UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE POZIVA VLADU RH:

Hitno postavite zid obrane protiv siromaštva!

Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava Vladu kako umjesto u susret Božiću, hrvatski umirovljenici hrle u susret siromaštvu. Trenutačno je više od jedne petine Hrvata u zoni rizika od siromaštva (građani samo četiri zemlje u EU su siromašniji), a stopa materijalne deprivacije pokazuje da je čak trećina stanovnika marginalizirana zbog nemogućnosti spajanja kraja s krajem. Oni najsiromašniji zaradili su primjerice 2010. godine samo 18.000 kuna, a za golo preživljavanje morali su potrošiti 28.496 kuna. Danas je situacija još puno gora. Hrana, stanovanje, gorivo, energija, gotovo da ne postoji kategorija koja nije poskupjela. Malo po malo, odričemo se svega bez čega možemo preživjeti.

Međutim, s najvećim rizikom od siromaštva suočavaju se osobe starije od 65 godina (prosječno 28,1 posto građana te dobne skupine, ali čak svaka treća žena)!  Prošlogodišnji podaci samo Bugarsku smještavaju iznad nas.Prema kriteriju statističkih obrazaca EU, rizik od siromaštva nastupa kada u nekoj od članica mirovina pada ispod 60 posto medijana plaće (2.700 kuna), pa je kod nas već 75 posto umirovljenika – siromašno.

Nemojmo stoga ni pomisliti kako je Vlada vratila usklađivanje mirovina (koje je na dvije i pol godine zamrznula bivša HDZ-ova vlada) zbog osobite socijalne osjetljivosti. Naprosto, ova Vlada zna da ne smije dirati mirovine, jer je Hrvatska prema realnoj vrijednosti mirovina spala na dno dna (udjel prosječne mirovine u prosječnoj bruto plaći za kolovoz je iznosio samo 27 posto, spram europskog prosjeka od oko 50 posto). Vlada, naprotiv, mora smišljati kako hitno povećati mirovine i zaustavi siromašenje, jer u protivnom neće ispuniti jedan od temeljnih zahtjeva Strategije EU 2020 – rezanje siromaštva.

Može li to Vlada učiniti bez da pokaže temeljnu količinu socijalne osjetljivosti te da probudi interes javnosti i potakne javne rasprave o pitanjima socijalne politike i siromaštva, osobito starijih? Vlada koja sa zadovoljstvom daje mikrofon raznoraznim ekonomskim analitičarima koji kazuju kako Hrvatska previše troši na socijalnu zaštitu, ili kako ima previše umirovljenika, nije osvijestila stvarno stanje siromaštva. Kad neki političari iz vrha izvršne vlasti preporučuju umirovljenicima da manje telefoniraju kako bi mogli pratiti visok skok cijena struje i plina, ili da zatvaraju prozore stanova kako bi štedjeli na grijanju, to više nikome nije smiješno. Još je gore kad drugi dužnosnik uvjerava osiromašeno starije građanstvo kako su oni zapravo bogati, pa im sprema poreze zbog kojih bi masovno mogli na ovršnom bubnju izgubiti i krovove nad glavom, jer situacija postaje tragična.

Onih oko 57 posto umirovljenika koji imaju mjesečne prihode niže od prosječne mirovine (2.183,75 kn), ionako već nemaju dovoljno za jesti, a sad će se započeti i smrzavati jer će toplane podići cijene za apsurdnih 37 posto. Ovrhe na stanovima siromašnih građana, uz izbacivanje iz stanova, već su započele, a za par mjeseci će najmanje deset posto umirovljenika imati ovršene mirovine (i to bez transparentne informacije tko je ovršitelj!). U svemu tome iz Vlade i nadležnih ministarstava nitko  ne predlaže mjere spašavanja od siromaštva, nitko ne predlaže npr. uvođenje „državne mirovine“ za građane starije od 65 godina, a koji mirovine nisu stekli radom (te nemaju drugih prihoda), ilipovećanje stalnih novčanih naknada najsiromašnijima (Hrvatska ima nevjerojatno niskih 0.27 posto iz BDP-a za tu namjenu).

Samo jedna od koalicijskih stranaka – Hrvatska stranka umirovljenika – predlaže hitno usvajanje novog modela usklađivanja mirovina, koji bi bio nešto povoljniji od postojeće „švicarske formule“. Sindikat umirovljenika Hrvatske podržava tu inicijativu, kao i svaku poboljšicu, uz upozorenje kako takvo krpanje neće zaustaviti masovni ulazak umirovljenika u zonu bijede, jer dva su najvažnija područja za smanjenje siromaštva: tržište rada i mirovinski sustav. Ali kako se na njima ne očekuju poboljšanja ni sljedeće godine, postoji opasnost da siromaštvo postane trajno. Jedino bi priznavanje prevare iz 1998. godine pri izračunu prve aktualne vrijednosti mirovine za oko 40 posto niže od zakonom propisane, te korekcija AVM makar za polovicu od „ukradene“ vrijednosti, mogla postaviti zid u obrani starijih građana od siromaštva.

Svaka vlada želi imati sretne i zadovoljne građane, a to nisu onih 80 posto građana - odnosno četiri od pet stanovnika – koji se prema anketama osjećaju  siromašnima jer smatraju kako su im uskraćena mnoga prava i dobra koja bi u normalnim društvima i vremenima imali. To nisu, uz najbolju volju i dostatnu količinu domoljublja, niti umirovljenici i stariji građani.

 Zagreb, 19.11.2012.

Kontakt: 095-925-1667

 

                                                                                              Jasna A. Petrović,

                                                                                             predsjednica SUH-a