UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

8. REGIONALNA KONFERENCIJA SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Minimalnom mirovinom protiv siromaštva!

 

     Već osmu godinu najveći talijanski sindikat umirovljeni­ka SPI-CGIL, organizacija s tri milijuna članova, posve­ćen je cilju jačanja sindikata umirovljenika u regiji. Tako e 2017. godine u Zagrebu održana 7. Regionalna konferenci- a„Umirovljenici za socijalnu Europu", u čijem su radu sudjelo- /ali predstavnici iz deset zemalja. I ove godine se u Ljubljani Z1.11.2018. okupilo desetak predstavnika iz sedam zemalja u egiji na temu minimalne mirovine.

     Nakon kvalitetne prezentacije domaćina, slijedila su izla­ganja predstavnika dvaju sindikata umirovljenika iz Bosne i Hercegovine (SPBIH i sPrS), jednog iz Hrvatske (SUH), dva iz Srbije (USPS i SPS Nezavisnost), jednog iz Makedonije (KSS- SP), dva iz Slovenije (SUS i KSS90) te talijanskog SPI-CGIL-a. Na kraju 8. Konferencije usvojena je zajednička izjava, koju će svi sudionici uputiti svojim vladama.

 

 

 

Zajednička izjava

     Predstavnici i predstavnice sindikata umirovljenika Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Kosova, Makedo nije, Slovenije i Srbije, sudionici regionalne konferencije u Ljubljani, 21. studenog 2018.

 

TRAŽIMO MINIMALNU MIROVINU U IZNOSU KOJI OSIGURAVA PRISTOJAN I KVALITETAN ŽIVOT

 

     U prošlosti smo našim radom i stvaranjem prido­nosili društvenom razvitku i napretku zbog čega za­služujemo poštovanje i odgovarajuće politike i mje­re koje će osigurati da odlazak u mirovinu ne znači istodobno i ulazak u siromaštvo.

     Snažno se suprotstavljamo prikazivanju demo­grafskih promjena i porastu udjela starijih osoba u većini društava, kao svojevrsnih prirodnih katastro­fa koje treba zaustaviti, umjesto da ih percipiramo kao civilizacijsko dostignuće.

Starenje nije bolest koju treba liječiti, već je ži­votno razdoblje koje može biti bogato, aktivno i produktivno, ako osiguramo za to nužne uvjete.

     Na osnovi Europskog stupa socijalnih prava i re­zolucije FERPA-e politike vlada u regiji moraju osi­gurati dostojanstven život u starosti:

0 Dostupno i priuštivo javno zdravstvo 0 Društvenu potporu protiv gubitka samostalnosti, odgovarajuću stambenu politiku (prilagodba potre­bama starijih)

0 Smanjenje energetske nesigurnosti i siromaštva 0 Zajamčene kvalitetne i pristupačne usluge dugo­ročne njege i skrbi te standard života, financirane iz javnih i osobnih sredstava 0 Pristup osnovnim uslugama (voda, energija, hi­gijena, javni prijevoz, financijske usluge, digitalne komunikacije...)

     SINDIKATI UMIROVLJENIKA BIT ĆE INICIJATORI RASPRAVA I RJEŠENJA ZA PROMJENE U MIROVIN­SKOM SUSTAVU ZA ISKORJENJIVANJE SIROMAŠTVA

     U duhu Europskog socijalnog stupa traži se odre­đivanje europske metodologije izračuna minimalne mirovine temeljem sustava socijalnih indikatora, kojom bi se spriječilo rastuće siromaštvo i socijalna isključenost.

     Da bi se u pojedinoj zemlji utvrdila stvarna vrijed­nost potrebnog iznosa minimalne mirovine, mora se izraditi vrijednosna potrošačka košarica za osobe starije od 65, te odrediti njezina promjenjiva visina u odnosu na minimalnu plaću.

Iznos minimalne mirovine ne smije biti ispod gra­nice siromaštva.

     Mirovine trebaju postići potrebnu adekvatnost kako bi jamčile dostojanstven standard života i bile motivirajući faktor tijekom radnog vijeka.

Svima koji ne ispunjavaju uvjete za odlazak u miro­vinu potrebno je osigurati tzv. nacionalnu mirovinu, odnosno dodatak za starost, iz socijalnog proračuna.

     Potrebno je izvršiti revalorizaciju mirovina u od­nosu na plaće, jer su zbog uzastopnih mirovinskih reformi i mjera štednje mirovine smanjene.

Sindikati umirovljenika će kroz FERPA-u zajedno tražiti rješenja za stvaranje platforme za uvođenje minimalne mirovine u njihovim zemljama.

Sindikati pozivaju EU da izvrši procjenu adekvat- nosti i održivosti sustava socijalne sigurnosti i mi­rovinskog sustava kako bi pridonijela ostvarivanju utvrđenih obveza s ciljem iskorjenjivanja siromaštva. (Ljubljana, 21. studeni 2018.)