UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
PRAVA U TRGOVINI
Kupac je skoro uvijek u pravu
Kupci, odnosno potrošači svakodnevno se susreću s nizom situacija u prodavaonicama u kojima ne znaju kako postupiti, pa onda najčešći ishod bude na njihovu štetu. Navest ćemo najčešće primjere i savjete kako postupiti u takvim slučajevima.
Vraćanje sitnog novca
Česte su situacije da na blagajni kažu da nemaju za vratiti pet ili deset lipa. Uvijek inzistirajte da vam vrate taj sitniš, jer se radi o obićnom nemaru trgovca i podcjenjivanju kupaca. Sitnog novca u opticaju ima dovoljno i svaki ga je trgovac dužan imati u dostatnim količinama.
Nemate dovoljno novca ili ne želite kupiti sve što ste stavili u košaricu
Potrošač uvijek ima pravo odustati od kupnje proizvoda, iako ih je odabrao i stavio u košaricu. Ako vam se dogodi da nemate dovoljno novca za sve što ste odabrali ili jednostavno neki proizvod ne želite kupiti, imate pravo odustati od kupnje bez ikakvih posljedica. Svjedoci smo da su prodavači često neugodni prema kupcima u takvim situacijama. Ako vam se to dogodi pristojno opomenite prodavača, a ako je i dalje neugodan potražite njegovog šefa i prijavite problem.
Jedna je cijena istaknuta na proizvodu, a drugu (veću) obračunaju na blagajni
Ovo je situacija koja se vrlo često događa i potrošač ima pravo reklamirati tu cijenu i platiti cijenu koja je bila na proizvodu. Uvijek provjerite cijenu proizvoda kojeg kupujete i provjerite račun dok ste još u prodavaonici. Ako se cijene ne slažu - reklamirajte. Zbog gužvi i redova na blagajnama kupci ne stignu prekontrolirati račune, zato izbjegavajte takve situacije i uvijek usporedite cijene.
Zapakirani proizvodi su najčešće skuplji nego oni koji kupujemo na pultu
Najčešće je to slučaj kod suhomesnatih proizvoda (salame, kobasice), zato pažljivo proučite cijene i odaberite ono što je za vas povoljnije. Također su česte situacije da kupujemo 10 ili 20 dekagrama nečega, a na vagi gotovo uvijek bude više. Prodavač pita može li tako ostati i kupci najčešće pristaju, ali ako vam to ne odgovara bez ustručavanja inzistirajte na količini koju ste tražili.
Zamjena proizvoda
Prije nego što nešto kupite raspitajte se kod trgovca možete li to zamijeniti ili vratiti, naročito ako se radi o skupljim proizvodima (odjeća, obuća, tehnička roba). Naime, trgovac nema zakonsku obavezu zamijeniti ispravan proizvod, već je to samo njegova dobra volja i poštena trgovačka praksa. Stoga se uvijek prije kupnje raspitajte o svim mogućnostima. Dobar trgovac će to uvijek učiniti.
Zaustavljanje i pregledavanje kupaca od strane trgovaca ili zaštitara
Često se zna dogoditi da prodavač ili zaštitar zaustave kupca u prodavaonici i traže da pokaže sadržaj svoje torbe, jer sumnjaju da je nešto uzeo ili se oglasio alarm. Važno je znati da vas ne smiju pregledavati ni prodavač, ni zaštitar bez nazočnosti dva svjedoka (ni policija to ne smije raditi ako ju pozovu). Ako vam se takva situacija ipak dogodi, odmah to prijavite tržišnoj inspekciji ili udruzi potrošača.
Ana Knežević