UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Svima ispod linije siromaštva - besplatno!
Zbog pobune najsiromašnijih umirovljenika ponovljena inicijativa ministru Kujunzicu za utvrđivanje novog prihodovnog cenzusa
Sindikat umirovljenika Hrvatske je 20. rujna 2018. na ruke ministra zdravstva Milana Kujundžića uputio žurnu inicijativu za izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kako bi se konačno, nakon 14 godina, izmijenio iznos prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, poslije zadnjeg usklađivanja mirovina za 2,7 posto velik broj najsiromašnijih umirovljenika se požalio kako su zbog povećanja mirovine za kojih tridese- tak-pedesetak kuna izgubili pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna.
To pravo ostvaruju osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100 posto oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina, te, naposljetku, osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59 posto proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kuna (prihodovni cenzus), a za osiguranike - samce, ako im priho- dovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31 posto proračunske osnovice, odnosno 1.939,39 kuna.
Usklađivanje kao smanjivanje
Ako su umirovljenici - samci, koji su najugroženija skupina, prešli 1.940 kuna, izgubili su pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Takvima je i 70 kuna mjesečne premije mnogo, te su im zapravo mirovine smanjene, a ne povećane. Tu su pak najugroženije žene i to obiteljske umirovljenice čija je prosječna mirovina niža od prosjeka svih obiteljskih umirovljenika od 1.900 kuna.
Tako proizlazi kako usklađivanje mirovina najsiromašnijim umirovljenicima nosi više štete nego koristi.
Prema izvješću Europske komisije (Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u 2017. godini za Hrvatsku) Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, koja, međutim, opada zbog nemogućnosti plaćanja od strane te dobne i prihodovne skupine.
No, najvažniji razlog zašto je SUH od ministra po tko zna koji put zatražio žurnu korekciju cenzusa za „besplatno" dopunsko zdravstveno osiguranje jest to što je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekvatan. U međuvremenu su mirovine porasle za 35,3 posto (plaće za čak 77,7 posto), a prihodovni cenzus je ostao isti.
Novi model izračuna
SUH je stoga predložio i u najnovijoj inicijativi da se prihodovni cenzus utvrđuje svake godine temeljem linije siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. Usporedbom službene linije siromaštva za 2004. i 2018. godinu, ona je za samca porasla od 1.845,42 kune na 2.321 kunu, odnosno za 25,8 posto, te za toliko treba porasti i priho- dovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Poznato je kako je Hrvatska upozorena od strane Europske komisije o problemu neadekvatnosti mirovina nedovoljnih za preživljavanje te o potrebi izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaštva osoba starijih od 65 godina. Svaki treći građanin u toj dobnoj skupini je u zoni siromaštva. K tome, čak 55 posto žena starijih od 65 godina u samačkim domaćinstvima, čime su u zoni rizika od siromaštva, pa je povećanje prihodovnog cenzusa i njegovo redovito usklađivanje s linijom siromaštva neophodno.
SUH je predložio vrlo jednostavne izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, na način da u članku 14.b u stavku 1. definira kako plaćanje premije na teret državnog proračuna dobiva osigurana osoba kojoj ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva koju Državni zavod za statistiku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca.
Inicijativu je potpisala predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a kopija je upućena i na ruke predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Ines Strenje Linić. Za sada nije poznato hoće li ministar zdravstva prepoznati hitnost problema.