UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

obavijesti o ovrhama

Baš briga banke za ovršene umirovljenike!

 

     Više od 300.000 građana u Hrvatskoj živi u bloka­di, a dobar dio njih su umirovljenici i starije oso­be. SUH je još 2013. pokrenuo inicijativu o oba­vještavanju umirovljenika o obračunatim ustegama/ ovrhama iz mirovinskih primanja. Trebalo se čekati do 2015. da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kre­ne s tom inicijativom prema bankama.

     Nažalost, i danas, tri godine nakon prvih poteza HZ- MO-a neke banke i dalje sustavno odbijaju obavijestiti svoje klijente umirovljenike o tome tko ih je ovršio i za koliko veliki iznos. Nažalost, to su najveće banke, koji­ma su interesi klijenata daleko iza interesa za profitom.

„Od 24 poslovne banke preko koje se isplaćuju mirovinska primanja, pet banaka nije stavilo na ras­polaganje korisnicima mirovinskih primanja, a svo­jim klijentima, podatke o obračunatim ovrhama iz mirovinskih primanja putem „Obavijesti o ustegama iz mirovinskih primanja". Radi se o sljedećim banka­ma: Raiffeisen Bank d.d.,    Privredna Banka Zagreb d.d., Sberbank d.d., Splitska banka d.d., Partner banka d.d., dok Zagrebačka banka d.d. o ustega­ma na mirovinama obavještava samo klijente koji Obavijesti zaprimaju putem pošte, a ne i one koji Obavijesti zaprimaju elektroničkim putem", stoji u odgovoru HZMO-a na upit Glasa umirovljenika,    Zanimljivo je da su na popisu banaka s najvećom dobiti među prvih 10 smještene ZABA, PBZ, Split­ska banka i Sberbank, što i ne čudi kada bez znanja i pitanja ovršuju „silno bogate" račune naših umirov­ljenika,

     A zašto Sindikat umirovljenika toliko godina in- zistira na uvrštenju podataka o ovrsi u mirovinski „odrezak"? Zato da ne bi dolazilo do dvostrukog pla­ćanja istih računa, što je sve češći slučaj, odnosno do manipulacija u dilovima između ovršitelja i banaka, a sve bez znanja klijenata, Susjeda plati račun za mo­bitel ovrhom, ali naknadno nađe zagubljeni račun i ponovo plati, I nikome ništa!

Milan Dalmacija