UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


PROJEKT JEDNAKOST PRAVA, PLAĆA I MIROVINA

Sindikat umirovljenika - partner u europskom projektu

     Na poziv pravobraniteljice za rav­nopravnost spolova Višnje Ljubičić Sindikat umirovljenika Hrvatske je prihvatio partnerstvo u europskom pro- jektujednaka prava - jedna­ke plaće - jednake mirovine - Širenje opsega implemen­tacije akcija i zakonskih stan­darda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječava­nja siromaštva u Hrvatskoj".

     Europska komisija je ovih dana potpisala projekt u ko­jemu SUH ima malu, ali zna­čajnu ulogu, prije svega kao zagovaratelj ravnopravnosti i borbe protiv siromaštva.

Pravobraniteljica za rav- nost spolova nositeljica je projekta koji će trajati dvije godine, a cilj je osigurati akcije, standarde i mjere te podići svijest o društvenom proble­mu jaza u plaćama i mirovinama, u cilju sprječavanja rizika siromaštva za starije žene u Hrvatskoj te podići razinu znanja o ovoj temi među predstavnicima jav­nih vlasti.

     Poznato je da je SUH već godinama upozoravao na rastuće siromaštvo žena starije dobi, prije svega kao posljedice loših zakona i politika spram žena na tr­žištu rada, što se posljedično preslikava i na mirovine. Projektom, koji po prvi put u      Hrvatskoj problematizira jaz u plaća­ma i mirovinama, očekuje se razvijanje znanja o razlozima i strategijama za sprječavanje jaza u plaćama i mirovina­ma, kreiranje nacionalnog zakonodav­nog okvira te razvitak edukacijskih alata za direktan rad s ciljanim skupinama.

     Glavni partneri u projektu su Insti­tut za društvena istraživanja u Zagrebu, CESI-Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te belgijski Institut za rav­nopravnost žena i muškaraca, a projek­tu službeno daju potporu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Mi­nistarstvo uprave i Državni zavod za statistiku.

 

    Uz brojne predviđene aktivnosti i istraživanja, SUH će u svom mjesečniku „Glas umirovljenika" objavljivati stranicu podržanu od strane projekta, a na kojoj će redo­vito objavljivati podatke o jazu u mirovinama, rodnom aspektu siromaštva starijih osoba te druge informacije u vezi projekta.

 

     Cilj je nametnuti temu jaza u plaćama i mirovina­ma kao društvenu temu, koja trenutno nije dovoljno percipirana kao rodno uvjetovana, a ključne poruke projekta su: jednake mogućnosti za žene i muš­karce na tržištu rada, dostojanstven ži­vot bez siromaštva u starosti, jednakost za sve članove društva, učenje osnovnih ljudskih prava, poštovanje za svakog/u radnika/cu i europski standardi i vrijed­nosti u svijetu rada.