UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


PROJEKT JEDNAKOST PRAVA, PLAĆA I MIROVINA

Sindikat umirovljenika - partner u europskom projektu

     Na poziv pravobraniteljice za rav­nopravnost spolova Višnje Ljubičić Sindikat umirovljenika Hrvatske je prihvatio partnerstvo u europskom pro- jektujednaka prava - jedna­ke plaće - jednake mirovine - Širenje opsega implemen­tacije akcija i zakonskih stan­darda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječava­nja siromaštva u Hrvatskoj".

     Europska komisija je ovih dana potpisala projekt u ko­jemu SUH ima malu, ali zna­čajnu ulogu, prije svega kao zagovaratelj ravnopravnosti i borbe protiv siromaštva.

Pravobraniteljica za rav- nost spolova nositeljica je projekta koji će trajati dvije godine, a cilj je osigurati akcije, standarde i mjere te podići svijest o društvenom proble­mu jaza u plaćama i mirovinama, u cilju sprječavanja rizika siromaštva za starije žene u Hrvatskoj te podići razinu znanja o ovoj temi među predstavnicima jav­nih vlasti.

     Poznato je da je SUH već godinama upozoravao na rastuće siromaštvo žena starije dobi, prije svega kao posljedice loših zakona i politika spram žena na tr­žištu rada, što se posljedično preslikava i na mirovine. Projektom, koji po prvi put u      Hrvatskoj problematizira jaz u plaća­ma i mirovinama, očekuje se razvijanje znanja o razlozima i strategijama za sprječavanje jaza u plaćama i mirovina­ma, kreiranje nacionalnog zakonodav­nog okvira te razvitak edukacijskih alata za direktan rad s ciljanim skupinama.

     Glavni partneri u projektu su Insti­tut za društvena istraživanja u Zagrebu, CESI-Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te belgijski Institut za rav­nopravnost žena i muškaraca, a projek­tu službeno daju potporu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Mi­nistarstvo uprave i Državni zavod za statistiku.

 

    Uz brojne predviđene aktivnosti i istraživanja, SUH će u svom mjesečniku „Glas umirovljenika" objavljivati stranicu podržanu od strane projekta, a na kojoj će redo­vito objavljivati podatke o jazu u mirovinama, rodnom aspektu siromaštva starijih osoba te druge informacije u vezi projekta.

 

     Cilj je nametnuti temu jaza u plaćama i mirovina­ma kao društvenu temu, koja trenutno nije dovoljno percipirana kao rodno uvjetovana, a ključne poruke projekta su: jednake mogućnosti za žene i muš­karce na tržištu rada, dostojanstven ži­vot bez siromaštva u starosti, jednakost za sve članove društva, učenje osnovnih ljudskih prava, poštovanje za svakog/u radnika/cu i europski standardi i vrijed­nosti u svijetu rada.