UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NEVIDLJIVA TEMA RODNE NEJEDNAKOSTI

Predstavljen EU projekt koji istražuje rodni jaz u mirovinama i plaćama koji vodi pojačanom osiromašivanju žena

 

     U Hrvatskom saboru je u organizaci­ji Pravobraniteljice za ravnoprav­nost spolova 6. studenog 2018. predstavljen novi EU projekt "Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovi­ne - Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj".

     Događanje je otvorila pravobra- niteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja se ukratko osvr­nula na trenutačnu situaciju vezanu uz jaz u plaćama i jaz u mirovinama između žena i muškaraca te pred­stavila ciljeve projekta, projektne partnere, podržavajuće institucije, vrijednost i trajanje projekta te glav­ne aktivnosti i očekivane rezultate. Naglasila je da u Europskoj uniji žene zarađuju 16,2 posto manje od muškara­ca, a u Republici Hrvatskoj oko 11 posto. Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredo­vanju suočavaju sa „staklenim stropom" te da češće moraju preuzimati odgovor­nost za obiteljske i kućanske obveze.

     Jaz u mirovinama izravno je pove­zan s postojećim jazom u plaćama te se na taj način nepovoljniji položaj žena i povišen rizik od njihovog siromaštva nastavlja i nakon izlaska s tržišta rada. Prema podacima koje koristila Pravobra- niteljica, jaz u mirovinama muškaraca i žena u Republici Hrvatskoj 2014. godine je iznosio 20,4 posto, a u Europskoj uniji visokih 36,6 posto.

     Razlikom u mirovinama između žena i muškaraca pogoršava se situacija žena te ih se ostavlja izloženima socijalnoj isključenosti, stalnom siromaštvu i eko­nomskoj ovisnosti, posebice od strane njihovih bračnih i izvanbračnih partnera.

Naime, prema podacima iznesenim u Izvješću Europskog parlamenta, po­stotak starijih žena kojima prijete siro­maštvo i socijalna isključenost (2014.) iznosio je 20,2 posto, u usporedbi s 14,6 posto muškaraca. Razlike u mirovinama odražavaju i segregaciju na tržištu rada

 

te ukazuju na veći postotak žena koje rade nepuno radno vrijeme, za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obi­teljima. Razlika u mirovinama očekivano je povezana s brojem djece te da je ta razlika u mirovini muškaraca i žena u slu­čaju udanih žena i majki mnogo veća od one neudanih žena koje nemaju djecu.

     Pravobraniteljica je istaknula da se projekt „Jednaka prava - jednake pla­će - jednake mirovine" bavi gotovo ne­vidljivom temom rodne nejednakosti u plaćama i mirovinama, što za posljedicu ima socijalnu i ekonomsku nesigurnost za žene te da se njim žele osigurati stan­dardi, mjere i akcije koji će pridonijeti podizanju svijesti o problemu jaza u pla­ćama i mirovinama između muškaraca i žena s ciljem smanjivanja rizika siromaš­tva za žene. Ukupna vrijednost projekta: 468.510 eura, a provodit će se od 1. listo­pada 2018. do 30. rujna 2020.

     Osim pravobraniteljice, pozdravnim riječima prisutnim predstavnicama i predstavnicima ureda Vlade RH, među­narodnih institucija, ministarstava, ure­da Grada Zagreba, sudova, akademske zajednice, sindikata, instituta, političkih stranaka, predsjednicama županijskih Povjerenstava za ravnopravnost spo­lova i koordinatorima i koordina- toricama za ravnopravnost spolo­va u tijelima državne uprave, kao i predstavnicima/ama organizacija civilnog društva i medija obratili su se i predstavnici/e podržavajući in­stitucija: ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, državna tajnica Ministarstva znanosti i obra­zovanja Branka Ramljak te državna tajnica Ministarstva uprave Katica Prpić. Prisutne su pozdravili i po­sebna izaslanica predsjednice RH, savjetnica za društvene djelatnosti i mlade, Renata Margaretić Urlić i iza­slanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica, Irena Petrijevčanin Vuksanović.

     U sklopu predstavljanja projek­ta izveden je i kratak performans pod nazivom „Jučer, danas, sutra" koji su u suradnji s pravobraniteljicom za rav­nopravnost spolova osmislili Mario Ko­vač i Petra Radin, a izvela djeca glumci Vid i Lucija te odrasli glumci Petra Težak i Rade Radolović. Performans je uključio prikaz neravnopravne koristi koju žene i muškarci uživaju kao rezultate svog rada, a pročitano je i pismo žene sa še­stero djece koja ukazuje na sve konkret­ne probleme neravnopravnog vredno­vanja ženskog rada na tržištu rada.

     Na kraju su govorili predstavnici i predstavnice partnera na projektu: ispred Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, stručni suradnik Josip Šipić, ispred Centra za edukaciju, savjetova­nje i istraživanje koordinatorica CESI-ja Anamarija Tkalčec, ispred Sindikata umirovljenika Hrvatske pravna savjet­nica Mia Škarica i ispred Instituta za rav­nopravnost muškaraca i žena iz Belgije koordinatorica Hildegard Van Hove.