UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KUPNJA NA DALJINU:

Ne kupujte na telefon!

 

     Kupnja na daljinu je kupnja preko telefona, putem interneta ili izvan poslovnih prostora trgovca, a najčešće u stanu potrošača ili na štandovima na javnim mjestima.      Ovakav oblik trgovine je sve češći i najveće žrtve su upravo ljudi starije dobi kojima se najčešće po­nudi nešto preko telefona ili oni primaju u stan ili kuću osobu koja im nešto nudi, a ta ponuda je često vrlo primamljiva.

     Najčešće se nude lijekovi koji se navodno ne mogu nigdje kupiti, zatim razni uređaji i pomagala (tlakomjeri, pojasevi, ulošci), pozivi na besplatne večere, besplatna putovanja, besplatne zdravstvene pregle­de i slično.

     Naš je primarni savjet da se na takve pozive potrošači ne odazivaju i da ne pristaju ni na kakve „besplatne" ponude, jer ništa nije besplatno, a takve ponude na kraju koštaju puno više nego u normalnoj prodaji.

     Ako potrošač pristane na trgovinu putem telefona, treba od trgov­ca zatražiti da mu pismeno na kućnu adresu dostavi sve to što mu je preko telefona ponuđeno. Tako se potrošač osigurava da može kasnije u ugovoru provjeriti da sve što piše odgovara ponudi. Ovdje su najče­šći problemi s tele-operatorima, jer agenti u kratko vrijeme puno ispri­čaju, što potrošač ne može sve slijediti, a najčešće ni razumjeti.

     Sve što je kupljeno na daljinu, i proizvodi i usluge, mogu se vratiti (proizvodi) ili obustaviti uslugu, odnosno, raskinuti ugovor u roku od 14 dana od primitka ugovora. Recimo, kupili ste posteljinu ili posu­đe putem telefona i ne sviđa vam se ili vam ne odgovara, možete to vratiti u roku od 14 dana bez navođenja razloga. Dobili ste ugovor od tele-operatora i ne sviđaju vam se ponude u paketu ili to nije ono što vam je ponuđeno, pisanim putem ga obavijestite da raskidate ugovor vodeći računa o roku od 14 dana.

     Ako vam poštar ili dostavljač donese robu koju niste naručili niste ju dužni preuzeti, samo recite poštaru ili dostavljaču da je ne želite pre­uzeti, jer to niste naručili.

     Ako ste nešto ipak naručili tražite u pošti ili od dostavljača da pošilj­ku otvori i provjeri sadržaj i ispravnost proizvoda. Ako nešto nije u redu niste dužni pošiljku preuzeti. Poznati su slučajevi da su kupci naručivali mobitele, a dobili zapakirane cigle.

     I na kraju, svaki potrošač se može zaštititi od neželjenih poziva na način da se upiše u registar "Ne zovi". U navedeni registar se mogu upi­sati fiksni, mobilni i prepaid broj telefona. Zahtjev podnosi potrošač ili opunomoćenik putem obrasca kojeg se može dobiti u poslovnici ili na mrežnoj stranici operatora ili na sljedećim mrežnim stranicama; www. hakom.hr i www.potrosac.mingo.hr. Upis je besplatan, a operator je dužan u roku od 7 dana upisati broj u Registar ne zovi.

     Svaki trgovac je dužan provjeriti je li potrošač upisan u navedeni registar i ako jest, ne smije ga nazivati. Ako vas, unatoč upisu, nazo­vu, objasnite im pri prvom pozivu da ste upisani u registar „Ne zovi" i da vas ne smiju zvati te da vas brišu sa svojeg popisa. Ako nastave nazivati, prijavite ih pisanim putem tržišnoj inspekciji pri    Ministarstvu gospodarstva, Zagreb, Ul. Grada Vukovara 78 ili elektroničkom poštom; This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .

     Ne puštajte nikakve prodajne agente u stan, niti ne sklapajte ugo­vore na štandovima, jer se najčešće sve radi na brzinu i velike su šanse da budete obmanuti. Nikada ne potpisujte ništa odmah, već tražite vremena za konzultacije. Prije svake odluke nazovite besplatna savje­tovališta na potrošače i dobit ćete savjet što učiniti.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) je najstarija i najbrojnija udruga za zaštitu potrošača u Hrvatskoj. Sjedište nam je u Zagrebu, Ozaljska 92 i sa strankama radimo utorkom i četvrtkom od 12,00 - 14,00 sati, a može nas se kontaktirati i na telefon 01/46-333-66 ili na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.