UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
ZDRAVSTVENA REFORMA
Daljnjoj privatizaciji zdravstva otvorena vrata
U okviru zdravstvene reforme predviđene su izmjene i dopune dvaju itekako bitnih zakona za umirovljeničku populaciju - Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Iako su u drugoj radnoj skupini sudjelovali i predstavnici umirovljenika, čini se kako dosad nije napravljen konkretniji pomak od prvotnih prijedloga Ministarstva zdravstva. Ili ipak jest?
Zanimljivo je da je konačni prijedlog ZZZ-a nakon provedenih savjetovanja tijekom kojih je pristiglo više od 5.300 prijedloga i sugestija, s bitnim izmjenama u srpnju prošao kroz saborsku prvu raspravu i to pred jedva tridesetak zastupnika. Liječnici su revoltirani jer je ministar Kujundžić odustao od potpune privatizacije ordinacija te se ipak predviđa zakonska obveza da do 25 posto liječnika PZZ mora ostati u radnom odnosu u domovima zdravlja (DZ). No za ostanak se, prema anketi, izjasnilo tek oko 10 posto liječnika dok ostali žele u privatnike. Dakle, ipak se nije dogodilo ono čega su se umirovljenici najviše pribojavali, a to potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja.
Što je novo u ZZZ? Na primarnoj razini zdravstvene zaštite (PZZ) uvodi se sustav ordinacija što znači da se dosadašnji sustav obavljanja PZZ na temelju koncesija mijenja u oblik privatnih praksi u ordinacijama. Sustav ordinacija transparentnije određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite, bez vremenskog ograničenja, kao što je to bio slučaj s koncesijama, a kako bi se osigurao trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa nositeljima djelatnosti u PZZ. Nadalje, uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji PZZ.
Bitna je novost da se u PZZ uvode usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i den- talne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Do sada su, naime, dežurstva obavljali samo zaposlenici u domovima zdravlja.
Ono što zanima umirovljenike i starije osobe je što se novim zakonom uređuje i područje zdravstvenog turizma te pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti.
Predlaže se i restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava u segmentu veteranskih bolnica, a dodatno se definira specijalna bolnica koja može obavljati i pojedine djelatnosti specifične za opću bolnicu (osim hitne medicine),
Uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite, a s ciljem zaustavljanja iseljavanja liječnika na rad u inozemstvo uvodi se mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka. Sustav nagrađivanja će se naknadno urediti uredbom Vlade, tako da je to još uvijek „mačak u vreći".
Iako je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti u redovnoj proceduri i dalje ne znamo kako ćemo produžiti očekivano trajanje života i smanjiti broj pušača i alkoholičara. Ne znamo kako ćemo smanjiti liste čekanja. Ne znamo kako ćemo smanjiti smrtnost od raka i nezaraznih kroničnih bolesti. Ne znamo kakva je epidemiološka slika i dobna struktura pojedinih hrvatskih regija odnosno kakvu zdravstvenu skrb treba svaka od njih. Ne znamo kako i gdje treba smanjiti broj bolnica i bolničkih odjela. Jedino „znamo" da će privatna primarna zdravstvena zaštita bila učinkovitija od javne?!
Konačni oblik zdravstvene reforme trebaju upotpuniti izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji sada kreće u javno savjetovanje. U njemu također ima novina koje će bitno utjecati na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. Za ovaj drugi zakon posebno je zainteresirana financijska i osi- guravateljska industrija koja pokušava oslabiti HZZO i njegov sustav povoljnijih i besplatnih premija za građane slabijeg imovinskog statusa. No, o tome drugi put, nakon što izmjene prođu javno savjetovanje.