UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PROŠIRENJE RADA UMIROVLJENIKA

Bolje rad, nego glad

     Kako se boriti protiv siromaštva najstarije i najpotre­bitije populacije? Europska komisija drži da je to moguće učiniti prije svega - adekvatnim mirovina­ma, mirovinama od kojih se može preživjeti. No, hrvatski zakonodavci smatraju da je to jednostavnije i jeftinije učiniti proširivanjem kruga korisnika mirovine koji će moći raditi, pa Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da će time smanjiti broj umirovljenika koji su u riziku od siromaštva i ujedno povećati prihode i socijalnu sigurnost starijih osoba.

     Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, samo neki korisnici mirovine mogu raditi: korisnici starosne miro­vine do polovice punog radnog vremena te korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti puno radno vrijeme. Sindikat umirovljenika je uputio čak i zahtjev za ocjenu ustavno­sti takvog zakonskog rješenja i zatražio da se broj kori­snika proširi i unificira. Ustavni sud je otprilike odgovorio kako država ima pravo odlučivati što god hoće, te da to  nije diskriminacija. U međuvremenu su umirovljeni bra­nitelji svojim zakonom dobili pravo na rad bez obustave mirovine, pa su umirovljeničke udruge ponovile svoj za­htjev. I, eto, čini se da će to biti ostvareno. No, i ovdje ima jedan - ali.

     Pučka pravobraniteljica je u najnovijem izvještaju pozdravila mogućnost da se, primjerice, i korisnicima prijevremene starosne mirovine omogući neki oblik rada, osobito jer se radi o osobama koje su mlađe od korisnika starosne mirovine. „Međutim, postavlja se pi­tanje treba li MRMS smanjivanje rizika od siromaštva promatrati samo kroz prizmu umirovljeničkog rada. Rad umirovljeničke populacije primarno bi trebalo proma­trati u kontekstu podizanja zadovoljstva i kvalitete živo­ta te prenošenja znanja i uspostavljanja novih socijalnih kontakata, a ne bi smio biti, nakon cijelog radnog vijeka, nužan za osiguravanje vlastite egzistencije", smatra pra­vobraniteljica. SUH drži da bi trebalo oboje, i više mirovi­ne i pravo na rad uz mirovine. Uostalom, kao i u drugim europskim zemljama.