UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KUPNJA NA DALJINU:

Ne kupujte na telefon!

 

     Kupnja na daljinu je kupnja preko telefona, putem interneta ili izvan poslovnih prostora trgovca, a najčešće u stanu potrošača ili na štandovima na javnim mjestima.      Ovakav oblik trgovine je sve češći i najveće žrtve su upravo ljudi starije dobi kojima se najčešće po­nudi nešto preko telefona ili oni primaju u stan ili kuću osobu koja im nešto nudi, a ta ponuda je često vrlo primamljiva.

     Najčešće se nude lijekovi koji se navodno ne mogu nigdje kupiti, zatim razni uređaji i pomagala (tlakomjeri, pojasevi, ulošci), pozivi na besplatne večere, besplatna putovanja, besplatne zdravstvene pregle­de i slično.

     Naš je primarni savjet da se na takve pozive potrošači ne odazivaju i da ne pristaju ni na kakve „besplatne" ponude, jer ništa nije besplatno, a takve ponude na kraju koštaju puno više nego u normalnoj prodaji.

     Ako potrošač pristane na trgovinu putem telefona, treba od trgov­ca zatražiti da mu pismeno na kućnu adresu dostavi sve to što mu je preko telefona ponuđeno. Tako se potrošač osigurava da može kasnije u ugovoru provjeriti da sve što piše odgovara ponudi. Ovdje su najče­šći problemi s tele-operatorima, jer agenti u kratko vrijeme puno ispri­čaju, što potrošač ne može sve slijediti, a najčešće ni razumjeti.

     Sve što je kupljeno na daljinu, i proizvodi i usluge, mogu se vratiti (proizvodi) ili obustaviti uslugu, odnosno, raskinuti ugovor u roku od 14 dana od primitka ugovora. Recimo, kupili ste posteljinu ili posu­đe putem telefona i ne sviđa vam se ili vam ne odgovara, možete to vratiti u roku od 14 dana bez navođenja razloga. Dobili ste ugovor od tele-operatora i ne sviđaju vam se ponude u paketu ili to nije ono što vam je ponuđeno, pisanim putem ga obavijestite da raskidate ugovor vodeći računa o roku od 14 dana.

     Ako vam poštar ili dostavljač donese robu koju niste naručili niste ju dužni preuzeti, samo recite poštaru ili dostavljaču da je ne želite pre­uzeti, jer to niste naručili.

     Ako ste nešto ipak naručili tražite u pošti ili od dostavljača da pošilj­ku otvori i provjeri sadržaj i ispravnost proizvoda. Ako nešto nije u redu niste dužni pošiljku preuzeti. Poznati su slučajevi da su kupci naručivali mobitele, a dobili zapakirane cigle.

     I na kraju, svaki potrošač se može zaštititi od neželjenih poziva na način da se upiše u registar "Ne zovi". U navedeni registar se mogu upi­sati fiksni, mobilni i prepaid broj telefona. Zahtjev podnosi potrošač ili opunomoćenik putem obrasca kojeg se može dobiti u poslovnici ili na mrežnoj stranici operatora ili na sljedećim mrežnim stranicama; www. hakom.hr i www.potrosac.mingo.hr. Upis je besplatan, a operator je dužan u roku od 7 dana upisati broj u Registar ne zovi.

     Svaki trgovac je dužan provjeriti je li potrošač upisan u navedeni registar i ako jest, ne smije ga nazivati. Ako vas, unatoč upisu, nazo­vu, objasnite im pri prvom pozivu da ste upisani u registar „Ne zovi" i da vas ne smiju zvati te da vas brišu sa svojeg popisa. Ako nastave nazivati, prijavite ih pisanim putem tržišnoj inspekciji pri    Ministarstvu gospodarstva, Zagreb, Ul. Grada Vukovara 78 ili elektroničkom poštom; This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .

     Ne puštajte nikakve prodajne agente u stan, niti ne sklapajte ugo­vore na štandovima, jer se najčešće sve radi na brzinu i velike su šanse da budete obmanuti. Nikada ne potpisujte ništa odmah, već tražite vremena za konzultacije. Prije svake odluke nazovite besplatna savje­tovališta na potrošače i dobit ćete savjet što učiniti.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) je najstarija i najbrojnija udruga za zaštitu potrošača u Hrvatskoj. Sjedište nam je u Zagrebu, Ozaljska 92 i sa strankama radimo utorkom i četvrtkom od 12,00 - 14,00 sati, a može nas se kontaktirati i na telefon 01/46-333-66 ili na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.