UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BOGATSTVO U MIROVINI

Jesu li visoke mirovine - previsoke?

Piše: Milan Dalmacija

 

     Je li pravedno kad netko ima miro­vinu od 2.000 kuna, a drugi četiri puta veću - od 8.000 kuna? Kakva je to zemlja u kojoj 173.763 umirov­ljenika ima mirovine niže od 1.000 kuna, a 174.935 umirovljenika po posebnim propisima (takozvani po­vlašteni umirovljenici) ima prosječnu mirovinu gotovo peterostruko višu? Socijalne nejednakosti među stariji­ma postaju alarmantne.

     Zanimljivi su podaci o primate­ljima najviših mirovina. Prema Sta­tističkim podacima HZMO-a iz listo­pada 2018., najviše su mirovine one iznad 8.000 kuna. Naravno, ne posto­je podaci o ukupno najvišoj mirovini, kao niti imena onih koji je primaju, iako je moguće zaključiti da su u tom paketu političari i njihove udovice, generali i poneki bivši direktor. Ipak, vrijedi pogledati na koji način su ta­kve mirovine stečene.

     Očekivano, najveći broj primatelja najviših mirovina stiže iz grupe obu­hvaćene posebnim propisima. Među njima se ističe 13.019 osoba koje su u prosjeku stekle 9.263,18 kuna prosječne mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Do­movinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOHBDR). Iz vojnih struktura još vrijedi spomenuti i 43 HVO-ov- ca koji primaju u prosjeku 8.776,96 kuna, ali i samo jednog pripadnika JNA koji prema članku 185. ZOMO-a prima 9.547,32 kune. Nadalje, među bogatašima je i 18 branitelja s mi­rovinama od 9.661,12 kuna određe­nima prema ZOMO-u te 161 osoba kojima su mirovine od 9.102,84 kune određene prema Zakonu o djelatnim vojnim osobama, policijskim službe­nicima i službenim osobama.

Nema bogatih partizana i ustaša

     Medijska kampanja nekih sabor­skih zastupnika poput Željka Glasno- vića i raznih „stručnjaka" kako najveći dio mirovina otpada na „partizane i ustaše", u potpunosti je neosnovana. U kategorijama pripadnika obiju (ne­prijateljskih) vojski nema niti jedne osobe koja prima mirovinu veću od 8000 kuna. Veći je „problem" 529 sa­borskih zastupnika, sudaca, članova Vlade i državnih revizora koji prima­ju u prosjeku 10.537,69 kuna, a za­nimljivo je da niti jedna osoba u toj skupini ne prima mirovinu manju od 4000 kuna.

     Među mirovinske bogataše spada i 69 političkih zatvorenika, 78 bivših članova HAZU-a (ova skupina ne pri­ma mirovinu ispod 4.500 kuna) te 64 radnika na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutar­njih poslova i pravosuđa te na poslo­vima razminiranja.

     Tako ukupno bilježimo 13.982 umirovljenika bogataša po poseb­nim propisima, dok ih među onima koji su mirovine stekli radom ima samo 4.591 osoba, a u prosjeku one iznose 9.216,14 kuna.

Zanimljivo je da samo 195 umi­rovljenika prima mirovine iznad 8000 kuna na temelju zakona koji je važio do 31.12.1998., dok su se ostali „obogatili" tek nakon mirovin­ske reforme, od 1.1.1999. Većinom su to radnici (4.569 osoba), koji su, s obzirom na plaće, radili u naftnoj i farmaceutskoj industriji, bankama ili osiguranjima. Vrijedi istaknuti i 18 obrtnika s prosječno 9.305 kuna mirovine te četiri poljoprivrednika s 9.891 kunom mjesečno u prosjeku.

Dvije milijarde kuna za bogataše

     Ukupno je riječ o 18.573 umirov­ljenika po općim i posebnim propisi­ma ili 1,41 posto ukupnog broja svih umirovljenika, za koje se godišnje izdvoji više od dvije milijarde kuna! Naših je bogataša sve više, i to oso­bito u sektoru povlaštenih mirovina.

     Zanimljivo je da samo 0,4 posto umirovljenika stečenih prema radu i doprinosima prima visoke mirovine, dok takve mirovine prima čak osam posto „povlaštenih" umirovljenika. To je 20 puta više od umirovljenika prema ZOMO-u! Je li sada nešto ja­snija razlika između bogatih i siro­mašnih, osim što broj i jednih i dru­gih ubrzano raste?

     Mnogi sumnjaju kako takve vi­soke mirovine, osobito one prema posebnim propisima, nisu zasluže­ne, odnosno, da su plod posebnih propisa i pogodovanja vladajućih sebi i svojim interesnim skupinama. Ministar Marko Pavić i njegova dr­žavna tajnica Majda Burić javno se ljute na takve objede, tvrdeći da su svi povlašteni itekako zaradili svoje mirovine.

     Međutim, ako želimo transparen- tan i održiv mirovinski sustav, onda vlast treba poraditi na smanjivanju jaza između bogatih i siromašnih umirovljenika, kao i zaustavljanju bujanja mirovina po posebnim pro­pisima. Najavljeno je to za sljedeću godinu. Čekamo.