UVODNA RIJEČ

Pilote, cepelin ti gori

Piše: Jasna A. Petrović

     Za razliku od njemačkog cepelina Hindenburga, hrvatski komercijalni putnički cepelin još uvijek lebdi i nije se još zapalio zbog sudara s nakupinom vodika, što bi dovelo do potpune eksplozije. Dakako da postoje razlike, jer od uku­pno stotinu članova posade i putnika poginulo ih je te davne 1937. godine čak 36-tero odnosno 36 posto.

     Hrvata u Hrvatskoj još uvijek živi oko 90 posto od onih koji su izbornim rezultatom prije tri godine ukrcani u Plenko- vićev cepelin. Padobranima su iskočili mladi koji sada žive di­ljem Europe, a sve veći broj starijih se samoubio ili preminuo poglavito od siromaštva i uneređenoga zdravstva.

     I umjesto da naš glavni pilot promisli kako ljude učiniti sretnima u njihovom domu, on im s jedne strane daje po­vlaštene karte za odlazak, a s druge povlaštene mirovine za ostanak. I cepelin dalje lijepo plovi.

     Pilot, zajedno s poslodavcima, plače na javnim skupovi­ma kako je premalo radnika, pa će ih sada uvoziti čak iz Fi­lipina, a umirovljenicima docira kako su, sram ih bilo, „otišli u mirovinu sa samo 30 godina radnog staža", pa zato imaju nisku mirovinu kakvu i zaslužuju. U Njemačkoj, tvrdi hrvatski pilot, u mirovinu se ide tek sa 38 godina staža. Pitamo Plen- kovića da li pozna Ivana Šalkovića iz sela Bukvika u Slavoniji? Eto čovjek dobio 460 eura mirovine, polovicu za tri godine rada u Njemačkoj, a polovicu za 30 godina rada u Hrvatskoj. Što se tu ima reći?!

     Hajdemo s pilotom na popravni ispit da nam ne sunovrati ovaj hrvatski cepelin! Prvo, netočno je da se u Hrvatskoj ide u mirovinu sa 30 godina staža, već, ako odbijemo one po po­vlaštenim propisima, u starosnu mirovinu se ide sa 34,2 godi­ne staža, što je približno europskom prosjeku od 35,9 posto (Eurostat). Netočno je da se u mirovinu ide s prosječno 60 godina, već se ide sa 62,6 godina. I, da ne bi ispalo da se sva­đamo za sitnice, što je godina sim, godina tam, naš pilot mora napraviti strategiju leta na temelju točnih podataka o broju i vrsti putnika, a onda i politike i mjere za konkretne ljude.

     Ako ćemo odokativno, finski se glavni pilot vozi na posao na biciklu, a hrvatski na stranački skup u Finsku vladinim avi­onom. Hrvatski nema pojma da mu je narod gladan i da 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće. I ne zna da su razvili snažnu hobističku aktivnost kolekcioni- ranja plastičnih boca ili misli da to ne spada u njegovu inte­resnu rubriku, dok se finski dnevno ispozdravlja sa stotinjak građana dok biciklira.

     I tako je to s letećim plovilima. Ovise o čvrstoći konstruk­cije, broju putnika i vještini pilota. I božjoj volji. U duhu blag­dana, Isuse, spasi svoje siromašne putnike hrvatskog cepeli- na, spasi one koji su ga izgradili, spasi one koji su ga obranili - radom, znojem, krvlju i suzama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PRAVA U TRGOVINI

Kupac je skoro uvijek u pravu

 

     Kupci, odnosno potrošači svakodnevno se susreću s ni­zom situacija u prodavaonicama u kojima ne znaju kako postupiti, pa onda najčešći ishod bude na njihovu štetu. Navest ćemo najčešće primjere i savjete kako postupiti u ta­kvim slučajevima.

Vraćanje sitnog novca

     Česte su situacije da na blagajni kažu da nemaju za vratiti pet ili deset lipa. Uvijek inzistirajte da vam vrate taj sitniš, jer se radi o obićnom nemaru trgovca i podcjenjivanju kupaca. Sitnog novca u opticaju ima dovoljno i svaki ga je trgovac du­žan imati u dostatnim količinama.

Nemate dovoljno novca ili ne želite kupiti sve što ste stavili u košaricu

     Potrošač uvijek ima pravo odustati od kupnje proizvo­da, iako ih je odabrao i stavio u košaricu. Ako vam se do­godi da nemate dovoljno novca za sve što ste odabrali ili jednostavno neki proizvod ne želite kupiti, imate pravo odustati od kupnje bez ikakvih posljedica. Svjedoci smo da su prodavači često neugodni prema kupcima u takvim situacijama. Ako vam se to dogodi pristojno opomenite prodavača, a ako je i dalje neugodan potražite njegovog šefa i prijavite problem.

Jedna je cijena istaknuta na proiz­vodu, a drugu (veću) obračunaju na blagajni

     Ovo je situacija koja se vrlo često događa i potrošač ima pravo reklamirati tu cijenu i platiti cijenu koja je bila na proiz­vodu. Uvijek provjerite cijenu proizvoda kojeg kupujete i pro­vjerite račun dok ste još u prodavaonici. Ako se cijene ne slažu - reklamirajte. Zbog gužvi i redova na blagajnama kupci ne stignu prekontrolirati račune, zato izbjegavajte takve situacije i uvijek usporedite cijene.

Zapakirani proizvodi su najčešće sku­plji nego oni koji kupujemo na pultu

     Najčešće je to slučaj kod suhomesnatih proizvoda (salame, kobasice), zato pažljivo proučite cijene i odaberite ono što je za vas povoljnije. Također su česte situacije da kupujemo 10 ili 20 dekagrama nečega, a na vagi gotovo uvijek bude više.    Prodavač pita može li tako ostati i kupci najčešće pristaju, ali ako vam to ne odgovara bez ustručavanja inzistirajte na koli­čini koju ste tražili.

Zamjena proizvoda

     Prije nego što nešto kupite raspitajte se kod trgovca mo­žete li to zamijeniti ili vratiti, naročito ako se radi o skupljim proizvodima (odjeća, obuća, tehnička roba). Naime, trgovac nema zakonsku obavezu zamijeniti ispravan proizvod, već je to samo njegova dobra volja i poštena trgovačka praksa. Sto­ga se uvijek prije kupnje raspitajte o svim mogućnostima. Do­bar trgovac će to uvijek učiniti.

Zaustavljanje i pregledavanje kupa­ca od strane trgovaca ili zaštitara

     Često se zna dogoditi da prodavač ili zaštitar zaustave kupca u prodavaonici i traže da pokaže sadržaj svoje torbe, jer sumnjaju da je nešto uzeo ili se oglasio alarm. Važno je znati da vas ne smiju pregledavati ni prodavač, ni zaštitar bez nazočnosti dva svjedoka (ni policija to ne smije raditi ako ju pozovu). Ako vam se takva situacija ipak dogodi, odmah to prijavite tržišnoj inspekciji ili udruzi potrošača.

Ana Knežević