UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KUPNJA NA DALJINU:

Ne kupujte na telefon!

 

     Kupnja na daljinu je kupnja preko telefona, putem interneta ili izvan poslovnih prostora trgovca, a najčešće u stanu potrošača ili na štandovima na javnim mjestima.      Ovakav oblik trgovine je sve češći i najveće žrtve su upravo ljudi starije dobi kojima se najčešće po­nudi nešto preko telefona ili oni primaju u stan ili kuću osobu koja im nešto nudi, a ta ponuda je često vrlo primamljiva.

     Najčešće se nude lijekovi koji se navodno ne mogu nigdje kupiti, zatim razni uređaji i pomagala (tlakomjeri, pojasevi, ulošci), pozivi na besplatne večere, besplatna putovanja, besplatne zdravstvene pregle­de i slično.

     Naš je primarni savjet da se na takve pozive potrošači ne odazivaju i da ne pristaju ni na kakve „besplatne" ponude, jer ništa nije besplatno, a takve ponude na kraju koštaju puno više nego u normalnoj prodaji.

     Ako potrošač pristane na trgovinu putem telefona, treba od trgov­ca zatražiti da mu pismeno na kućnu adresu dostavi sve to što mu je preko telefona ponuđeno. Tako se potrošač osigurava da može kasnije u ugovoru provjeriti da sve što piše odgovara ponudi. Ovdje su najče­šći problemi s tele-operatorima, jer agenti u kratko vrijeme puno ispri­čaju, što potrošač ne može sve slijediti, a najčešće ni razumjeti.

     Sve što je kupljeno na daljinu, i proizvodi i usluge, mogu se vratiti (proizvodi) ili obustaviti uslugu, odnosno, raskinuti ugovor u roku od 14 dana od primitka ugovora. Recimo, kupili ste posteljinu ili posu­đe putem telefona i ne sviđa vam se ili vam ne odgovara, možete to vratiti u roku od 14 dana bez navođenja razloga. Dobili ste ugovor od tele-operatora i ne sviđaju vam se ponude u paketu ili to nije ono što vam je ponuđeno, pisanim putem ga obavijestite da raskidate ugovor vodeći računa o roku od 14 dana.

     Ako vam poštar ili dostavljač donese robu koju niste naručili niste ju dužni preuzeti, samo recite poštaru ili dostavljaču da je ne želite pre­uzeti, jer to niste naručili.

     Ako ste nešto ipak naručili tražite u pošti ili od dostavljača da pošilj­ku otvori i provjeri sadržaj i ispravnost proizvoda. Ako nešto nije u redu niste dužni pošiljku preuzeti. Poznati su slučajevi da su kupci naručivali mobitele, a dobili zapakirane cigle.

     I na kraju, svaki potrošač se može zaštititi od neželjenih poziva na način da se upiše u registar "Ne zovi". U navedeni registar se mogu upi­sati fiksni, mobilni i prepaid broj telefona. Zahtjev podnosi potrošač ili opunomoćenik putem obrasca kojeg se može dobiti u poslovnici ili na mrežnoj stranici operatora ili na sljedećim mrežnim stranicama; www. hakom.hr i www.potrosac.mingo.hr. Upis je besplatan, a operator je dužan u roku od 7 dana upisati broj u Registar ne zovi.

     Svaki trgovac je dužan provjeriti je li potrošač upisan u navedeni registar i ako jest, ne smije ga nazivati. Ako vas, unatoč upisu, nazo­vu, objasnite im pri prvom pozivu da ste upisani u registar „Ne zovi" i da vas ne smiju zvati te da vas brišu sa svojeg popisa. Ako nastave nazivati, prijavite ih pisanim putem tržišnoj inspekciji pri    Ministarstvu gospodarstva, Zagreb, Ul. Grada Vukovara 78 ili elektroničkom poštom; This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .

     Ne puštajte nikakve prodajne agente u stan, niti ne sklapajte ugo­vore na štandovima, jer se najčešće sve radi na brzinu i velike su šanse da budete obmanuti. Nikada ne potpisujte ništa odmah, već tražite vremena za konzultacije. Prije svake odluke nazovite besplatna savje­tovališta na potrošače i dobit ćete savjet što učiniti.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) je najstarija i najbrojnija udruga za zaštitu potrošača u Hrvatskoj. Sjedište nam je u Zagrebu, Ozaljska 92 i sa strankama radimo utorkom i četvrtkom od 12,00 - 14,00 sati, a može nas se kontaktirati i na telefon 01/46-333-66 ili na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.