UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PRIJEDLOZI SINDIKATA UMIROVLJENIKA:

Traži se mjesto za umirovljenike u Upravnom vijeću HZZO

     Sindikat umirovljenika Hrvatske već se 26 godina aktivno bori za poboljšanje svih prava umirovljenika, a među nji­ma i prava na dostupnu i kvalitetnu zdrav­stvenu zaštitu. S obzirom na to da starije osobe (65+) čine gotovo 20 posto ukupne populacije Republike Hrvatske, 20. rujna su Radnoj skupini za ZOZO te Ministarstvu zdravlja upućeni ponovljeni prijedlozi za izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN: 137/13), Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN: 71/10) te Zakona o dopri­nosima (NN: 84/08-115/16). Ministarstvo se još nije očitovalo na rečene prijedloge.

     U vezi osiguranja dostupnosti uslu­ga u javnom zdravstvenom sustavu SUH smatra da izmjene i dopune ZOZO-a treba usmjeriti ka podizanju kvalitete i osigura­vanju dostupnosti zdravstvenih usluga u javnom sustavu. To znači da je zakonskim promjenama potrebno osigurati veću fi­zičku i cjenovnu dostupnost medicinske skrbi, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poglavito u slabije razvijenim sre­dinama.

     S obzirom na udio starijeg stanovniš­tva u Hrvatskoj te na njihove pojačane po­trebe za zdravstvenom skrbi koje su veće nego kod ostatka populacije, SUH traži do­punu članka 102. ZOZO-a koji određuje tko može biti član Upravnog odbora HZZO-a.    Dopuna bi se sastojala u tome da se u član­stvo UV HZZO-a na strani korisnika uključe i dva predstavnika umirovljeničkih udruga (SUH i MUH), kako bi se potrebe starijih osoba mogle jače artikulirati i eventualni nedostaci riješiti na najvišoj razini, odno­sno mjestu gdje se odluke i provode.

     Nadalje, SUH traži podizanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstve­no osiguranje - Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN: 71/10), jer je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekva­tan. Stoga se predlaže da se prihodovni cenzus utvrđuje svake godine temeljem linije siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji.

     Naposljetku, SUH je zatražio ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mi­rovine, tog u europskoj normativi neuobi­čajenog doprinosa.