UVODNA RIJEČ
Zemlja promatrača
Piše: Jasna A. Petrović
Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske administrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovaramo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama vezanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...
Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se događa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vremena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju odmak od samih sebe.
Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u početku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumove u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je mirovina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamentarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.
I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svijetu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepoznati još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlastitom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pliva u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i malodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do razmjera gubitka konstruktivne stvarnosti.
Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji nemaju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti onima malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da manjak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?
Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvarnost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.
Web stranice naših podružnica
DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Svima ispod linije siromaštva - besplatno!
Zbog pobune najsiromašnijih umirovljenika ponovljena inicijativa ministru Kujunzicu za utvrđivanje novog prihodovnog cenzusa
Sindikat umirovljenika Hrvatske je 20. rujna 2018. na ruke ministra zdravstva Milana Kujundžića uputio žurnu inicijativu za izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kako bi se konačno, nakon 14 godina, izmijenio iznos prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, poslije zadnjeg usklađivanja mirovina za 2,7 posto velik broj najsiromašnijih umirovljenika se požalio kako su zbog povećanja mirovine za kojih tridese- tak-pedesetak kuna izgubili pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna.
To pravo ostvaruju osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100 posto oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina, te, naposljetku, osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59 posto proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kuna (prihodovni cenzus), a za osiguranike - samce, ako im priho- dovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31 posto proračunske osnovice, odnosno 1.939,39 kuna.
Usklađivanje kao smanjivanje
Ako su umirovljenici - samci, koji su najugroženija skupina, prešli 1.940 kuna, izgubili su pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Takvima je i 70 kuna mjesečne premije mnogo, te su im zapravo mirovine smanjene, a ne povećane. Tu su pak najugroženije žene i to obiteljske umirovljenice čija je prosječna mirovina niža od prosjeka svih obiteljskih umirovljenika od 1.900 kuna.
Tako proizlazi kako usklađivanje mirovina najsiromašnijim umirovljenicima nosi više štete nego koristi.
Prema izvješću Europske komisije (Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u 2017. godini za Hrvatsku) Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, koja, međutim, opada zbog nemogućnosti plaćanja od strane te dobne i prihodovne skupine.
No, najvažniji razlog zašto je SUH od ministra po tko zna koji put zatražio žurnu korekciju cenzusa za „besplatno" dopunsko zdravstveno osiguranje jest to što je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekvatan. U međuvremenu su mirovine porasle za 35,3 posto (plaće za čak 77,7 posto), a prihodovni cenzus je ostao isti.
Novi model izračuna
SUH je stoga predložio i u najnovijoj inicijativi da se prihodovni cenzus utvrđuje svake godine temeljem linije siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. Usporedbom službene linije siromaštva za 2004. i 2018. godinu, ona je za samca porasla od 1.845,42 kune na 2.321 kunu, odnosno za 25,8 posto, te za toliko treba porasti i priho- dovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Poznato je kako je Hrvatska upozorena od strane Europske komisije o problemu neadekvatnosti mirovina nedovoljnih za preživljavanje te o potrebi izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaštva osoba starijih od 65 godina. Svaki treći građanin u toj dobnoj skupini je u zoni siromaštva. K tome, čak 55 posto žena starijih od 65 godina u samačkim domaćinstvima, čime su u zoni rizika od siromaštva, pa je povećanje prihodovnog cenzusa i njegovo redovito usklađivanje s linijom siromaštva neophodno.
SUH je predložio vrlo jednostavne izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, na način da u članku 14.b u stavku 1. definira kako plaćanje premije na teret državnog proračuna dobiva osigurana osoba kojoj ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva koju Državni zavod za statistiku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca.
Inicijativu je potpisala predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a kopija je upućena i na ruke predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Ines Strenje Linić. Za sada nije poznato hoće li ministar zdravstva prepoznati hitnost problema.