UVODNA RIJEČ
Vitez na drvenom konjiću
Piše: Jasna A. Petrović
Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i ministrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te potpredsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, povećane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svojoj stranci i njezinoj Vladi.
I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!
Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovjeka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječnu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.
Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mirovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.
Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernicima.
Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i recitiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani fenomen političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.
Web stranice naših podružnica
PRIJEDLOZI SINDIKATA UMIROVLJENIKA:
Traži se mjesto za umirovljenike u Upravnom vijeću HZZO
Sindikat umirovljenika Hrvatske već se 26 godina aktivno bori za poboljšanje svih prava umirovljenika, a među njima i prava na dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. S obzirom na to da starije osobe (65+) čine gotovo 20 posto ukupne populacije Republike Hrvatske, 20. rujna su Radnoj skupini za ZOZO te Ministarstvu zdravlja upućeni ponovljeni prijedlozi za izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN: 137/13), Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN: 71/10) te Zakona o doprinosima (NN: 84/08-115/16). Ministarstvo se još nije očitovalo na rečene prijedloge.
U vezi osiguranja dostupnosti usluga u javnom zdravstvenom sustavu SUH smatra da izmjene i dopune ZOZO-a treba usmjeriti ka podizanju kvalitete i osiguravanju dostupnosti zdravstvenih usluga u javnom sustavu. To znači da je zakonskim promjenama potrebno osigurati veću fizičku i cjenovnu dostupnost medicinske skrbi, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poglavito u slabije razvijenim sredinama.
S obzirom na udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj te na njihove pojačane potrebe za zdravstvenom skrbi koje su veće nego kod ostatka populacije, SUH traži dopunu članka 102. ZOZO-a koji određuje tko može biti član Upravnog odbora HZZO-a. Dopuna bi se sastojala u tome da se u članstvo UV HZZO-a na strani korisnika uključe i dva predstavnika umirovljeničkih udruga (SUH i MUH), kako bi se potrebe starijih osoba mogle jače artikulirati i eventualni nedostaci riješiti na najvišoj razini, odnosno mjestu gdje se odluke i provode.
Nadalje, SUH traži podizanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje - Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN: 71/10), jer je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekvatan. Stoga se predlaže da se prihodovni cenzus utvrđuje svake godine temeljem linije siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji.
Naposljetku, SUH je zatražio ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovine, tog u europskoj normativi neuobičajenog doprinosa.