UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SAMOUBOJSTVA STARIJIH OSOBA

Stariji dižu ruku na sebe češće nego ostali

 

     Samoubojstvo je i dalje tabu tema u javnosti, iako je jasna potreba o tome razgovarati i ozbiljno promišljati. Hr­vatska, srećom, nije ekstreman primjer, no određeni trendovi postaju zanimljivi. Oni se, nažalost, uglavnom vežu za starije oso­be, koje se sve manje libe dići ruku na sebe.

     Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i MUP-a za razdoblje od 2007. do 2017., osobe starije od 60 godina čine između 40 i 50 posto svih suicida u Hr­vatskoj na godišnjoj razini. Ukupna stopa samoubojstava starijih od 60 godina veća je nego u ostalim dobnim skupinama. Pri­tom je najgora bila 2008. kada su sebi pre­sudile čak 402 starije osobe. Upečatljiv je i podatak da se u dva do tri puta većoj mjeri ubijaju muškarci, nego žene. Možda kao još uvijek tradicionalno društvu stavljamo preveliki teret na muškarca za primarnog hranitelja obitelji.

Alarmantnih 50 posto

     S druge strane, najmanji broj samou­bojstava starijih osoba zabilježen je 2013. kad je 271 osoba odlučila skončati na ovaj način. Također, to je godina u kojoj je su­icid počinilo najmanje starijih žena (67) i muškaraca (204). Iz cjelokupne statistike vidljivo je da je broj samoubojstava kod starijih osoba u blagome porastu, naroči­to u posljednje tri godine.

     Dok je Hrvatska prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. prema broju samoubojstava bila u prosje­ku (11,6 osoba na 100.000 stanovnika), ne smije se dopustiti mogući porast trenda, za što je potrebno ozbiljno poraditi na prevenciji.

     Teško je od oka prosuditi što su sve razlozi rastućem broju samoubojica u starijoj dobnoj skupini, no motivi se ipak naziru.

     „Stari su često i žrtve prijevara, ili pak naglo osiromaše odlaskom u mirovinu ili po smrti partnera, ili otkaza prije mirovi­ne. Neizlječive bolesti i tjelesna patnja ta­kođer su česti razlozi za samoubojstvo, a tu je i samoća", ističe psihologinja SUH-a Biserka Budigam, te dodaje kako ima i drugih uzročnika, poput pronalaska utje­he u alkoholu, opijatima i sličnom. Česti simptom je i nepovjerenje prema psiho­lozima ili bilo kojoj drugoj vrsti stručne pomoći.

     Brojni domaći i strani psiholozi i so­ciolozi pokušali su pronaći sve uzroke suicida. Većina ih se slaže kako su, osim psihičkih stanja, to i društvene okolnosti. Tako psihijatrinja Dragica Kozarić-Kova- čić sa suradnicima navodi da su „samou­bojstva češća u doba velikih ekonomskih kriza, a stagniraju i vrijeme gospodarskog napretka. Suprotno laičkom očekivanju, stopa samoubojstava smanjuje se tijekom ratnih razdoblja, a povećava u poratnom razdoblju." Ista znanstvenica navodi i kako je opće poznata činjenica da su samou­bojstva češća u velikim gradovima i kod starijih ljudi.

Brojni motivi

     Starost donosi veću emocionalnu osjetljivost, pa „okidači" za suicid mogu biti posvuda. Najbolnije od svega jest to što se potencijalni samoubojice često obraćaju svojim bližnjima, te otvoreno iskazuju namjeru suicida. Stoga je važno što više razgovarati, ali i ozbiljno shvatiti i zaustaviti potencijalnog samoubojicu u naumu. U tom smislu, ističe psihologinja Budigam „svatko je odgovoran za samou­bojstvo čovjeka iz svoga okruženja". Kako statistika kaže, češće će to biti muškarac negoli žena.

     Sociolog Aleksandar Štulhofer je proučavao poveznicu između suicida i socijalne isključenosti. Definirao je socijalnu isključenost kao „začarani krug koji čine nezaposlenost, siromaštvo i socijalna izolacija" i zaključio kako je povezanost socijalne isključenosti i samoubojstva najčešće neizravna, ali navodi kako je ipak moguće da se kod dugotrajne socijalne isključenosti mogu pojačati čimbenici koji utječu na odluku o počinjenju suicida. U Hrvatskoj, gdje je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni siromaštva, logično je pretpostaviti visok utjecaj siromaštva, ovrha, dugova, gubitka dostojanstva. Ništa čudno da broj samoubojica, osobito ranjive kategorije starijih osoba, raste. Čak 78% svih globalno počinjenih samoubojstava bilježe se u zemljama s niskom ili srednjom ekonomskom razvijenošću. A Hrvatska razvojno uporno klizi ka dnu; sada smo tek nešto razvijeniji od Bugarske.

     Ako ćemo gledati ukupnu statistiku, u Hrvatskoj svakog dana dvije osobe skončaju život od vlastite ruke, a još dvije to pokušaju. Hrvatska je prošla ratno i poratno razdoblje te ekonomsku krizu, pa je, prema mišljenju stručnjaka, izvjesno da su upravo to bili uzročnici povećanog broja samoubojstava u pojedinim razdobljima. No i raspad tradicionalne obitelji i sve veća usamljenost, koja je u trećoj životnoj dobi učestala, faktori su koji utječu na sve veći postotak samoubojstava baka i djedova.

      Da, stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Samoubojica će vjerojatnije biti stariji muškarac koji će skratiti svoje muke vješanjem i to u urbanom kontinentalnom dijelu Hrvatske. Teško je spriječiti, no neke preventivne mjere mogu se poduzeti, primjerice, povećanje mirovina, otvaranje klubova i programa za starije u gradovima sjevera Hrvatske. Prije svega, potrebno je vratiti dostojanstvo starijim osobama.

Milan Dalmacija