UVODNA RIJEČ
Kad si siguran i kad te nije strah
Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pristojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.
Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, trgovanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.
Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i pobačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.
Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.
Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Pobjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima mirovinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.
Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da poveća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.
Web stranice naših podružnica
DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Svima ispod linije siromaštva - besplatno!
Zbog pobune najsiromašnijih umirovljenika ponovljena inicijativa ministru Kujunzicu za utvrđivanje novog prihodovnog cenzusa
Sindikat umirovljenika Hrvatske je 20. rujna 2018. na ruke ministra zdravstva Milana Kujundžića uputio žurnu inicijativu za izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kako bi se konačno, nakon 14 godina, izmijenio iznos prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, poslije zadnjeg usklađivanja mirovina za 2,7 posto velik broj najsiromašnijih umirovljenika se požalio kako su zbog povećanja mirovine za kojih tridese- tak-pedesetak kuna izgubili pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna.
To pravo ostvaruju osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100 posto oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina, te, naposljetku, osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59 posto proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kuna (prihodovni cenzus), a za osiguranike - samce, ako im priho- dovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31 posto proračunske osnovice, odnosno 1.939,39 kuna.
Usklađivanje kao smanjivanje
Ako su umirovljenici - samci, koji su najugroženija skupina, prešli 1.940 kuna, izgubili su pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Takvima je i 70 kuna mjesečne premije mnogo, te su im zapravo mirovine smanjene, a ne povećane. Tu su pak najugroženije žene i to obiteljske umirovljenice čija je prosječna mirovina niža od prosjeka svih obiteljskih umirovljenika od 1.900 kuna.
Tako proizlazi kako usklađivanje mirovina najsiromašnijim umirovljenicima nosi više štete nego koristi.
Prema izvješću Europske komisije (Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u 2017. godini za Hrvatsku) Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, koja, međutim, opada zbog nemogućnosti plaćanja od strane te dobne i prihodovne skupine.
No, najvažniji razlog zašto je SUH od ministra po tko zna koji put zatražio žurnu korekciju cenzusa za „besplatno" dopunsko zdravstveno osiguranje jest to što je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekvatan. U međuvremenu su mirovine porasle za 35,3 posto (plaće za čak 77,7 posto), a prihodovni cenzus je ostao isti.
Novi model izračuna
SUH je stoga predložio i u najnovijoj inicijativi da se prihodovni cenzus utvrđuje svake godine temeljem linije siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. Usporedbom službene linije siromaštva za 2004. i 2018. godinu, ona je za samca porasla od 1.845,42 kune na 2.321 kunu, odnosno za 25,8 posto, te za toliko treba porasti i priho- dovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Poznato je kako je Hrvatska upozorena od strane Europske komisije o problemu neadekvatnosti mirovina nedovoljnih za preživljavanje te o potrebi izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaštva osoba starijih od 65 godina. Svaki treći građanin u toj dobnoj skupini je u zoni siromaštva. K tome, čak 55 posto žena starijih od 65 godina u samačkim domaćinstvima, čime su u zoni rizika od siromaštva, pa je povećanje prihodovnog cenzusa i njegovo redovito usklađivanje s linijom siromaštva neophodno.
SUH je predložio vrlo jednostavne izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, na način da u članku 14.b u stavku 1. definira kako plaćanje premije na teret državnog proračuna dobiva osigurana osoba kojoj ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva koju Državni zavod za statistiku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca.
Inicijativu je potpisala predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a kopija je upućena i na ruke predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Ines Strenje Linić. Za sada nije poznato hoće li ministar zdravstva prepoznati hitnost problema.