UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Otvorena su vam vrata

     Od 2. do 5. listopada u predvorju Radničkog doma na Krešimirovom trgu održani su Dani otvorenih vrata Povjere­ništva SUH Zagreb. Bila je to prilika da 14 podružnica koje djeluju na području metropole predstave svoj rad i aktivnosti.

     Tom prilikom su postavljeni panoi na kojima su prikazane fotografije s brojnih izleta, radionica i drugih događanja koje su podružnice održale. Članovi nekih podružnica su donijeli i ručne radove, kako bi pokazali svoju kreativnost i umijeće te privukli one koji imaju slobodnog vremena i talenta za rukotvorine.

      „Mi smo jedna od udruga koje organiziraju aktivnosti za umi­rovljenike i starije osobe u Gradu Zagrebu. Cilj nam je u grad­skim četvrtima organizirati umirovljenicima i starijim osobama sadržaje koji će oplemeniti i ispuniti dio njihova slobodnog vre­mena, a istovremeno im pružati nova znanja koja će koristiti u svakodnevnom životu i organizirati druženja s ciljem smanjiva­nja socijalne i društvene izoliranosti", naglasila je na otvorenju predsjednica Povjereništva Biserka Budigam.

     Uz aktivnosti i rukotvorine, predstavljen je i rad Pravnog i Psihološkog savjetovališta te Glas umirovljenika, a prikazani su i kratki filmići o sindikalnoj borbi za prava umirovljenika i o zlou­potrebi starijih. Privuklo je to umirovljenike, a neki su se odlučili i aktivirati u SUH-u.