UVODNA RIJEČ
Kad si siguran i kad te nije strah
Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pristojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.
Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, trgovanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.
Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i pobačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.
Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.
Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Pobjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima mirovinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.
Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da poveća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.
Web stranice naših podružnica
ZDRAVSTVENA REFORMA
Daljnjoj privatizaciji zdravstva otvorena vrata
U okviru zdravstvene reforme predviđene su izmjene i dopune dvaju itekako bitnih zakona za umirovljeničku populaciju - Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Iako su u drugoj radnoj skupini sudjelovali i predstavnici umirovljenika, čini se kako dosad nije napravljen konkretniji pomak od prvotnih prijedloga Ministarstva zdravstva. Ili ipak jest?
Zanimljivo je da je konačni prijedlog ZZZ-a nakon provedenih savjetovanja tijekom kojih je pristiglo više od 5.300 prijedloga i sugestija, s bitnim izmjenama u srpnju prošao kroz saborsku prvu raspravu i to pred jedva tridesetak zastupnika. Liječnici su revoltirani jer je ministar Kujundžić odustao od potpune privatizacije ordinacija te se ipak predviđa zakonska obveza da do 25 posto liječnika PZZ mora ostati u radnom odnosu u domovima zdravlja (DZ). No za ostanak se, prema anketi, izjasnilo tek oko 10 posto liječnika dok ostali žele u privatnike. Dakle, ipak se nije dogodilo ono čega su se umirovljenici najviše pribojavali, a to potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja.
Što je novo u ZZZ? Na primarnoj razini zdravstvene zaštite (PZZ) uvodi se sustav ordinacija što znači da se dosadašnji sustav obavljanja PZZ na temelju koncesija mijenja u oblik privatnih praksi u ordinacijama. Sustav ordinacija transparentnije određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite, bez vremenskog ograničenja, kao što je to bio slučaj s koncesijama, a kako bi se osigurao trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa nositeljima djelatnosti u PZZ. Nadalje, uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji PZZ.
Bitna je novost da se u PZZ uvode usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i den- talne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Do sada su, naime, dežurstva obavljali samo zaposlenici u domovima zdravlja.
Ono što zanima umirovljenike i starije osobe je što se novim zakonom uređuje i područje zdravstvenog turizma te pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti.
Predlaže se i restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava u segmentu veteranskih bolnica, a dodatno se definira specijalna bolnica koja može obavljati i pojedine djelatnosti specifične za opću bolnicu (osim hitne medicine),
Uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite, a s ciljem zaustavljanja iseljavanja liječnika na rad u inozemstvo uvodi se mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka. Sustav nagrađivanja će se naknadno urediti uredbom Vlade, tako da je to još uvijek „mačak u vreći".
Iako je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti u redovnoj proceduri i dalje ne znamo kako ćemo produžiti očekivano trajanje života i smanjiti broj pušača i alkoholičara. Ne znamo kako ćemo smanjiti liste čekanja. Ne znamo kako ćemo smanjiti smrtnost od raka i nezaraznih kroničnih bolesti. Ne znamo kakva je epidemiološka slika i dobna struktura pojedinih hrvatskih regija odnosno kakvu zdravstvenu skrb treba svaka od njih. Ne znamo kako i gdje treba smanjiti broj bolnica i bolničkih odjela. Jedino „znamo" da će privatna primarna zdravstvena zaštita bila učinkovitija od javne?!
Konačni oblik zdravstvene reforme trebaju upotpuniti izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji sada kreće u javno savjetovanje. U njemu također ima novina koje će bitno utjecati na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. Za ovaj drugi zakon posebno je zainteresirana financijska i osi- guravateljska industrija koja pokušava oslabiti HZZO i njegov sustav povoljnijih i besplatnih premija za građane slabijeg imovinskog statusa. No, o tome drugi put, nakon što izmjene prođu javno savjetovanje.