UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kako utažiti žeđ?

U vodi je spas

 

     Ovih dana žedna usta traže mnogo tekućine, što nije čudno, jer u to­plim danima naš organizam gubi mnogo više tekućine nego obično. Kako bi se tjelesne funkcije odvijale normalno, izgubljena tekućina mora se nadoknadi­ti. Odrasle osobe, u uobičajenim uvjeti­ma, svaki dan izgube do 2,5 litre vode, uglavnom kroz mokraću, znojenjem, disanjem i stolicom. Premda djelomič­no nadoknađujemo tekućinu i pomoću hrane koja ju sadrži, najveći dio potreba podmirujemo raznim napicima.

     Uz zrak, voda je najpotrebniji ele­ment za preživljavanje. Čak 60 do 70 posto mase normalne odrasle osobe je voda. Bez hrane možemo biti gotovo dva mjeseca, ali bez vode samo nekoli­ko dana. Ipak, većina ljudi nije dovoljno upoznata s time koliko bi vode trebalo piti, pa mnogi žive dehidrirani. Zapravo, sva druga pića i pijemo zbog potrebe za vodom, a ona je najjeftinije piče, ne sadr­ži kalorije i nije toksična. Ovisno o tome odakle potječe, ima u sebi i korisne male količine joda, fluora i bakra. Budući da nijedna druga hrana ili piče nije toliko važna za ispravno funkcioniranje ljud­skog organizma, svaka osoba koja želi živjeti zdrav život mora uložiti napor da svaki dan tijelu osigura potrebnu količi­nu ovog pića.

Voda kao eliksir života

     Voda je neophodna za svaki biološki proces, a osim toga i za kontrolu tjelesne temperature, za održavanje krvnog tlaka i disanja. Također, pomaže da se iz orga­nizma odstrane štetne tvari, poput mo- kračne kiseline i uree. Voda je, također, od vitalne važnosti za kemijske reakcije za vrijeme probave. Ona donosi hranjive tvari i kisik stanicama putem krvi, a tako­đer podmazuje i naše zglobove.

     Ne pijući dovoljno vode, mnogi ljudi nagomilavaju višak masnog tkiva, osla­bi im tonus i veličina mišića, smanjuju se probavne funkcije i funkcije drugih organa u tijelu, povećava se toksičnost u organizmu, javlja se bol u zglobovima i mišićima. Kad se radi o nadomještanju tekućine, valja znati da ništa nije kao voda.

     Kad je osoba umorna i kad misli da joj je potrebna hrana, možda joj ustvari tijelo vapi za vodom. Umor je rani znak dehidracije i tijelu je potrebna voda, a ne hrana, da bi ponovo postiglo određen nivo energije. Kad ste umorni popijte čašu čiste vode! Postići čete gotovo tre­nutno osvježenje i snagu - bez kave.

Druga pića - drugi učinci

    Kava i čaj su popularni napici bez ko­jih milijuni ljudi ne mogu zamisliti dan. Ti napici osiguravaju tekućinu, ali sadrže vrlo malo kalorija i hranjivih tvari. No, dodatkom šećera ili šlaga situacija se mijenja. Više od 80 posto znanstvenika i liječnika smatra da mlaki čaj najbolje gasi žeđ za ljetnih sparina i da vrlo dobro osvježuje. Brojna ispitivanja su pokazala da postoji veza između kofeina i raznih bolesti, posebno kod ljudi koji piju veće količine kave. Oprezni moraju biti oni koji boluju od šećerne bolesti, hiperten- zije ili koronarnih bolesti. Oni ne smiju piti puno kave.

     Alkoholna i bezalkoholna pića, te voćni sokovi vrlo su popularni. Tri i pol decilitra zaslađenih bezalkoholnih pića sadrži 100 do 170 kalorija i nema hra­njivih tvari. Pola decilitra žestokog pića daje 90 do 120 kalorija, a s tonikom još i više. U tri i pol decilitra piva ima 150 kalo­rija i B-vitamina u tragovima. Vrijednost voćnih sokova je u njihovim mineralnim solima i vitaminima. Zahvaljujući organ­skim kiselinama, oni imaju osvježujuča svojstva, te gase žeđ. Posebno su korisni za djecu, ali mogu odlično zamijeniti al­koholna pića.

     Na kraju ne zaboravimo na korisno i hranjivo - mlijeko. Ono sadrži visoko kvalitetne bjelančevine, kalcij, fosfor, vi­tamine A, D, B (posebno B12). Juhe su, također, odlični napici. U svakom sluča­ju, u ovim vrućim danima osigurajmo našem organizmu dovoljno tekućine, a naročito - vode.

dr. Ivo Belan