UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
SUSRET SPI-ja i SUH-a U SPLITU
More bez granica
Nakon više godina dogovaranja, konačno je učinjen prvi novi iskorak u suradnji bez granica Sindikata umirovljenika Hrvatske i Talijanskog sindikata umirovljenika SPI CGIL. Na skupu u Splitu, održanom 28. lipnja 2018. godine, pod simboličnim naslovom „Suradnja i bratimljenje - More bez granica", okupili su se predstavnici rimske i zagrebačke središnjice dvaju susjednih sindikata umirovljenika, na čelu koji su bili Livio Melgari iz Međunarodnog odjela SPI-ja te predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.
S jedne strane tu su nazočili predstavnici regije Marche, kao i gradova Ancona, Pesaro i Fermo, a s hrvatske strane predsjednici Povjereništva Splitsko-Dalmatinske županije te podružnica SUH-a Splita, Trogira, Zadra, Vrgorca i Žrnovnice. Svojevrsni svjedoci i mentori su bili sa sjevera Jadrana, generalni tajnik SPI-ja Friuli-Venezia-Giulia Enzo Medeot, tajnik SPI Veneto Danilo Toccane te potpredsjednik za regiju Zapad SUH-a i predsjednik Županijskog povjereništva Istarske županije Vladimir Buršić.
Počelo je od Istre
Suradnja talijanskih i hrvatskih podružnica u ove dvije sjeverne jadranske regije i Istre, započeta je odmah po osnutku prve podružnice SUH-a u studenome 1993. u Puli, dok je prvo formalno bratimljenje podružnica provedeno 21. lipnja 1998. godine između podružnice Roč i lege Aurisina. Danas je svih 12 istarskih podružnica i jedan ogranak SUH-a zbratimljeno i ostvaruju izuzetnu suradnju, četiri istarske podružnice i jedan ogranak s legama iz talijanske Regije Veneto, a sedam s legama iz Regije Friuli-Venezia-Gi- ulia. Iskustvo takve transgranične suradnje na skupu je prezentirao Vladimir Buršić, spomenuvši i brojne teme skupova te druge aktivnosti koje zajednički ostvaruju.
Domaćica skupa, potpredsjednica regije Jug i podružnice Split Asja Tomin je široka srca pozdravila svih četrdesetak sudionika ovog međunarodnog skupa održanog u restoranu Bolero u Splitu, a Livio Melgari je objasnio smisao suradnje i bratimljenja, naglasivši kako svi zajedno stvaramo Europu dijaloga, Europu mira i djelotvorne brane strahu i ignorantnosti.
Enzo Medeot je pozdravio razmjenu iskustava i međusobnu potporu, jer umirovljenici obje zemlje imaju slične probleme i bore se za očuvanje mirovinskih i zdravstvenih sustava. „Zajedno smo od FERPA/ Europske federacije za umirovljenike i starije osobe tražili da zagovara uvođenje minimalnog dohotka za građane, jer moramo raditi u korist najslabijih", naglasio je. Danilo Toccane se složio kako probleme treba „europeizirati", jer će se tako naći kvalitetnija rješenja, iako je i sama Europa u problemima.
Kako živjeti dostojanstveno
Član predsjedništva splitske podružnice Fridrih Morretti posebno je zahvalio talijanskim kolegama na konkretnoj pomoći u nevolji za vrijeme rata, no uvjeren je da i u miru ima puno zajedničkih tema. Generalni tajnik regije Marche Elio Cerri je predstavio svoju regiju s druge strane Jadrana, te upozorio kako u cijeloj Europi opadaju prava starijih. „Da, danas stariji žive dulje, no kako stvoriti uvjete da žive dostojanstvenije?", upitao je. Potom su govorili i generalni tajnik SPI-ja Ancone Domenico Sarti, tajnica SPI- ja Pesaro Urbino Carmen Ghidotti, te generalni tajnik SPI Fermo Paolo Filiaci, a s hrvatske strane netom izabrana predsjednica Županijskog povjereništva SUH-a Splitsko-dal- matinske županije Merica Ličina, predsjednik podružnice SUH-a Trogir Ivan Bakica te predsjednik podružnice Zadar Nikola Škarica, a skup su pozdravile i predsjednica podružnice Vrgorac Senka Erceg te predsjednica podružnice Žrnovnica Matilda Frankić.
Skupom je predsjedala predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, zaključivši nizom činjenica kojima je opisala položaj umirovljenika u Hrvatskoj, a to je da je 52,5 posto mirovina ispod linije siromaštva, svaka treća osoba starija od 65 godina je siromašna, a prosječna mirovina je niska i ponižavajuća. Zajedničko druženje je završeno potpisivanjem povelja o bratimljenju između predsjednika sindikata umirovljenika regije Marche i Splitsko-dalmatin- ske županije, te Splita sa Anconom, Trogira s Fermom i Zadra s Pesarom. Jadran je preskočen zajedništvom.