UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

Mrežna stranica Najmudriji.hr za Zagrepčane koji vole nove tehnologije

 

     Naši najstariji već su aktivni u digitalnom svijetu, i to mnogo više nego što možemo i zamisliti. Iako ne postoje oz­biljnija istraživanja, pa onda ni podaci o korištenju mrežnih stranica i društvenih mreža među pripadnicima treće dobi u Hrvatskoj, to možemo zaključiti na temelju sličnih istraži­vanja izvan naših granica. Upravo je zbog toga Grad Zagreb odlučio pokrenuti mrežnu stranicu Najmudriji.hr i tako u virtualni svijet uvesti još jedan sadržaj - za naše najstarije.

Najmudriji.hr zamišljen je kao jedinstveno mjesto infor­miranja Zagrepčana starijih od 65 godina i svih onih kojima su važne teme u vezi sa starijim sugrađanima. Stranica je predstavljena na jednoj od prepoznatljivijih zagrebačkih ma­nifestacija - Gerontološkom tulumu, na kojem su sudionici mogli doznati sve detalje o njezinu sadržaju.

     Uza sve napore koje Grad Zagreb ulaže u poboljšanje kva­litete života naših starijih sugrađana, naših najmudrijih, tom se inicijativom nastoji dodatno obogatiti sadržaje u digital­nom svijetu, u koji su naši umirovljenici već zakoračili. Kako bi bili sigurni da ideja ide ukorak sa zapadnim trendovima, uoči Gerontološkog tuluma u četirima zagrebačkim domovi­ma za starije osobe provedena je anketa o njihovim stavovima prema uporabi interneta. Rezultati su pokazali da starija po­pulacija ne zazire od novih tehnologija i rado provodi vrijeme u digitalnom okruženju. Bio je to poticaj da se osmisli stranica Najmudriji.hr.

     Stariji Zagrepčani, što je potvrdilo i spomenuto istraži­vanje, žele više informacija o njima dostupnim aktivnostima i uslugama u gradu Zagrebu, a koje će biti objavljivane na stranici Najmudriji.hr. Osim toga, mrežna stranica donosi i općenite informacije i zanimljivosti vezane uz područja nji­hova interesa, a zahvaljujući ‘kutku’ s inspirativnim pričama umirovljenika, cilj joj je da posluži i kao motivacija drugima. Očekuje se da će ovaj projekt doprinijeti kvalitetnijoj informi- ranosti naših najstarijih, ali i njihovu digitalnom povezivanju sa svojom okolinom.

 

Smanjiti usamljenost kontaktima s obitelji, prijatelji­ma, ali i s ostalim korisnicima digitalnih platformi jedna je od misija ovog projekta.