UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

obavijesti o ovrhama

Baš briga banke za ovršene umirovljenike!

 

     Više od 300.000 građana u Hrvatskoj živi u bloka­di, a dobar dio njih su umirovljenici i starije oso­be. SUH je još 2013. pokrenuo inicijativu o oba­vještavanju umirovljenika o obračunatim ustegama/ ovrhama iz mirovinskih primanja. Trebalo se čekati do 2015. da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kre­ne s tom inicijativom prema bankama.

     Nažalost, i danas, tri godine nakon prvih poteza HZ- MO-a neke banke i dalje sustavno odbijaju obavijestiti svoje klijente umirovljenike o tome tko ih je ovršio i za koliko veliki iznos. Nažalost, to su najveće banke, koji­ma su interesi klijenata daleko iza interesa za profitom.

„Od 24 poslovne banke preko koje se isplaćuju mirovinska primanja, pet banaka nije stavilo na ras­polaganje korisnicima mirovinskih primanja, a svo­jim klijentima, podatke o obračunatim ovrhama iz mirovinskih primanja putem „Obavijesti o ustegama iz mirovinskih primanja". Radi se o sljedećim banka­ma: Raiffeisen Bank d.d.,    Privredna Banka Zagreb d.d., Sberbank d.d., Splitska banka d.d., Partner banka d.d., dok Zagrebačka banka d.d. o ustega­ma na mirovinama obavještava samo klijente koji Obavijesti zaprimaju putem pošte, a ne i one koji Obavijesti zaprimaju elektroničkim putem", stoji u odgovoru HZMO-a na upit Glasa umirovljenika,    Zanimljivo je da su na popisu banaka s najvećom dobiti među prvih 10 smještene ZABA, PBZ, Split­ska banka i Sberbank, što i ne čudi kada bez znanja i pitanja ovršuju „silno bogate" račune naših umirov­ljenika,

     A zašto Sindikat umirovljenika toliko godina in- zistira na uvrštenju podataka o ovrsi u mirovinski „odrezak"? Zato da ne bi dolazilo do dvostrukog pla­ćanja istih računa, što je sve češći slučaj, odnosno do manipulacija u dilovima između ovršitelja i banaka, a sve bez znanja klijenata, Susjeda plati račun za mo­bitel ovrhom, ali naknadno nađe zagubljeni račun i ponovo plati, I nikome ništa!

Milan Dalmacija