UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA U SABORU

Dijalog bez druge strane

 

 

     Po prvi puta u povijesti Sabora održan je okrugli stol po­vodom Međunarodnog dana starijih osoba. Bila je to pri­lika da svi akteri u mirovinskoj reformi daju posljednju riječ prije njena konačna finiša, odnosno prvog saborskog či­tanja paketa novih mirovinskih zakona. I zaista, svi su se oku­pili; ministri Marko Pavić i Milan Kujundžić, ministrica Nada Murganić, ravnatelji HZZ-a i HZMO-a Ante Lončar i Josip Ala- drović, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe Ante Gavranović, predstavnici HZZO-a, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, šest saborskih odbora te SUH-a i MUH-a.

     Iako se očekivala konstruktivna rasprava u kojoj će glavnu riječ voditi umirovljenici, okrugli stol je bio koncipiran tako da ministri i ravnatelji zavoda dobiju od pet do 10 minuta za go­vore, a svi ostali po tri minute za pitanja i komentare.

Ministar Pavić je ponovio sve ono što je i ranije spomi­njao. Naglasio je kako je novi prijedlog da se podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina ipak produlji do 2033., a to je prikazao kao kompromis između MRMS-a i socijalnih partnera. Jedina korisna informacija koju smo doznali jest da će prvo čitanje paketa mirovinskih zakona u Saboru biti oko 25. listopada.

     Nada Murganić, ministrica „socijale" se pak više bavila sta­tistikom nego stvarnim problemima umirovljeničke popula­cije, no istaknula je kako je stopa siromaštva u Hrvatskoj 19 posto i da u nju spada značajan dio umirovljenika. Napome­nula je kako MDOMSP razmatra uvođenje nacionalne miro­vine koja bi bila negdje između socijalne pomoći i mirovina ostvarenih prema ZOMO-u, ali i to da ministarstvo financira projekte kojima se nastoji spriječiti nasilje nad starijima i zlo­upotreba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

     Ministar zdravstva Milan Kujundžić je pobrojao specijali­zaciju gerijatrije, sustav dnevnih bolnica, prioritetne liste če­kanja, respiracijske centre i otvaranje palijativnih centara kao aktivnosti u zdravstvenom sustavu, ali kada je na red došlo pitanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje i dodat­ni doprinos od tri posto, on je napustio dvoranu.

     Ante Gavranović je naglasio težinu položaja umirovljenika u zemlji istaknuvši kako je razlika između nove linije siromaštva (2.321 kuna) i prosječne mirovine (2.344 kune) samo 23 kune. Zatražio je da se mirovine po posebnim propisima izdvoje iz sta­tistike, jer je jasno da one podižu prosječnu vrijednost. Istaknuo je i premalu vrijednost prosječne mirovine naspram prosječne plaće, koji je sada 36,9 posto te podsjetio na predizborno obe­ćanje o 50 posto vrijednosti. Naglasio je i kako nikada nije bilo tematske sjednice u Saboru o problemima umirovljenika.

     Željko Šemper iz HUS-a i Višnja Fortuna iz MUH-a dotakli su se pitanja usklađivanja mirovina i predložili konsenzualno rješenje o usklađivanju u omjeru 80:20, umjesto dosadašnjih 70:30. Upi­tao je Šemper i što je s obiteljskim mirovinama, a još je jednom rastavio 17 milijardi kuna koje se iz proračuna ulažu u mirovinski sustav, pitajući se može li taj iznos biti manji i transparentnije po­trošen. Stjepan Ćuraj iz HNS-a je podsjetio na potrebu uvođenja isplate mirovine poštom, no nitko od njih nije dobio odgovor od ministra Pavića. On je samo napomenuo kako je prosječna mi­rovina bez međunarodnih ugovora s posljednjim usklađivanjem narasla na 2.690 kuna te kako je predviđena 1,5 milijarda kuna za indeksaciju, još 400 milijuna za obiteljske mirovine i još 1,4 milijarde za usklađivanje mirovina u sljedećoj godini.

     Možda je mislio kako je to dovoljno da smiri umirovljeni­ke, no Ante Gavranović je u svom govoru istaknuo kako će se umirovljenici uskoro naći na ulicama, ne iz neimaštine, nego iz revolta.

Milan Dalmacija