UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

razvodi starijih osoba

Penzići se razvode - stvarno ili lažno

 

     Suvremeni način života u mnogo- čemu utječe na svakodnevne na­vike, Različiti trendovi koji su se pojavili u posljednjih desetak godina utječu i na stariju populaciju, koju se inače smatra okrenutom tradicijskim vrijednostima, Jedna od takvih vrijed­nosti je i brak, višestoljetna tekovina koja formalizira čin zajedništva dvije osobe, No, kako je zajedništvo danas poprilično nategnut pojam, a sve užur- baniji način života nagriza međusobno povjerenje, razvodi su u porastu,

     Kada bismo gledali svjetske trendo­ve, aktualne statistike iz Velike Britanije i SAD-a donose zanimljive uzorke, Dok je u SAD-u broj sklopljenih i razvede­nih brakova u konstantnom padu, za­nimljiva je opaska da se u posljednjih 20 godina udvostručio broj razvede­nih osoba starijih od 50 godina, Sličan trend možemo vidjeti i na području Engleske i Walesa, gdje je populacija do 50 godina u posljednjih desetak go­dina postala „vjernija". Kod osoba stari­jih od 60 godina, broj razvoda raste po­lako, ali sigurno, još od 2000, godine, Najčešći razlog razvodima starijih osoba je interesne naravi, npr, kako bi spasili nekretnine od šape socijalne skrbi koja će se iz nje htjeti naplatiti, ili, pak, u SAD-u da bi oba starija partne­ra ostvarila pravo na besplatnu zdrav­stvenu zaštitu Medicaid,

Četiri štura podatka

     Inozemni statističari su analizirali i brojne faktore za razvod poput zani­manja, spola djece, dobi u kojoj je brak sklopljen i još dvadesetak drugih „važ­nih čimbenika". A naši statističari?

     Pretražujući stranice Državnog zavoda za statistiku naišli smo na godišnje prikaze pod nazivom „Žene i muškarci u Hrvatskoj". Zanimljiv je to pregled o važnim pokazateljima unutar stanovništva, poput dobi, radne zastupljenosti, broja rođenih i umrlih, ali i vjenčanih te razvedenih, Očekujući detaljne tablice i analize, poput onih iz drugih zemalja, nema­lo smo se iznenadili kad smo naišli na samo četiri štura statistička podatka: broj sklopljenih brakova, broj sklo­pljenih brakova na 1,000 stanovnika, broj razvoda i broj razvoda na 1,000 sklopljenih brakova, Čak ni to nisu godišnji podaci, nego su prikazani u intervalima od po 10 godina, sve do 2005, I kako onda znati koliko često se naši umirovljenici rastaju i zbog čega?

     Ipak, šture brojke su bile korisne, jer prema statistici, 2000, godine je bilo 4,419 razvoda, a 2015, čak 6,010, Zanimljivo je da i broj brakova opada, pa je 2000, sklopljeno 22,017 brako­va, a 2015, godine samo 19,834, Ovo su, ponovno napominjemo, zbrojeni statistički podaci prema svim dob­nim kategorijama, Na pitanje postoji li igdje statistika o razvodima prema dobi, dobili smo negativan odgovor, Toliko o našim statističarima,

     Stoga bi se trebalo logički razmiš­ljati, a to lako dovodi do zaključka da se i starije osobe u proteklih 15 godina u Hrvatskoj češće rastaju, S obzirom na društvena zbivanja, na ra­stuće siromaštvo, sve veći broj ovrha i blokiranih, nezaposlenost potomaka, višegeneracijska domaćinstva, sve je veći broj starijih koji se obraćaju Psi­hološkom savjetovalištu SUH-a zbog bračnih nesuglasica,

Lažirani razvodi sve češći

     Međutim, zbog manjkave sta­tistike teško je pronaći uzroke, ali i rješenja za probleme koji dovode do razvoda, U Italiji je nedavno razve­den najstariji brak 99-togodišnjaka i 96-godišnjakinje i to zato što je su­prug otkrio kako da je 1940, godine supruga jednom prevarila, što je ona i priznala, Očajnih petoro djece i tuce unučadi ih nisu uspjeli razuvjeriti,

     Zanimljivo je kako nigdje, pa ni u inozemstvu, ne postoji statistika o broju starijih ljudi u izvanbračnim zajednicama ili vezama, što bi tako­đer bio koristan i relevantan statistič­ki podatak, Naime, pitanje je koliko dugo te veze traju, te kako završe lju­di koji ih u poodmakloj dobi odluče prekinuti, pogotovo ako su te veze bile višedesetljetne,      Nadalje, ne zna se s kakvim se problemima ti ljudi suočavaju, te jesu li isti kao i kod ra­zvedenih umirovljenika,

     Nažalost, manjak informacija DZS-a može imati dalekosežne po­sljedice na kreiranje socijalne poli­tike ili skrbi za starije osobe koje su prekinule svoj brak ili vezu, Naime, u zemlji u kojoj postoje povoljniji cenzusi za samce, nego za parove, i zbog očuvanja besplatnog dopun­skog osiguranja je katkad isplativo razvesti se, Ako su razvedeni, svakom će cenzus iznositi 1,939 kuna, a za par bi bilo 1,516 kuna, No, ako je i ispla­tivo, je li to racionalno? Što kad se par u skromnom jednosobnom sta­nu stvarno razvede pod stare dane, s objašnjenjem kako žele umrijeti u miru? Zbog rastućeg siromaštva i so­cijalne isključenosti te premalo do­stupnih socijalnih usluga, sve je više pravih, a ne lažiranih razvoda, I stoga su upravo najčešći razvodi socijalno ugroženijih starijih osoba, Tako je to, Djeca iseljavaju u Irsku i Njemačku, a stari u očaj svoje podijeljene samoće,

Milan Dalmacija