UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


12. SPORTSKI SUSRETI SUH-A OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

 Red sporta, red druženja

     U donjomiholjačkom hotelu Borik u nedjelju 10. lipnja 2018. održani su tradicionalni 12. Sportsko-rekreativni susreti Sindikata Umirovljenika Hrvatske Osječko-ba- ranjske županije. Organizator je bila Udruga SUH-a Donji Mi- holjac, na čelu s predsjednikom Zlatkom Risekom.

     Svoje predstavnike na ovo natjecanje poslale su županij­ske Podružnice i Udruge SUH-a iz Osijeka, Strizivojne, Vuke, Gorjana, Đakova i Donjeg Miholjca. Tako se na natjecanje prijavilo sveukupno 150 natjecatelja u tri discipline - šahu, pikadu i belotu.

     Na turniru su bili prisutni i gosti iz Županije i Grada Donjeg Miholjca. Susrete je otvorila županijska pročelnica za zdrav­stvo i socijalnu skrb Ivana Stanić, a među uzvanicima su se našli i gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić i izaslanik predsjednice SUH-a Anto Kuprešak.

     Turnir je počeo u 13 sati, a nakon što su se svi izredali na sportskim terenima, najboljim pojedincima su medalje i pehare uručili Anto Kuprešak i županijski povjerenik SUH-a Mato Obradović. Članovi SUH-a Vuka bili su najbolji u pika­du, i u ženskoj, i u muškoj konkurenciji. U šahu su najbolji bili Osječani, a u belotu članovi   SUH-a iz Gorjana. Zanimljivo je da su ekipe iz Donjeg Miholjca u svim disciplinama završile na drugom mjestu.

     Zahvalnice za sudjelovanje na Sportsko-rekreativnim su­sretima dodijeljene su svim podružnicama. Članice koje su ispekle kolače, suci u belotu, šahu i pikadu, kao i predsjednik Udruge SUH-a Donji Miholjac zaslužili su veliku zahvalu svih sudionika za izvanrednu organizaciju.

     Nakon podjele sportskih pehara i medalja najboljima, uz večeru i tamburašku glazbu natjecatelji su sa svojim gostima završili još jedno sportsko i prijateljsko druženje. Sljedeće go­dine domaćin 13. Sportsko-rekreativnih susreta SUH-a Osječ- ko-baranjske županije će biti Udruga SUH-a Vuka.