguliranje dobrovoljnog mirovinskog osigura­nja. Sindikati inzistiraju na povećanju realnih izvora prihoda za po­trebe mirovinskog osiguranja i, ne nužno, sukcesivnom smanjiva­nju udjela u BDP-u i izdvajanjima za socijalna davanja iz proračuna, ali bez ugrožavanja položaja umirovljenika; s naglaskom na jačanju financijske discipline u naplati doprinosa.

     Sudionici podržavaju inicijativu da FERPA (Europska federaci­ja sindikata umirovljenika) postane ravnopravni član ETUC-a. Ovi zaključci će, zajedno sa programskim dokumentima usvojenim na posljednjem Kongresu FERPA-e i Zajedničkom izjavom s 8. Regio­nalne konferencije FERPA-e, biti osnova za zajedničke aktivnosti sindikalnih i umirovljeničkih organizacija s područja bivše države.

Željko Danijel Kovač

 

 

12. KONGRES SPI CGIL MARCHE

Talijani i Hrvati o socijali i zdravlju

     Na poziv generalnog tajnika talijanskog sindikata umirovlje­nika SPI CGIL regije Marche Elija Cerrija, predstavnici SUH-a regije Jug iz Zadra, Trogira i Splita sudjelovali su na 12. Re­gionalnom kongresu SPI-CGIL-a koji se 6. i 7. studenog održavao u gradiću San Benedetto del Tronto pored Ancone.

Tako su zajedno s predsjednicima zbratimljenih talijanskih podružnica iz Ancone, Pesara i Porta Sant'Elpidio, predsjednica NO SUH-a Split Marija Jankov, član Predsjedništva iz Splita Đor- đe Barada te predsjednici podružnica Trogir i Zadar, Ivan Bakica i Nikola Škarica, raspravljali o važnim pitanjima iz sfere socijale i zdravstva, ali i drugih javnih usluga.

M. D.