UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

IZGLASANA MIROVINSKA REFORMA

 

     Zakon o mirovinskom osiguranju je na saborskoj sjednici 7. prosinca 2018. izglasan sa 77 glasova za i jednim gla­som protiv. Pokušaj oporbenih stranaka da sruše kvorum zahtjevima za stalnim stankama nije uspio. Očekivano, paket mirovinskih zakona je prošao, a svi amandmani oporbe su od­bijeni. Nakon dva čitanja prijedloga mirovinskih zakona posve je jasno kako političari i dalje sustavno ignoriraju siromaštvo.

     Tijek mirovinske reforme, od početka rada radne skupine za ZOMO 28. svibnja, ipak je urodio kvalitetnim pomacima i promjenama prvotne verzije. Tako u konačnom tekstu ima nekih novih prava i poboljšica. Primjerice, svi koji su koristi­li rodiljni ili roditeljski dopust i idu u mirovinu od 1. siječnja 2019., dobiti će dodatno po šest mjeseci staža po djetetu. To će za jedno dijete navodno povećati mirovine za prosječno dva posto. U mirovinu će se sa 67 godina odlaziti od 2033. (a ne od 2030. kakav je bio prvi prijedlog), a linearna penalizacija za prijevremeno umirovljenje je smanjena s 0,34 na 0,30 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno za pet godina na najviše 18 posto, umjesto dosad predlaganih 20,4 posto.

     Vladajući su odlučili i povećati najniže mirovine od 1. srp­nja 2019. za 3,13 posto, a obvezni mirovinski fondovi će moći ulagati u start-upove, mala i srednja poduzeća, u infrastruktur­ne projekte. Smanjuje se naknada za upravljane fondovima, menadžeri će dobiti manje, a umirovljenicima će ostati više sredstava za mirovine. Osobito je značajno što će se radnicima s mirovinama nižima od prosječne omogućiti da u trenutku umirovljenja mogu prijeći u prvi mirovinski stup kako bi ostva­rili višu mirovinu, no iz dva stupa. Umirovljenici će pak za osta­nak u drugom stupu dobiti svojevrsnu nagradu, odnosno da pod posebnim uvjetima podignu 15 posto mirovinske štednje.

     Zahtjevi Sindikata umirovljenika Hrvatske većim su dijelom odbijeni. Stoga je SUH 4. prosinca 2018., uoči drugog čitanja u Hrvatskom saboru, organizirao akciju ispred Sabora, dijele­ći letke sa šest potrebnih mjera kojima bi se spasile sadašnje i buduće umirovljenike od siromaštva. To su ujedno i amandma­ni, koje je SUH uputio prije glasanja o mirovinskoj reformi, u nadi da će barem dio njih biti prihvaćen. Ali ništa od toga. Uz umirovljeničke predstavnike paralelnu akciju provodile su tri sindikalne središnjice koje su zastupnicima dijelile šibe i svoje amandmane vezane uz produženje dobi za odlazak u mirovinu.

     Od dvadesetak zastupnika nazočnih u sabornici, što je šest puta manje od broja ljudi koji je stigao na glasanje, samo ne­koliko ih je i pročitalo letak te se zdušno prihvatilo branjenja umirovljeničke populacije. Peđa Grbin (SDP) je naglas pročitao cijeli SUH-ov letak; Kažimir Varda (BM365) inzistirao na uvođe­nju „nacionalne mirovine", novog modela obiteljske mirovine i dostavi mirovina poštom; nezavisni Tomislav Žagar podržao je sve zahtjeve umirovljenika i radničkih sindikata, a HSS-ov Lenart je konstatirao da političari s 2.000 kuna „neće preživjeti četiri dana". Njegov stranački kolega Vlaović je podržao refor­mu, ali i naglasio kako je protiv penalizacije te za nacionalnu mirovinu i novi model obiteljske mirovine. Branimir Bunjac je, kao i njegovi kolege iz Živog zida, podržao zahtjeve SUH-a i bio kritičan prema Vladi tvrdeći kako je mirovinska reforma „ogle­dalo HDZ-ove politike koja je opustošila  Hrvatsku kao Turci i velikosrbi skupa" Ivan Lovrinović je zatražio da cijela sabornica pozdravi predstavnike SUH-a koji su na galeriji pratili raspravu te argumentirano objasnio zbog čega je drugi stup štetan za hrvatske umirovljenike, ali i javne financije.

     Na kraju priče sa čime smo zadovoljni? Ipak ima nekih po­maka na bolje, a prvo i najvažnije je što je došlo do promjena glede drugog mirovinskog stupa u smislu njegove djelomične dobrovoljnosti. Pozdravljamo što je povećana najniža mirovi­na, pa makar i na 3,13 posto, iako to nikako nije dovoljno. Na kraju, dobro je što je prošireno pravo na rad i na prijevremene umirovljenike, iako nismo u cijelosti zadovoljni rješenjem koje pogoduje nekim povlaštenim kategorijama.

     „Moglo je i bolje, puno bolje, no riječ je o necjelovitoj refor­mi koja treba biti nastavljena brojnim drugim mjerama", kratko je za medije komentirala predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a kao prve navela je kompletno preispitivanje svih mirovina po posebnim propisima, daljnju reformu drugog mirovinskog stu­pa u potpuno dobrovoljni model, te najvažnije - zaustavljanje stampeda siromašenja umirovljenika minimalnom mirovinom te novim modelima usklađivanja mirovina i obiteljskih s pra­vom nasljeđivanja.