UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


PROJEKT JEDNAKOST PRAVA, PLAĆA I MIROVINA

Sindikat umirovljenika - partner u europskom projektu

     Na poziv pravobraniteljice za rav­nopravnost spolova Višnje Ljubičić Sindikat umirovljenika Hrvatske je prihvatio partnerstvo u europskom pro- jektujednaka prava - jedna­ke plaće - jednake mirovine - Širenje opsega implemen­tacije akcija i zakonskih stan­darda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječava­nja siromaštva u Hrvatskoj".

     Europska komisija je ovih dana potpisala projekt u ko­jemu SUH ima malu, ali zna­čajnu ulogu, prije svega kao zagovaratelj ravnopravnosti i borbe protiv siromaštva.

Pravobraniteljica za rav- nost spolova nositeljica je projekta koji će trajati dvije godine, a cilj je osigurati akcije, standarde i mjere te podići svijest o društvenom proble­mu jaza u plaćama i mirovinama, u cilju sprječavanja rizika siromaštva za starije žene u Hrvatskoj te podići razinu znanja o ovoj temi među predstavnicima jav­nih vlasti.

     Poznato je da je SUH već godinama upozoravao na rastuće siromaštvo žena starije dobi, prije svega kao posljedice loših zakona i politika spram žena na tr­žištu rada, što se posljedično preslikava i na mirovine. Projektom, koji po prvi put u      Hrvatskoj problematizira jaz u plaća­ma i mirovinama, očekuje se razvijanje znanja o razlozima i strategijama za sprječavanje jaza u plaćama i mirovina­ma, kreiranje nacionalnog zakonodav­nog okvira te razvitak edukacijskih alata za direktan rad s ciljanim skupinama.

     Glavni partneri u projektu su Insti­tut za društvena istraživanja u Zagrebu, CESI-Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te belgijski Institut za rav­nopravnost žena i muškaraca, a projek­tu službeno daju potporu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Mi­nistarstvo uprave i Državni zavod za statistiku.

 

    Uz brojne predviđene aktivnosti i istraživanja, SUH će u svom mjesečniku „Glas umirovljenika" objavljivati stranicu podržanu od strane projekta, a na kojoj će redo­vito objavljivati podatke o jazu u mirovinama, rodnom aspektu siromaštva starijih osoba te druge informacije u vezi projekta.

 

     Cilj je nametnuti temu jaza u plaćama i mirovina­ma kao društvenu temu, koja trenutno nije dovoljno percipirana kao rodno uvjetovana, a ključne poruke projekta su: jednake mogućnosti za žene i muš­karce na tržištu rada, dostojanstven ži­vot bez siromaštva u starosti, jednakost za sve članove društva, učenje osnovnih ljudskih prava, poštovanje za svakog/u radnika/cu i europski standardi i vrijed­nosti u svijetu rada.