UVODNA RIJEČ

Draga Kolinda, hvala na torti

Piše: Jasna A. Petrović

     Naša heroina, Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Silvestrovo je provela obilazeći Dom za starije Sveta Ana u Zagrebu. Donijela im je košaru slatkiša, pića i kave, kao i tortu, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom. No, nisu umi­rovljenici samo recitirali i pjevali. One pričljivije zanimalo je i hoće li se visoka gošća kandidirati za još jedan mandat, na što im je ona odgovorila: „Polako, korak po korak!"

     Eto, prvi korak je učinjen, Predsjednica je umirovljenike nahranila kolačima.

Oni pak umirovljenici tanjega džepa, ohrabrili su se glasno po­žaliti na niske mirovine, na što im je Predsjednica rekla da su „nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle". Šteta što u svoje noćne šetnje nije povela i ministre financija i mirovinskog sustava, jer oni tvrde suprotno - da su mirovine puno rasle prošlih godina, ali daleko više nego što bi mogle.

      I tko je tu u pravu, Kolinda optimist ili Pavić pesimist? Jesu li miro­vine mogle više rasti kako tvrde umirovljenici i Kolinda ili za rast ma­lih mirovina nije bilo novaca, već samo za rast povlaštenih i velikih?

     I tako bi nam Kolinda s tortom djelovala na toplinu oko srca, hu­mano i sućutno, kad se ne bismo sjetili Marije Antoanete koja je ispr­va bila jako omiljena u narodu, dok za francuske revolucije nije pla­tila danak svojoj rastrošnosti. Nabujaloj masi siromaha koji su kretali u osvajanje Bastille tražeći pravo na kruh, naivno je poručila preko dvorjana: „Ako nemate za kruh, jedite kolače!"

     Život u paralelnom svijetu je značajka mnogih na vlasti. Tu nije riječ o urođenoj, već stečenoj bezosjećajnosti i bahatosti, kao pri­rodnom slijedu neprepoznavanja siromaštva i poniženosti. Kolinda za cijelog svog dosadašnjeg mandata nije niti jednom prihvatila prijedlog umirovljeničkih udruga da ih primi na razgovor na temu siromaštva starijih osoba, po čemu smo na vrhu EU ljestvice. Niti u prigodi 25. obljetnice Sindikata umirovljenika nije prihvatila dolazak umirovljeničkog izaslanstva.

     Izgleda da nju, zaključujemo, zapravo ne zanimaju uvjeti života i dostojanstvo umirovljenika. Ona nije došla pitati kako živi dva posto bogatijih osoba starijih od 65 godina - jer samo ih toliko uspijeva do­biti i platiti smještaj u domovima umirovljenika. Ona nije otišla pro­vesti noć po ulicama gdje sjenoviti sakupljači plastičnih boca i kopači po kontejnerima promiču sa svojim velikim torbama i vrećama, nije bila sa 52 posto onih s mirovinama nižima od 2.321 kune - što je hr­vatska linija siromaštva.

     Ne, nije. Kolindu su pitali na Silverstrovo zašto je došla kod umi­rovljenika u Svetu Anu, a ona im je odgovorila: „Htjela sam vidjeti kako vi tulumarite".

     Mala nada ostaje u srcima ostarjele četvrtine stanovništva. Pod­sjetimo, tijekom izborne kampanje, u novogodišnjoj noći Kolinda je slavila sa šatorašima u Savskoj 66 pod parolom „Branitelji i narod na ulici, a agresori i dezerteri u foteljama". Uskoro su branitelji dobili bit­no povećana prava i mirovine. Sada je došla kod umirovljenika, gdje su je dočekali s prigodnim transparentom na zidu: „Dobrota je jezik koji vide slijepi i čuju gluhi." I donijela je tortu.

     Hvala, draga Kolinda, na torti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OVRHE I PRAVA POTROŠAČA

Kako se obraniti od beskrupuloznog zakona

 

     Svakodnevno se susrećemo s problemima po­trošača koji su dobili opomenu pred ovrhu ili se već provodi ovršni postupak, a oni ne znaju što trebaju učiniti ili su već učinili pogrešan korak. Prije svega treba znati da je ovrha je postupak pri­silne naplate nekih tražbina, koje mogu nastati po osnovi neplaćenih računa, obračuna kamata, sudskih odluka i rješenja, javnobilježničkih ispra­va i ostaloga. Prije same ovrhe potrošači najčešće dobivaju opomenu i to uglavnom za neplaćene ra­čune režijskih troškova, TV pretplate ili telefonskih računa.

     Na opomeni piše rok od osam dana u kojem je potrebno uložiti pisani prigovor i adresirati ga onome tko je opomenu poslao. Prigovor se pod­nosi, ako su računi uredno podmireni, s dokazima (kopijama računa) ili se potrebno pozvati na zasta­ru, ako je ona nastupila, a računi nisu podmireni.

     Zastara nastupa za račune koji se plaćaju mje­sečno za režijske troškove u roku od godinu dana od njihovog dospijeća, a zastara za komunalnu naknadu i pričuvu je tri godine. Ako unatoč prigo­voru, potrošač ponovo dobije opomenu, treba se obratiti tržišnoj inspekciji koja će poduzeti potreb­ne mjere.

     Vrlo često se događa da potrošači dobiju opo­mene pred ovrhu za račune koje su platili prije četiri do pet, pa i više godina, ali nemaju dokaza o uplati, jer ne čuvaju račune toliko dugo. Mnogi ponovo plaćaju račune kako ne bi imali problema s ovrhama, no i u takvim slučajevima se treba uložiti prigovor i pozvati se na zastaru.

     Prijedlog za ovrhu podnosi ovrhovoditelj sudu kada raspolaže ovršnom ispravom, a javnom bi­lježniku kada raspolaže vjerodostojnom ispravom. Kome će ovrhovoditelj podnijeti prijedlog za ovr­hu ili zahtjev za izravnu naplatu ovisi o predmetu ovrhe.

Reagirajte na vrijeme

     Rješenje o ovrsi sukladno zakonskim odredba­ma dostavlja se potrošaču na adresu prebivališta koju sud, odnosno javni bilježnik, pribavlja iz evi­dencije MUP-a.    Ako dostava ne uspije na toj adre­si, pokušava se još jednom u roku između 30 i 60 dana. Ako niti ovo ne uspije, rješenje se oglašava na e-oglasnoj ploči sudova i protekom osam dana od isticanja rješenja na e-oglasnoj ploči, smatra se da je dostava izvršena i kreće postupak ovrhe.

     Puno potrošača ne reagira na obavijest pošte i ne podiže pošiljku ili podignu pošiljku, a ne ulažu prigovor ili žalbu na rješenje u roku od osam dana, što je pogrešno, jer je onda kasno za poduzimanje bilo kakve radnje kako bi zaštitili svoja prava. Upravo su se udruge za zaštitu potrošača iz­ borile da se dostava vrši na ovakav način, jer su ranije pošiljke dostavljane na neispravne adrese i pokretani su postupci o kojima potrošači nisu imali nikakvog saznanja.

     Ako je rješenje o ovrsi došlo od suda, potrošač ima pravo žalbe na to rješenje. Ona ne odgađa provedbu ovrhe, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Ako je rješenje o ovrsi došlo od javnog bilježnika, na njega se ulaže prigovor. Kada zapri­mi prigovor, javni bilježnik spis dostavlja sudu koji treba odlučiti o prigovoru. Ako je prigovor pravo­doban i obrazlžen, sud odgađa ovrhu i postupak se nastavlja, a ako prigovor nije obrazložen sud će ga odbaciti kao nepotpun. I u sudskom postupku se potrošač treba pozvati na zastaru, ako je ona nastupila, jer sud ne vodi računa o zastari po služ­benoj dužnosti i ako potrošač ne istakne prigovor zastare, ovrha će se provesti.

FINA sve zna?

     Najčešće se ovrha provodi na novčanim sred­stvima, a može se provesti i na nekretninama i pokretninama, vrijednosnim papirima, poslovnim udjelima i ostalome.

     Ovrhu na novčanim sredstvima po računu provodi FINA i to na temelju zaprimljene osnove za plaćanje i popunjenog zahtjeva kojeg propisu­je Ovršni zakon. FINA ne provjerava utemeljenost zahtjeva, već daje naloge bankama za izvršavanje ovrhe temeljem OIB-a ovršenika i bez njegove su­glasnosti. Tako većina potrošača u pokušaju podi­zanja novca u banci ili plaćanja računa saznaje da im je račun dijelom ovršen ili u cijelosti blokiran, ovisno o iznosu tražbine.

     Ako ne znate tko vam je proveo ovrhu treba otići u FINU i tamo saznati tko vas je i za koliki iznos ovršio. Svoja primanja na računu (plaće i mirovine) možete zaštititi otvaranjem zaštićenog računa, a zahtjev za tim računom podnosi se u FINI, koja o tome obavještava banku koja otvara posebni ra­čun i uplatitelja primanja (HZMO ili poslodavca) i od tog trenutka zaštićeni dio primanja dolazi na posebni račun.

     Od prošle godine najvažnija novost jest da ako ovršenik (dužnik) prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici u prethodnoj ka­lendarskoj godini, dakle za 2017. godinu, iznosila je 5.664 kune, od ovrhe je izuzet iznos u visini 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Ovrha se provodi sve dok se ne namiri iznos koji je ovršeniku utvrđen u rješenju o ovrsi. Ovrha na nekretninama najčešće se provodi deložacijama, a zastarijeva tek prote­kom od 10 godina od dostave rješenja o ovrsi.

Ana Knežević