UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRIJEDLOZI SINDIKATA UMIROVLJENIKA:

Traži se mjesto za umirovljenike u Upravnom vijeću HZZO

     Sindikat umirovljenika Hrvatske već se 26 godina aktivno bori za poboljšanje svih prava umirovljenika, a među nji­ma i prava na dostupnu i kvalitetnu zdrav­stvenu zaštitu. S obzirom na to da starije osobe (65+) čine gotovo 20 posto ukupne populacije Republike Hrvatske, 20. rujna su Radnoj skupini za ZOZO te Ministarstvu zdravlja upućeni ponovljeni prijedlozi za izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN: 137/13), Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN: 71/10) te Zakona o dopri­nosima (NN: 84/08-115/16). Ministarstvo se još nije očitovalo na rečene prijedloge.

     U vezi osiguranja dostupnosti uslu­ga u javnom zdravstvenom sustavu SUH smatra da izmjene i dopune ZOZO-a treba usmjeriti ka podizanju kvalitete i osigura­vanju dostupnosti zdravstvenih usluga u javnom sustavu. To znači da je zakonskim promjenama potrebno osigurati veću fi­zičku i cjenovnu dostupnost medicinske skrbi, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poglavito u slabije razvijenim sre­dinama.

     S obzirom na udio starijeg stanovniš­tva u Hrvatskoj te na njihove pojačane po­trebe za zdravstvenom skrbi koje su veće nego kod ostatka populacije, SUH traži do­punu članka 102. ZOZO-a koji određuje tko može biti član Upravnog odbora HZZO-a.    Dopuna bi se sastojala u tome da se u član­stvo UV HZZO-a na strani korisnika uključe i dva predstavnika umirovljeničkih udruga (SUH i MUH), kako bi se potrebe starijih osoba mogle jače artikulirati i eventualni nedostaci riješiti na najvišoj razini, odno­sno mjestu gdje se odluke i provode.

     Nadalje, SUH traži podizanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstve­no osiguranje - Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN: 71/10), jer je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekva­tan. Stoga se predlaže da se prihodovni cenzus utvrđuje svake godine temeljem linije siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji.

     Naposljetku, SUH je zatražio ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mi­rovine, tog u europskoj normativi neuobi­čajenog doprinosa.