UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


KAZNA ZA VIŠESTRUKO MAJČINSTVO

Više djece - manja mirovina

     Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova obratila se pritužiteljica koja je navela da ona kao majka šestero djece zbog majčinstva, odnosno korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta ima mirovinu od 2.400 kuna iako ima višu stručnu spremu te 39 godina i šest mjeseci mirovinskog staža. Jesu li mirovine doista niže ženama koje imaju više djece? Jesu. Posve je sigurno da bi ova šesterostruka majka imala barem za trećinu višu mirovinu da nije rodila niti jedno dijete.

     Pravobraniteljica se stoga još krajem 2017. godine obratila Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstvu rada i mirovinskog sustava s prijedlogom da se osnuje Međuresorna rad­na skupina koja bi razmotrila problematiku jaza u mi­rovinama između žena i muškaraca te preporučila da se razmotri mogućnost uvođenja mehanizama za is­pravljanje nejednakosti koje mogu dovesti do razlika u mirovinama, a posebice uvođenje sustava „bodova za skrb" kao i osmišljavanje„sustava mirovinskih kreditnih bodova". Sustav creditinga, odnosno različitih mjera kojima se kroz zakone nastoji kompenzirati prekide u karijeri i niža primanja za vrijeme rodiljnih i roditeljskih dopusta, postoji u brojnim zemljama, primjerice na način da se ta razdoblja u radnoj karijeri obračunavaju prema prosječnim primanjima ili priznaju dodatne go­dine radnog staža po djetetu.

     Činjenica je da je taj problem postao vidljiviji tek posljednjih desetak godina, jer od 2007. godine u izra­čun mirovine ulazi čitavi staž, uključujući i vrijeme pro­vedeno na rodiljnom ili roditeljskom dopustu.