UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

8. REGIONALNA KONFERENCIJA SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Minimalnom mirovinom protiv siromaštva!

 

     Već osmu godinu najveći talijanski sindikat umirovljeni­ka SPI-CGIL, organizacija s tri milijuna članova, posve­ćen je cilju jačanja sindikata umirovljenika u regiji. Tako e 2017. godine u Zagrebu održana 7. Regionalna konferenci- a„Umirovljenici za socijalnu Europu", u čijem su radu sudjelo- /ali predstavnici iz deset zemalja. I ove godine se u Ljubljani Z1.11.2018. okupilo desetak predstavnika iz sedam zemalja u egiji na temu minimalne mirovine.

     Nakon kvalitetne prezentacije domaćina, slijedila su izla­ganja predstavnika dvaju sindikata umirovljenika iz Bosne i Hercegovine (SPBIH i sPrS), jednog iz Hrvatske (SUH), dva iz Srbije (USPS i SPS Nezavisnost), jednog iz Makedonije (KSS- SP), dva iz Slovenije (SUS i KSS90) te talijanskog SPI-CGIL-a. Na kraju 8. Konferencije usvojena je zajednička izjava, koju će svi sudionici uputiti svojim vladama.

 

 

 

Zajednička izjava

     Predstavnici i predstavnice sindikata umirovljenika Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Kosova, Makedo nije, Slovenije i Srbije, sudionici regionalne konferencije u Ljubljani, 21. studenog 2018.

 

TRAŽIMO MINIMALNU MIROVINU U IZNOSU KOJI OSIGURAVA PRISTOJAN I KVALITETAN ŽIVOT

 

     U prošlosti smo našim radom i stvaranjem prido­nosili društvenom razvitku i napretku zbog čega za­služujemo poštovanje i odgovarajuće politike i mje­re koje će osigurati da odlazak u mirovinu ne znači istodobno i ulazak u siromaštvo.

     Snažno se suprotstavljamo prikazivanju demo­grafskih promjena i porastu udjela starijih osoba u većini društava, kao svojevrsnih prirodnih katastro­fa koje treba zaustaviti, umjesto da ih percipiramo kao civilizacijsko dostignuće.

Starenje nije bolest koju treba liječiti, već je ži­votno razdoblje koje može biti bogato, aktivno i produktivno, ako osiguramo za to nužne uvjete.

     Na osnovi Europskog stupa socijalnih prava i re­zolucije FERPA-e politike vlada u regiji moraju osi­gurati dostojanstven život u starosti:

0 Dostupno i priuštivo javno zdravstvo 0 Društvenu potporu protiv gubitka samostalnosti, odgovarajuću stambenu politiku (prilagodba potre­bama starijih)

0 Smanjenje energetske nesigurnosti i siromaštva 0 Zajamčene kvalitetne i pristupačne usluge dugo­ročne njege i skrbi te standard života, financirane iz javnih i osobnih sredstava 0 Pristup osnovnim uslugama (voda, energija, hi­gijena, javni prijevoz, financijske usluge, digitalne komunikacije...)

     SINDIKATI UMIROVLJENIKA BIT ĆE INICIJATORI RASPRAVA I RJEŠENJA ZA PROMJENE U MIROVIN­SKOM SUSTAVU ZA ISKORJENJIVANJE SIROMAŠTVA

     U duhu Europskog socijalnog stupa traži se odre­đivanje europske metodologije izračuna minimalne mirovine temeljem sustava socijalnih indikatora, kojom bi se spriječilo rastuće siromaštvo i socijalna isključenost.

     Da bi se u pojedinoj zemlji utvrdila stvarna vrijed­nost potrebnog iznosa minimalne mirovine, mora se izraditi vrijednosna potrošačka košarica za osobe starije od 65, te odrediti njezina promjenjiva visina u odnosu na minimalnu plaću.

Iznos minimalne mirovine ne smije biti ispod gra­nice siromaštva.

     Mirovine trebaju postići potrebnu adekvatnost kako bi jamčile dostojanstven standard života i bile motivirajući faktor tijekom radnog vijeka.

Svima koji ne ispunjavaju uvjete za odlazak u miro­vinu potrebno je osigurati tzv. nacionalnu mirovinu, odnosno dodatak za starost, iz socijalnog proračuna.

     Potrebno je izvršiti revalorizaciju mirovina u od­nosu na plaće, jer su zbog uzastopnih mirovinskih reformi i mjera štednje mirovine smanjene.

Sindikati umirovljenika će kroz FERPA-u zajedno tražiti rješenja za stvaranje platforme za uvođenje minimalne mirovine u njihovim zemljama.

Sindikati pozivaju EU da izvrši procjenu adekvat- nosti i održivosti sustava socijalne sigurnosti i mi­rovinskog sustava kako bi pridonijela ostvarivanju utvrđenih obveza s ciljem iskorjenjivanja siromaštva. (Ljubljana, 21. studeni 2018.)