Kolika je učestalost nasilja nad starijim osobama? U Hrvatskoj vlada opći nedostatak informacija, jer se poglavito temelji na prijavama, a njih je izuzetno mali broj. „Tamna brojka” nasilja nad 20 posto stanovništva, koliko ima starijih od 65 godina, onemogućava i vidljivost nasilja.
Iza svega toga stoje brojni razlozi, a prvi je neper- cepcija od strane žrtava i okoline nasilnih oblika ponašanja kao kažnjivog nasilja, te neprijavljivanje nasilja zbog straha od posljedica, osjećaj srama te nedostatak podrške. To su samo neka analitička stajališta iznesena na završnoj konferenciji projekta “Akcijski orijentirano istraživanje o nasilju nad starijim osobama na području Sjeverne Hrvatske”, održanog 30. listopada 2018. u Zagrebu. Nositelj projekta bio je CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija, a partner na projektu Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ipak, postoje neke procjene inozemnih autora kako je oko deset posto starijih osoba izloženo nasilju.
Kako Sindikat umirovljenika Hrvatske ima jako puno iskustva u borbi protiv nasilja nad starijim osobama koje su potpisale ugovore o doživotnom/ dosmrtnom uzdržavanju, posebno je uočeno kako sadašnji sustav skrbi, prema rezultatima istraživanja, ima brojne manjkavosti koje otvaraju prostor za nasilje, posebice u sferi zanemarivanja starijih osoba. Nasilje nad starijima se često ne percipira takvim uslijed manjka znanja ili nedovoljne osviještenosti, ni od strane samih starijih, ni od njegovatelja i stručnjaka koji rade sa starijima.
Vrste nasilja nad starijima koje su anketirane starije osobe većinom prepoznale su fizičko i psihičko nasilje, a rjeđe se spominje zanemarivanje i ekonomsko, zato jer još uvijek nisu dovoljno prepoznati.
Hrvatski okvir problema je jasan: sve prisutniji je problem zloporabe ugovora o dosmrtnom/doživot- nom uzdržavanju, te nepovjerenje i slabljenje socijalne kohezije. Kako bi se doskočilo problemu crnog tržišta i prevarenih ljudi, znajući za slična iskustva drugih europskih gradova, starijim i nemoćnim osobama treba ponuditi ugovore o doživotnom uzdržavanju kao društveno nadziranu socijalnu inovaciju, zaključuje se u izvještaju CERANEA.
Pomoć iz koristoljublja
A.S. je sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju s D.K. iz Zagreba u svibnju ove godine. No, odmah po potpisivanju, počeli su problemi kada je D.K. bez pitanja počela uzimati stvari A.S. te naplaćivati usluge koje su bile navedene u ugovoru. A.S. je odlučila je sporazumno raskinuti ugovor, jer joj D.K. ne osigurava prehranu i pomoć u bolesti. Ova je, pak, pristala na raskid ugovora, ali samo ako joj A.S. isplati 5.500 eura za pet mjeseci uzdržavanja, znajući za ušteđevinu koju A.S. posjeduje. D.K. je navodno na ranije potpisanim ugovorima o uzdržavanju stekla četiri stana u Zagrebu, tako da je sudski epilog vrlo izvjestan.
Rodna kuća u pravnom labirintu
Bračni par, M. i I.S. potpisali su 2006. ugovor o doživotnom uzdržavanju, u kojem se M. odlučila skrbiti o I. U međuvremenu je M. preminula, a u predmetu ugovora je bila navedena polovina obiteljske kuće. I. je nakon suprugine smrti nastavio služiti sin te je tražio da se na njega prebace prava uzdržavanja. No, sud je 2013. zapriječio tu odluku, jer nigdje nije bilo navedeno da su M. i I.S. živjeli u životnoj zajednici, iako su bili bračni par. Tako će sin ponovno na prvostupanjskome sudu morati dokazivati da je svome ocu pružao uzdržavanje nakon majčine smrti i to više od dvije godine, a sve kako bi stekao pravo na polovicu rodne kuće.
ZOVITE PRAVNO SAVJETOVALIŠTE
Tel. 01/4615-797
E-mail: pravo.suh@gmail.com
Pošta ili osobni dolazak: Sindikat umirovljenika Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 10 000 Zagreb
