UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NEVIDLJIVA TEMA RODNE NEJEDNAKOSTI

Predstavljen EU projekt koji istražuje rodni jaz u mirovinama i plaćama koji vodi pojačanom osiromašivanju žena

 

     U Hrvatskom saboru je u organizaci­ji Pravobraniteljice za ravnoprav­nost spolova 6. studenog 2018. predstavljen novi EU projekt "Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovi­ne - Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj".

     Događanje je otvorila pravobra- niteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja se ukratko osvr­nula na trenutačnu situaciju vezanu uz jaz u plaćama i jaz u mirovinama između žena i muškaraca te pred­stavila ciljeve projekta, projektne partnere, podržavajuće institucije, vrijednost i trajanje projekta te glav­ne aktivnosti i očekivane rezultate. Naglasila je da u Europskoj uniji žene zarađuju 16,2 posto manje od muškara­ca, a u Republici Hrvatskoj oko 11 posto. Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredo­vanju suočavaju sa „staklenim stropom" te da češće moraju preuzimati odgovor­nost za obiteljske i kućanske obveze.

     Jaz u mirovinama izravno je pove­zan s postojećim jazom u plaćama te se na taj način nepovoljniji položaj žena i povišen rizik od njihovog siromaštva nastavlja i nakon izlaska s tržišta rada. Prema podacima koje koristila Pravobra- niteljica, jaz u mirovinama muškaraca i žena u Republici Hrvatskoj 2014. godine je iznosio 20,4 posto, a u Europskoj uniji visokih 36,6 posto.

     Razlikom u mirovinama između žena i muškaraca pogoršava se situacija žena te ih se ostavlja izloženima socijalnoj isključenosti, stalnom siromaštvu i eko­nomskoj ovisnosti, posebice od strane njihovih bračnih i izvanbračnih partnera.

Naime, prema podacima iznesenim u Izvješću Europskog parlamenta, po­stotak starijih žena kojima prijete siro­maštvo i socijalna isključenost (2014.) iznosio je 20,2 posto, u usporedbi s 14,6 posto muškaraca. Razlike u mirovinama odražavaju i segregaciju na tržištu rada

 

te ukazuju na veći postotak žena koje rade nepuno radno vrijeme, za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obi­teljima. Razlika u mirovinama očekivano je povezana s brojem djece te da je ta razlika u mirovini muškaraca i žena u slu­čaju udanih žena i majki mnogo veća od one neudanih žena koje nemaju djecu.

     Pravobraniteljica je istaknula da se projekt „Jednaka prava - jednake pla­će - jednake mirovine" bavi gotovo ne­vidljivom temom rodne nejednakosti u plaćama i mirovinama, što za posljedicu ima socijalnu i ekonomsku nesigurnost za žene te da se njim žele osigurati stan­dardi, mjere i akcije koji će pridonijeti podizanju svijesti o problemu jaza u pla­ćama i mirovinama između muškaraca i žena s ciljem smanjivanja rizika siromaš­tva za žene. Ukupna vrijednost projekta: 468.510 eura, a provodit će se od 1. listo­pada 2018. do 30. rujna 2020.

     Osim pravobraniteljice, pozdravnim riječima prisutnim predstavnicama i predstavnicima ureda Vlade RH, među­narodnih institucija, ministarstava, ure­da Grada Zagreba, sudova, akademske zajednice, sindikata, instituta, političkih stranaka, predsjednicama županijskih Povjerenstava za ravnopravnost spo­lova i koordinatorima i koordina- toricama za ravnopravnost spolo­va u tijelima državne uprave, kao i predstavnicima/ama organizacija civilnog društva i medija obratili su se i predstavnici/e podržavajući in­stitucija: ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, državna tajnica Ministarstva znanosti i obra­zovanja Branka Ramljak te državna tajnica Ministarstva uprave Katica Prpić. Prisutne su pozdravili i po­sebna izaslanica predsjednice RH, savjetnica za društvene djelatnosti i mlade, Renata Margaretić Urlić i iza­slanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica, Irena Petrijevčanin Vuksanović.

     U sklopu predstavljanja projek­ta izveden je i kratak performans pod nazivom „Jučer, danas, sutra" koji su u suradnji s pravobraniteljicom za rav­nopravnost spolova osmislili Mario Ko­vač i Petra Radin, a izvela djeca glumci Vid i Lucija te odrasli glumci Petra Težak i Rade Radolović. Performans je uključio prikaz neravnopravne koristi koju žene i muškarci uživaju kao rezultate svog rada, a pročitano je i pismo žene sa še­stero djece koja ukazuje na sve konkret­ne probleme neravnopravnog vredno­vanja ženskog rada na tržištu rada.

     Na kraju su govorili predstavnici i predstavnice partnera na projektu: ispred Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, stručni suradnik Josip Šipić, ispred Centra za edukaciju, savjetova­nje i istraživanje koordinatorica CESI-ja Anamarija Tkalčec, ispred Sindikata umirovljenika Hrvatske pravna savjet­nica Mia Škarica i ispred Instituta za rav­nopravnost muškaraca i žena iz Belgije koordinatorica Hildegard Van Hove.