UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


SUSRET SPI-ja i SUH-a U SPLITU

More bez granica

      Nakon više godina dogovaranja, konačno je učinjen prvi novi iskorak u suradnji bez granica Sindikata umirovljenika Hrvatske i Talijanskog sindikata umirovljenika SPI CGIL. Na skupu u Splitu, održa­nom 28. lipnja 2018. godine, pod simboličnim naslovom „Suradnja i bratimljenje - More bez granica", okupili su se predstavnici rimske i zagrebačke središnjice dvaju susjed­nih sindikata umirovljenika, na čelu koji su bili Livio Melgari iz Međuna­rodnog odjela SPI-ja te predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.

     S jedne strane tu su nazočili predstavnici regije Marche, kao i gradova Ancona, Pesaro i Fermo, a s hrvatske strane predsjednici Povje­reništva Splitsko-Dalmatinske žu­panije te podružnica SUH-a Splita, Trogira, Zadra, Vrgorca i Žrnovnice. Svojevrsni svjedoci i mentori su bili sa sjevera Jadrana, generalni taj­nik SPI-ja Friuli-Venezia-Giulia Enzo Medeot, tajnik SPI Veneto Danilo Toccane te potpredsjednik za regiju Zapad SUH-a i predsjednik Županij­skog povjereništva Istarske županije Vladimir Buršić.

Počelo je od Istre

     Suradnja talijanskih i hrvatskih podružnica u ove dvije sjeverne ja­dranske regije i Istre, započeta je odmah po osnutku prve podružni­ce SUH-a u studenome 1993. u Puli, dok je prvo formalno bratimljenje podružnica provedeno 21. lipnja 1998. godine između podružnice Roč i lege Aurisina. Danas je svih 12 istarskih podružnica i jedan ogra­nak SUH-a zbratimljeno i ostvaruju izuzetnu suradnju, četiri istarske po­družnice i jedan ogranak s legama iz talijanske Regije Veneto, a sedam s legama iz Regije Friuli-Venezia-Gi- ulia. Iskustvo takve transgranične suradnje na skupu je prezentirao Vladimir Buršić, spomenuvši i brojne teme skupova te druge aktivnosti koje zajednički ostvaruju.

     Domaćica skupa, potpredsjedni­ca regije Jug i podružnice Split Asja Tomin je široka srca pozdravila svih četrdesetak sudionika ovog među­narodnog skupa održanog u resto­ranu Bolero u Splitu, a Livio Melgari je objasnio smisao suradnje i brati­mljenja, naglasivši kako svi zajedno stvaramo Europu dijaloga, Europu mira i djelotvorne brane strahu i ignorantnosti.

 

     Enzo Medeot je pozdravio raz­mjenu iskustava i međusobnu pot­poru, jer umirovljenici obje zemlje imaju slične probleme i bore se za očuvanje mirovinskih i zdravstvenih sustava. „Zajedno smo od FERPA/ Europske federacije za umirovljeni­ke i starije osobe tražili da zagovara uvođenje minimalnog dohotka za građane, jer moramo raditi u korist najslabijih", naglasio je. Danilo Toc­cane se složio kako probleme treba „europeizirati", jer će se tako naći kvalitetnija rješenja, iako je i sama Europa u problemima.

Kako živjeti dostojanstveno

     Član predsjedništva splitske podružnice Fridrih Morretti poseb­no je zahvalio talijanskim kolega­ma na konkretnoj pomoći u nevolji za vrijeme rata, no uvjeren je da i u miru ima puno zajedničkih tema. Generalni tajnik regije Marche Elio Cerri je predstavio svoju regiju s druge strane Jadrana, te upozorio kako u cijeloj Europi opadaju prava starijih. „Da, danas stariji žive dulje, no kako stvoriti uvjete da žive do­stojanstvenije?", upitao je. Potom su govorili i generalni tajnik SPI-ja Ancone  Domenico Sarti, tajnica SPI- ja Pesaro Urbino Carmen Ghidotti, te generalni tajnik SPI Fermo Paolo Filiaci, a s hrvatske strane netom izabrana predsjednica  Županijskog povjereništva SUH-a Splitsko-dal- matinske županije Merica Ličina, predsjednik podružnice SUH-a Trogir Ivan Bakica te predsjednik podružnice Zadar  Nikola Škarica, a skup su pozdravile i predsjednica podružnice Vrgorac Senka Erceg te predsjednica podružnice Žrnovnica Matilda Frankić.

     Skupom je predsjedala pred­sjednica SUH-a Jasna A. Petrović, zaključivši nizom činjenica kojima je opisala položaj umirovljenika u Hr­vatskoj, a to je da je 52,5 posto mi­rovina ispod linije siromaštva, svaka treća osoba starija od 65 godina je siromašna, a prosječna mirovina je niska i ponižavajuća. Zajedničko druženje je završeno potpisivanjem povelja o bratimljenju između pred­sjednika sindikata umirovljenika regije Marche i Splitsko-dalmatin- ske županije, te Splita sa Anconom, Trogira s Fermom i Zadra s Pesarom. Jadran je preskočen zajedništvom.