UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DODATNI ZDRAVSTVENI DOPRINOS

Ukinite ga ili promijenite način obračuna!

 

     Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske, udruge koje oku­pljaju više od 300.000 umirovljenika i starijih osoba diljem Hrvatske, u okviru tekućih rasprava za poreznu reformu po­krenule su 17. rujna 2018. inicijativu glede načina obračuna do­datnog zdravstvenog doprinosa te uputili dopis ministru finan­cija Zdravku Mariću, koji, kao i obično, uopće nije odgovorio.

     Člankom 14. stavkom 1. točkama 3.1. i 3.2. Zakona o dopri­nosima (NN br. 84/08-115/16) propisan je način obračuna do­datnog doprinosa za zdravstveno osiguranje. lsti se obračunava po stopi od jedan posto, ako je mjesečni iznos mirovine manji ili jednak iznosu prosječene neto plaće ili po stopi od tri posto, ako je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće. Prosječna neto plaća utvrđuje se prema objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zapo­slenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine te iznosi 5.960 kuna.

     No, tu počinje problem, jer dodatni doprinos po stopi od jedan posto ide na teret sredstava državnog proračuna, a ob­veznik obračunavanja doprinosa jest Hrvatski zavod za mirovin­sko osiguranje, dok je obveznik doprinosa po stopi od tri posto sam osiguranik. Od plaćanja dodatnog zdravstvenog doprinosa izuzeti su i svi branitelji.

     Kako Ministarstvo financija na opetovana traženja umirov­ljeničkih udruga od 2009. godine, kad je takav doprinos/namet uveden, nije ni jedanput ozbiljno razmotrio zahtjev za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa za mirovine, zatraženo je da se u okviru aktualne porezne reforme promijeni način obračuna spomenutog dodatka i to na način da se u točki 2. članka 134.c. mjesečna osnovica definira kao iznos mirovine koji prelazi iznos prosječne neto plaće.

     „Predloženim načinom utvrđivanja osnovice, ne bi se diskrimi­niralo umirovljenike koji su obveznici plaćanja dodatnog dopri­nosa od tri posto, jer bi se doprinos obračunavao na razliku iznad iznosa prosječne neto plaće za osam mjeseci prethodne godine, što je i odgovarajuće načinu obračuna dohotka, dok je postojeći način imanentan načinu obračuna dobiti", navodi se u inicijativi koju su potpisale predsjednice umirovljeničkih udruga Višnja For- tuna i Jasna A. Petrović.