UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DODATNI ZDRAVSTVENI DOPRINOS

Ukinite ga ili promijenite način obračuna!

 

     Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske, udruge koje oku­pljaju više od 300.000 umirovljenika i starijih osoba diljem Hrvatske, u okviru tekućih rasprava za poreznu reformu po­krenule su 17. rujna 2018. inicijativu glede načina obračuna do­datnog zdravstvenog doprinosa te uputili dopis ministru finan­cija Zdravku Mariću, koji, kao i obično, uopće nije odgovorio.

     Člankom 14. stavkom 1. točkama 3.1. i 3.2. Zakona o dopri­nosima (NN br. 84/08-115/16) propisan je način obračuna do­datnog doprinosa za zdravstveno osiguranje. lsti se obračunava po stopi od jedan posto, ako je mjesečni iznos mirovine manji ili jednak iznosu prosječene neto plaće ili po stopi od tri posto, ako je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće. Prosječna neto plaća utvrđuje se prema objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zapo­slenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine te iznosi 5.960 kuna.

     No, tu počinje problem, jer dodatni doprinos po stopi od jedan posto ide na teret sredstava državnog proračuna, a ob­veznik obračunavanja doprinosa jest Hrvatski zavod za mirovin­sko osiguranje, dok je obveznik doprinosa po stopi od tri posto sam osiguranik. Od plaćanja dodatnog zdravstvenog doprinosa izuzeti su i svi branitelji.

     Kako Ministarstvo financija na opetovana traženja umirov­ljeničkih udruga od 2009. godine, kad je takav doprinos/namet uveden, nije ni jedanput ozbiljno razmotrio zahtjev za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa za mirovine, zatraženo je da se u okviru aktualne porezne reforme promijeni način obračuna spomenutog dodatka i to na način da se u točki 2. članka 134.c. mjesečna osnovica definira kao iznos mirovine koji prelazi iznos prosječne neto plaće.

     „Predloženim načinom utvrđivanja osnovice, ne bi se diskrimi­niralo umirovljenike koji su obveznici plaćanja dodatnog dopri­nosa od tri posto, jer bi se doprinos obračunavao na razliku iznad iznosa prosječne neto plaće za osam mjeseci prethodne godine, što je i odgovarajuće načinu obračuna dohotka, dok je postojeći način imanentan načinu obračuna dobiti", navodi se u inicijativi koju su potpisale predsjednice umirovljeničkih udruga Višnja For- tuna i Jasna A. Petrović.