UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRIJEDLOZI SINDIKATA UMIROVLJENIKA:

Traži se mjesto za umirovljenike u Upravnom vijeću HZZO

     Sindikat umirovljenika Hrvatske već se 26 godina aktivno bori za poboljšanje svih prava umirovljenika, a među nji­ma i prava na dostupnu i kvalitetnu zdrav­stvenu zaštitu. S obzirom na to da starije osobe (65+) čine gotovo 20 posto ukupne populacije Republike Hrvatske, 20. rujna su Radnoj skupini za ZOZO te Ministarstvu zdravlja upućeni ponovljeni prijedlozi za izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN: 137/13), Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN: 71/10) te Zakona o dopri­nosima (NN: 84/08-115/16). Ministarstvo se još nije očitovalo na rečene prijedloge.

     U vezi osiguranja dostupnosti uslu­ga u javnom zdravstvenom sustavu SUH smatra da izmjene i dopune ZOZO-a treba usmjeriti ka podizanju kvalitete i osigura­vanju dostupnosti zdravstvenih usluga u javnom sustavu. To znači da je zakonskim promjenama potrebno osigurati veću fi­zičku i cjenovnu dostupnost medicinske skrbi, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poglavito u slabije razvijenim sre­dinama.

     S obzirom na udio starijeg stanovniš­tva u Hrvatskoj te na njihove pojačane po­trebe za zdravstvenom skrbi koje su veće nego kod ostatka populacije, SUH traži do­punu članka 102. ZOZO-a koji određuje tko može biti član Upravnog odbora HZZO-a.    Dopuna bi se sastojala u tome da se u član­stvo UV HZZO-a na strani korisnika uključe i dva predstavnika umirovljeničkih udruga (SUH i MUH), kako bi se potrebe starijih osoba mogle jače artikulirati i eventualni nedostaci riješiti na najvišoj razini, odno­sno mjestu gdje se odluke i provode.

     Nadalje, SUH traži podizanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstve­no osiguranje - Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN: 71/10), jer je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekva­tan. Stoga se predlaže da se prihodovni cenzus utvrđuje svake godine temeljem linije siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji.

     Naposljetku, SUH je zatražio ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mi­rovine, tog u europskoj normativi neuobi­čajenog doprinosa.