UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
razvodi starijih osoba
Penzići se razvode - stvarno ili lažno
Suvremeni način života u mnogo- čemu utječe na svakodnevne navike, Različiti trendovi koji su se pojavili u posljednjih desetak godina utječu i na stariju populaciju, koju se inače smatra okrenutom tradicijskim vrijednostima, Jedna od takvih vrijednosti je i brak, višestoljetna tekovina koja formalizira čin zajedništva dvije osobe, No, kako je zajedništvo danas poprilično nategnut pojam, a sve užur- baniji način života nagriza međusobno povjerenje, razvodi su u porastu,
Kada bismo gledali svjetske trendove, aktualne statistike iz Velike Britanije i SAD-a donose zanimljive uzorke, Dok je u SAD-u broj sklopljenih i razvedenih brakova u konstantnom padu, zanimljiva je opaska da se u posljednjih 20 godina udvostručio broj razvedenih osoba starijih od 50 godina, Sličan trend možemo vidjeti i na području Engleske i Walesa, gdje je populacija do 50 godina u posljednjih desetak godina postala „vjernija". Kod osoba starijih od 60 godina, broj razvoda raste polako, ali sigurno, još od 2000, godine, Najčešći razlog razvodima starijih osoba je interesne naravi, npr, kako bi spasili nekretnine od šape socijalne skrbi koja će se iz nje htjeti naplatiti, ili, pak, u SAD-u da bi oba starija partnera ostvarila pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu Medicaid,
Četiri štura podatka
Inozemni statističari su analizirali i brojne faktore za razvod poput zanimanja, spola djece, dobi u kojoj je brak sklopljen i još dvadesetak drugih „važnih čimbenika". A naši statističari?
Pretražujući stranice Državnog zavoda za statistiku naišli smo na godišnje prikaze pod nazivom „Žene i muškarci u Hrvatskoj". Zanimljiv je to pregled o važnim pokazateljima unutar stanovništva, poput dobi, radne zastupljenosti, broja rođenih i umrlih, ali i vjenčanih te razvedenih, Očekujući detaljne tablice i analize, poput onih iz drugih zemalja, nemalo smo se iznenadili kad smo naišli na samo četiri štura statistička podatka: broj sklopljenih brakova, broj sklopljenih brakova na 1,000 stanovnika, broj razvoda i broj razvoda na 1,000 sklopljenih brakova, Čak ni to nisu godišnji podaci, nego su prikazani u intervalima od po 10 godina, sve do 2005, I kako onda znati koliko često se naši umirovljenici rastaju i zbog čega?
Ipak, šture brojke su bile korisne, jer prema statistici, 2000, godine je bilo 4,419 razvoda, a 2015, čak 6,010, Zanimljivo je da i broj brakova opada, pa je 2000, sklopljeno 22,017 brakova, a 2015, godine samo 19,834, Ovo su, ponovno napominjemo, zbrojeni statistički podaci prema svim dobnim kategorijama, Na pitanje postoji li igdje statistika o razvodima prema dobi, dobili smo negativan odgovor, Toliko o našim statističarima,
Stoga bi se trebalo logički razmišljati, a to lako dovodi do zaključka da se i starije osobe u proteklih 15 godina u Hrvatskoj češće rastaju, S obzirom na društvena zbivanja, na rastuće siromaštvo, sve veći broj ovrha i blokiranih, nezaposlenost potomaka, višegeneracijska domaćinstva, sve je veći broj starijih koji se obraćaju Psihološkom savjetovalištu SUH-a zbog bračnih nesuglasica,
Lažirani razvodi sve češći
Međutim, zbog manjkave statistike teško je pronaći uzroke, ali i rješenja za probleme koji dovode do razvoda, U Italiji je nedavno razveden najstariji brak 99-togodišnjaka i 96-godišnjakinje i to zato što je suprug otkrio kako da je 1940, godine supruga jednom prevarila, što je ona i priznala, Očajnih petoro djece i tuce unučadi ih nisu uspjeli razuvjeriti,
Zanimljivo je kako nigdje, pa ni u inozemstvu, ne postoji statistika o broju starijih ljudi u izvanbračnim zajednicama ili vezama, što bi također bio koristan i relevantan statistički podatak, Naime, pitanje je koliko dugo te veze traju, te kako završe ljudi koji ih u poodmakloj dobi odluče prekinuti, pogotovo ako su te veze bile višedesetljetne, Nadalje, ne zna se s kakvim se problemima ti ljudi suočavaju, te jesu li isti kao i kod razvedenih umirovljenika,
Nažalost, manjak informacija DZS-a može imati dalekosežne posljedice na kreiranje socijalne politike ili skrbi za starije osobe koje su prekinule svoj brak ili vezu, Naime, u zemlji u kojoj postoje povoljniji cenzusi za samce, nego za parove, i zbog očuvanja besplatnog dopunskog osiguranja je katkad isplativo razvesti se, Ako su razvedeni, svakom će cenzus iznositi 1,939 kuna, a za par bi bilo 1,516 kuna, No, ako je i isplativo, je li to racionalno? Što kad se par u skromnom jednosobnom stanu stvarno razvede pod stare dane, s objašnjenjem kako žele umrijeti u miru? Zbog rastućeg siromaštva i socijalne isključenosti te premalo dostupnih socijalnih usluga, sve je više pravih, a ne lažiranih razvoda, I stoga su upravo najčešći razvodi socijalno ugroženijih starijih osoba, Tako je to, Djeca iseljavaju u Irsku i Njemačku, a stari u očaj svoje podijeljene samoće,
Milan Dalmacija