UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
8. KONGRES FERPA-e
Deset milijuna umirovljeničkih zahtjeva
U zgradi ITUC/Međunarodne konfederacije sindikata u Bruxellesu održan je 16. i 17. listopada 2018. Osmi kongres FERPA-e u čijem radu su sudjelovali predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i potpredsjednik Vladimir Buršić. Na kongresu je aktivno radilo stotinjak redovitih i desetak promatračkih delegata iz 22 zemlje cijele Europe. U radnom predsjedništvu prvog dana rada Kongresa bila je i predsjednica SUH-a, koja je uzela riječ i za govornicom kongresa među 21 diskutantom. U fokusu svih rasprava su bili problemi starijih osoba, uz opći dojam da porastom djelovanja desnih i ekstremnih snaga u EU opada i standard umirovljenika.
Financijski i korporativni kapitalizam prevladava u Europi i u takvoj zajednici umirovljenici i mladi postaju najugroženije skupine i tonu prema dnu siromaštva.
FERPA se treba boriti za redovito i zadovoljavajuće usklađivanja mirovina kako bi se zaustavilo siromaštvo. Treba tražiti povećano ulaganje u socijalne servise kako bi starije osobe ostajale što duže u svom domu. K tome, naša Europa koju smo stvorili sa željom da bude socijalna i humana zajednica uz slobodno kretanje među narodima ne smije imati na granicama zidove i žice.
Prvog dana rada prihvaćeni su i izvještaji o radu predsjednika FER- PA-e Michela Devachta, predsjednice Ženskog odbora Ane Martinez Lopez te financijski izvještaj. U svim je izvještajima bilo puno riječi o viziji i osnaživanju ove snažne deset milijunske organizacije.
U popodnevnim satima je predsjednik Statutarne radne grupe Dick De Graaf izložio bitne izmjene Statuta, što je prihvaćeno većinom glasova.
Drugi dan rada Kongresa prezentirana je i usvojena Rezolucija 8. kongresa, a nakon toga su izabrani Ago- stino Siciliano iz talijanskog UILP-a za generalnog tajnika, a Angeles Brailes iz španjolskog UJP-UGT za zamjenicu generalnog tajnika. Za predsjednika je izabran Lajos Meyer iz mađarskog SZEF-a. Regiju Zapadne Europe u Nadzornom odboru, nakon dva mandata predsjednice SUH-a, preuzima Metka Roksandić iz slovenskog SUS-a.
Delegatima i gostima se obratio i generalni tajnik ETUC/Europske sindikalne federacije Luca Visentin, koji je naglasio kako ETUC postaje sve vidljiviji u borbi za umirovljenička prava, a posebno im je stalo da FERPA dobije punopravni status unutar europskog sindikalnog pokreta. Osvrnuvši se na Europski socijalni stup kao katalog minimalnih prava, naglasio je kako to nije dovoljno već da treba vratiti socijalnu Europu. Na kraju je naglasio kako se i sindikati trebaju vratiti iz isključivih sindikalnih pitanja u svu širinu borbe za ljudska prava, što uključuje i migrantska prava.
Nakon gotovo tri godine zastoja u aktivnostima zbog nemogućnosti rada prijašnje generalne tajnice Carle Cantone, FERPA se opet diže na noge i postaje vidljivija u svojoj europskoj sindikalnoj obitelji, te i prema europskim institucijama.
Iz Rezolucije 8. kongresa
Stari nisu teret, već dodatna društvena vrijednost
... FERPA stremi stvaranju jake, socijalne i ujedinjene Europe, što je jedini odgovor izazovima globaliza- cije i beskrupuloznom kapitalizmu ... FERPA se protivi destruktivnim tendencijama populizma, sve vidljivijeg u Europi
... Znakovi ekonomskog oporavka nakon globalne krize još uvijek ne zacjeljuju duboke socijalne rane uzrokovane godinama gubitka radnih mjesta, porasta prekarnih i nesigurnih poslova, smanjenja kupovne moći plaća i mirovina i rastuće nejednakosti
... Gubitak i rezovi u socijalnim i zdravstvenim uslugama i privatizacija javnih sustava i servisa, doveli su do osiromašivanja svih stanovnika, a osobito onih najranjivijih kao što su umirovljene i starije osobe, te FERPA ima obvezu pronaći na to odgovore
... Pogrešno je percipirati umirovljenike kao neaktivne osobe, jer i dalje posjeduju stanovitu kupovnu moć, te zato nisu društveni teret, već šansa i ulog za razvoj društva, oni su dodatna društvena vrijednost
Potrebno je boriti se protiv diskriminacije temeljem dobi i bilo kakvih pokušaja da se podcijeni važnost solidarnosti među generacijama
Umirovljene žene žrtve su cjeloživotnog izostanka ravnoteže između rada i obiteljskih obveza, žrtve su i manjih plaća i mirovina zbog isprekidanih radnih karijera zbog rodiljnih i obiteljskih obveza