UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kako doći do kredita?

Krediti za starije osobe: „Specijalizirane" visoke rate

     Banke koje posluju u Hrvatskoj ne mogu se baš pohvaliti ponudom kredita za starije osobe, iako ima banaka koje reklamiraju kredite specijalno namijenjene umirovljeni­cima. I takvi prilagođeni krediti za stariju populaciju nedostupni su ve­ćini, jer su uvjeti dosta nepovoljni, s kratkim rokovima otplate i visokim kamatama, pa su otplatne rate pre­visoke i rijetko tko ih može izdržati, a da mu ne bude ugrožen osnovni životni standard.

     I ti povoljniji krediti za starije osobe oglašavaju se samo na in- ternetskim stranicama banaka i za­htjev za kredit se najčešće upućuje elektronski, što je dostupno malom broju starije populacije. Banke nisu spremne na iskorak u svome marketingu da svojim klijentima starije dobi ciljano nude kredite na kućnu adresu i da ih pozovu na savjetovanje u svoju poslovnicu, kao što je to učestala praksa u zemljama Zapadne Europe.

     Od početka studenog na web stranicama Narodne banke Hrvatske dostupne su sve relevantne informacije o naknada­ma za platne usluge po svim bankama u RH.

Tako je informatički pismenim potrošačima omogućena jednostavnija usporedba aktualnih naknada po bankama za najčešće korištene platne usluge, pa mogu napraviti uspored­bu i odabrati banku sa najpovoljnijim uvjetima. To je mali isko­rak prema potrošačima, ali može biti od koristi kod usporedbe kamata, naknade za obradu kredita i slično.

Lihvarski krediti:

Šteta s malim slovima

     Iako je jako bilo puno teških, pa i tragičnih situacija s oso­bama koje su se upustile u podizanje kredita kod raznih štedi­onica i agencija koje su nudile brzu realizaciju kredita uz „vrlo povoljne uvjete" i oglašavale se po stupovima i tramvajima i dan danas se susrećemo s građanima koji se upuštaju u takve lihvarske kreditne odnose i naravno dolaze u gotovo bezizla­zne situacije, jer potpišu i štetna mala slova.

     Takve kreditne angažmane treba izbjegavati bez obzira u kakvoj se situaciji nalazili, jer jednom kad se uđe u vrtlog ta­kvih kredita izlaza nema i najčešće ljudi ostaju i bez stanova i kuća, jer u nemogućnosti vraćanja kredita i visokih kamata bivaju prisiljeni potpisati ugovore po kojima u hipoteku daju stanove ili kuće.

Obrnuta hipoteka:

Cijena rizika

     U posljednje vrijeme počelo se i kod nas govoriti o novom proizvodu financijske industrije, kreditima koji u Americi i ne­kim europskim zemljama postoje više od 50 godina.

     Radi se o takozvanim „obrnutim hipotekama", a to su krediti koji se daju starijim osobama koji su vlasnici vrijednih ne­kretnina, na način da banka njima daje kredit u vrijednosti od 50 do 70 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, a oni kredit ne vraćaju, već banka upisuje hipoteku na njihovu ne­kretninu i nakon smrti vlasnika nekretnina postaje vlasništvo banke.

     Činjenica je da si takvim kreditima starije osobe mogu po­boljšati životni standard, platiti liječenje ili pomoć u kući ili podmirivati ostale potrebe koje ne mogu pokriti sa malim mirovinama, osobito ako nemaju nasljednike koji bi za njih skrbili.

     Krediti se mogu isplatiti jed­nokratno ili po dogovorenim lini­jama ili u mjesečnim ratama. Takve kreditne obveze se ne nasljeđuju, pa nema straha kod djece i rodbi­ne tražitelja kredita da će morati vraćati kredite, ali jednako tako ako starija osoba umre na početku ko­rištenja kredita, nasljednicima ništa ne ostaje od založene nekretnine.

     Ovakvi krediti bi mogli zamijeniti ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te eliminirati probleme i zloupotre­be koje su u takvim odnosima javljale, no i tu ima puno rizika.

Britanski savez potrošača WHICH ima stoga posebnu web stranicu posvećenu samo hipotekarnim kreditima i svim svojim članovima, a posebno starijim osobama pomaže, ne samo savjetima, već za njih odrađuje sve potrebne radnje za dobivanje takvih kredita i u njih građani imaju najviše povje­renja.

     Poznata su, međutim, i negativna iskustva s ovim institu­tom posebice u Americi.

     Tamo je zabilježeno puno beskućnika u trećoj dobi kao žrtava kredita obrnute hipoteke, jer su troškovi održavanja, režije, obvezatno osiguranje nekretnine, velik teret za starije, a osobito jer ljudi zaborave da im se odbijaju od kredita i ra­stuće kamate, koje mogu toliko porasti da pojedu sam kredit i jednog dana, još za života, stari ostaju bez svoje nekretnine jer odlazi na bubanj.

     Biro za financijsku sigurnost potrošača SAD-a je naglasio kako je riječ o „vrlo složenom proizvodu koji je potrošačima vrlo teško razumjeti, da su izloženi mamcima reklama, niskoj kvaliteti savjetovanja i riziku od prijevara"

     Rizik je i to što bi banke takvim kreditima vrlo brzo došle u posjed značajnog nekretninskog fonda, čime bi diktirale i cijene na tržištu.

     Mi u Hrvatskoj, na žalost nismo još tako ekipirani i osposo­bljeni da bi potrošačke udruge mogle pomagati građanima oko ishođenja kredita, ali smo na putu prema tome, imajući u vidu kakav je uspjeh postigla udruga „Franak" u rješavanju problema sa kreditima u švicarskim francima.

Ana Knežević