UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

REGIONALNA KONFERENCIJA

Uloga sindikata u mirovinskim reformama - zanemarena

 

     Na inicijativu Sindikata umirovljenika Srbije Nezavisnost, a u sklopu projekta „Na putu ka EU" Regionalnog savjeta sindi­kata Solidarnost i Europske konfederacije sindikata (ETUC), 13. prosinca održana je u beogradskom Domu sindikata regional­na konferencija na temu „Uloga sindikata u reformama mirovinskih sustava i poboljšanju društvenog i materijalnog položaja umirov­ljenika u zemljama regije". Odazvali su se predstavnici sindikata umirovljenika i središnjica iz Makedonije, Crne Gore, Republike Srp­ske, Slovenije, Srbije i Hrvatske, a kao gošća konferenciji je nazočila i Monika Kemperle, zamjenica predsjednika austrijskog sindikata umirovljenika.

     Predstavnici sindikalnih središnjica su izložili situaciju u miro­vinskim sustavima svojih zemalja. Nakon izlaganja i rasprave zaklju­čeno je da sindikalne i umirovljeničke organizacije nisu sudjelovale u procesu reformi kao ravnopravni i relevantni socijalni partneri, a sve izmjene i dopune zakona donesene su bez konzultacija s nji­ma ili njihovi stavovi nisu respektirani, što znači da su bili samo formalno uključeni u donošenje zakona o mirovinskom osiguranju. Također im nije omogućeno da kroz tripartitna ili bipartitna tijela ravnopravno sudjeluju u upravljanju fondovima, a u nekim zemlja­ma su onemogućeni u tome, čime se krše norme koje se odnose na stečena prava umirovljenika i zadire u njihovu imovinu, a rezultat toga je nizak društveni i materijalni standard umirovljenika.

     Treba težiti da vlade i nadležne institucije zemalja sudionica po­štuju obvezu ravnopravnog sudjelovanja svih socijalnih partnera u reformama mirovinskog sustava, koje trebaju osigurati unaprjeđe­nje sustava obveznog mirovinskog osiguranja, bez eksperimentira­nja sa II. stupom. Ako postoji zanimanje za III. stup, neophodno je detaljno zakonsko reguliranje dobrovoljnog mirovinskog osigura­nja. Sindikati inzistiraju na povećanju realnih izvora prihoda za po­trebe mirovinskog osiguranja i, ne nužno, sukcesivnom smanjiva­nju udjela u BDP-u i izdvajanjima za socijalna davanja iz proračuna, ali bez ugrožavanja položaja umirovljenika; s naglaskom na jačanju financijske discipline u naplati doprinosa.

     Sudionici podržavaju inicijativu da FERPA (Europska federaci­ja sindikata umirovljenika) postane ravnopravni član ETUC-a. Ovi zaključci će, zajedno sa programskim dokumentima usvojenim na posljednjem Kongresu FERPA-e i Zajedničkom izjavom s 8. Regio­nalne konferencije FERPA-e, biti osnova za zajedničke aktivnosti sindikalnih i umirovljeničkih organizacija s područja bivše države.

Željko Danijel Kovač

 

 

12. KONGRES SPI CGIL MARCHE

Talijani i Hrvati o socijali i zdravlju

     Na poziv generalnog tajnika talijanskog sindikata umirovlje­nika SPI CGIL regije Marche Elija Cerrija, predstavnici SUH-a regije Jug iz Zadra, Trogira i Splita sudjelovali su na 12. Re­gionalnom kongresu SPI-CGIL-a koji se 6. i 7. studenog održavao u gradiću San Benedetto del Tronto pored Ancone.

Tako su zajedno s predsjednicima zbratimljenih talijanskih podružnica iz Ancone, Pesara i Porta Sant'Elpidio, predsjednica NO SUH-a Split Marija Jankov, član Predsjedništva iz Splita Đor- đe Barada te predsjednici podružnica Trogir i Zadar, Ivan Bakica i Nikola Škarica, raspravljali o važnim pitanjima iz sfere socijale i zdravstva, ali i drugih javnih usluga.

M. D.