UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

8. REGIONALNA KONFERENCIJA SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Minimalnom mirovinom protiv siromaštva!

 

     Već osmu godinu najveći talijanski sindikat umirovljeni­ka SPI-CGIL, organizacija s tri milijuna članova, posve­ćen je cilju jačanja sindikata umirovljenika u regiji. Tako e 2017. godine u Zagrebu održana 7. Regionalna konferenci- a„Umirovljenici za socijalnu Europu", u čijem su radu sudjelo- /ali predstavnici iz deset zemalja. I ove godine se u Ljubljani Z1.11.2018. okupilo desetak predstavnika iz sedam zemalja u egiji na temu minimalne mirovine.

     Nakon kvalitetne prezentacije domaćina, slijedila su izla­ganja predstavnika dvaju sindikata umirovljenika iz Bosne i Hercegovine (SPBIH i sPrS), jednog iz Hrvatske (SUH), dva iz Srbije (USPS i SPS Nezavisnost), jednog iz Makedonije (KSS- SP), dva iz Slovenije (SUS i KSS90) te talijanskog SPI-CGIL-a. Na kraju 8. Konferencije usvojena je zajednička izjava, koju će svi sudionici uputiti svojim vladama.

 

 

 

Zajednička izjava

     Predstavnici i predstavnice sindikata umirovljenika Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Kosova, Makedo nije, Slovenije i Srbije, sudionici regionalne konferencije u Ljubljani, 21. studenog 2018.

 

TRAŽIMO MINIMALNU MIROVINU U IZNOSU KOJI OSIGURAVA PRISTOJAN I KVALITETAN ŽIVOT

 

     U prošlosti smo našim radom i stvaranjem prido­nosili društvenom razvitku i napretku zbog čega za­služujemo poštovanje i odgovarajuće politike i mje­re koje će osigurati da odlazak u mirovinu ne znači istodobno i ulazak u siromaštvo.

     Snažno se suprotstavljamo prikazivanju demo­grafskih promjena i porastu udjela starijih osoba u većini društava, kao svojevrsnih prirodnih katastro­fa koje treba zaustaviti, umjesto da ih percipiramo kao civilizacijsko dostignuće.

Starenje nije bolest koju treba liječiti, već je ži­votno razdoblje koje može biti bogato, aktivno i produktivno, ako osiguramo za to nužne uvjete.

     Na osnovi Europskog stupa socijalnih prava i re­zolucije FERPA-e politike vlada u regiji moraju osi­gurati dostojanstven život u starosti:

0 Dostupno i priuštivo javno zdravstvo 0 Društvenu potporu protiv gubitka samostalnosti, odgovarajuću stambenu politiku (prilagodba potre­bama starijih)

0 Smanjenje energetske nesigurnosti i siromaštva 0 Zajamčene kvalitetne i pristupačne usluge dugo­ročne njege i skrbi te standard života, financirane iz javnih i osobnih sredstava 0 Pristup osnovnim uslugama (voda, energija, hi­gijena, javni prijevoz, financijske usluge, digitalne komunikacije...)

     SINDIKATI UMIROVLJENIKA BIT ĆE INICIJATORI RASPRAVA I RJEŠENJA ZA PROMJENE U MIROVIN­SKOM SUSTAVU ZA ISKORJENJIVANJE SIROMAŠTVA

     U duhu Europskog socijalnog stupa traži se odre­đivanje europske metodologije izračuna minimalne mirovine temeljem sustava socijalnih indikatora, kojom bi se spriječilo rastuće siromaštvo i socijalna isključenost.

     Da bi se u pojedinoj zemlji utvrdila stvarna vrijed­nost potrebnog iznosa minimalne mirovine, mora se izraditi vrijednosna potrošačka košarica za osobe starije od 65, te odrediti njezina promjenjiva visina u odnosu na minimalnu plaću.

Iznos minimalne mirovine ne smije biti ispod gra­nice siromaštva.

     Mirovine trebaju postići potrebnu adekvatnost kako bi jamčile dostojanstven standard života i bile motivirajući faktor tijekom radnog vijeka.

Svima koji ne ispunjavaju uvjete za odlazak u miro­vinu potrebno je osigurati tzv. nacionalnu mirovinu, odnosno dodatak za starost, iz socijalnog proračuna.

     Potrebno je izvršiti revalorizaciju mirovina u od­nosu na plaće, jer su zbog uzastopnih mirovinskih reformi i mjera štednje mirovine smanjene.

Sindikati umirovljenika će kroz FERPA-u zajedno tražiti rješenja za stvaranje platforme za uvođenje minimalne mirovine u njihovim zemljama.

Sindikati pozivaju EU da izvrši procjenu adekvat- nosti i održivosti sustava socijalne sigurnosti i mi­rovinskog sustava kako bi pridonijela ostvarivanju utvrđenih obveza s ciljem iskorjenjivanja siromaštva. (Ljubljana, 21. studeni 2018.)