UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Otvoreno pismo ministru turizma

Umirovljenicima zabranili more

Ministre, spriječite diskriminaciju domaćih starijih turista!

 

     Poznate su vam ljetne ranojutarnje scene s različitih autobusnih stajališta i kolodvora u Zagrebu kad stotine umirovljenika nestrpljivo čekaju svoj autobuse s kojima za 80 do 120 kuna odlaze na jednodnevni izlet i kupanje u najbliže turističke lokacije oko Rijeke. Okupaju se, a ovisno o cijeni, zaustave se i na skromnom ručku. Najpopularniji su Crikvenica i Novi Vinodolski koji su im ove godine pokazali zube, bez srama.

     Jednodnevni izleti su dio turističke ponude, pa tako u suradnji umirovljeničkih udruga i socijalno osjetljivijih autobusnih prijevoznika stariji građani kontinentalnog dijela Hrvatske dobiju rijetku priliku vidjeti i namočiti se u moru. E, nećete više, sad imamo turiste od četiri zvjezdice - poručuje im gradonačelnik Novog Vinodolskog i slični. Naime, uveli su zabranu „istovara" jednodnevnih turista na svojim uvriježenim lokacijama na autobusnim kolodvorima i pobliže plažama, te misle uvesti check-point preko kojeg neće biti dopušteno do­voziti umirovljenike, već će ih se po temperaturama iznad 30 stupnjeva tjerati da marširaju u znojnoj i kolabiranoj koloni po nekoliko kilometara do najbližeg komadića mora. Zar vas nije sram tako ih ponižavati?!

Pobuna umirovljeničkih udruga

     Čelnice dvije najveće umirovljeničke udruge, predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović i predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna, uputile su 7. lipnja 2018. otvoreno pismo ministru turizma Gariju Cappelliju, izražavajući iznimnu zabrinutost zbog nedavno donesene Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa na području Grada Crikvenice i saznanja da bi se slična odluka mogla izglasati i za područje Grada Novog Vinodolskog i moguće drugih gradova. Naime, gore spomenute odluke se odnose isključivo na autobuse koji dovoze turiste na jednodnevne izlete, a dobro je poznato da je riječ o umirovljenicima. Time se diskriminira samo jedna kate­gorija turista, a to su domaći turisti, koji su k tome uglavnom osobe starije životne dobi.

     Podsjetimo kako hrvatski umirovljenici imaju prosječnu mirovinu od bijednih 2.345 kuna, te da ih je 52,5 posto ispod hrvatske linije siromaštva (2.180 kn). Toj ranjivoj skupini od 600.000 siromašnih umirovljenika misli se bešćutno zapriječiti nešto na što oni imaju puno ljudsko pravo - posjećivati hrvatske gradove i hrvatsku obalu, pa makar kroz jednodnevne izlete. Problem je i stav lokalne vlasti prema takvim turistima. Ne­ prihvatljive su i diskriminatorne izjave lokalnih dužnosnika, posebice predsjednika Gradskog vijeća Novog Vinodolskog Nevena Pavelića, koji je javno „konstatirao da ima divnih ljudi među jednodnevnim izletnicima, no da se Novi marinama i obnovljenim hotelima diže na razinu četiri zvjezdice i da teško može funkcionirati kao destinacija s četiri zvjezdice uz jednod­nevne izlete."

Umirovljeničke udruge takav stav smatraju degradirajućim, jer prema tonu ove izjave te tvrdnjom kako ti umirovljenici„donesu sa sobom sve što im treba od hrane i pića, potrošači su nikakvi, leže po parkovima", ispada da su umirovljenici uglav­nom ljudi nekulturnog karaktera i ponašanja. Turistički gradovi poput Crikvenice i Novog Vinodolskog već degradirane i osiro­mašene umirovljenike, kojima su izleti u organizaciji njihovih udruga bili jedini način za odmor i opuštanje, dodatno degra­diraju, jer im se ne omogućava ljetovanje u vlastitoj zemlji.

Marš u kolonu!

     Parkiranje autobusa s jednodnevnim turistima na mjestima udaljenima od plaže, centra grada ili bilo kojih drugih turistič­kih sadržaja može biti pogubno za umirovljenike jer se zabrana pristupa provodi u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna, što zbog klimatoloških uvjeta može nepovoljno utjecati na zdravlje. To može izazvati zdravstvene poteškoće kod umirovljenika koji bi po takvom vremenu morali pješačiti i nekoliko kilometara do plaže. S obzirom na ekipiranost i opremljenost lokalnih medi­cinskih ustanova, teško bi se mogle kvalitetno skrbiti o kolabiranim umirovljenicima.

     Nažalost, čak i oni socijalno osjetljivi autoprijevoznici, koji su ponudili prijevoz po nižim, prihvatljivim cijenama ovakvim odlukama praktički su „oguljeni", jer za parkirno mjesto ili za­državanje na pet minuta u gradu moraju platiti dozvolu za tri mjeseca koja košta 40.000 kuna bez PDV-a po jednom vozilu. Ista stvar je s ugostiteljima koji također po sniženim cijenama, u dogovoru s organizatorima, nude povoljnije obroke, a sada će izgubiti vjerne posjetitelje.

     Sindikat i Matica Umirovljenika Hrvatske smatraju da hitno treba ukinuti takve lokalne odluke jer je to štetno po turizam, starije osobe i autoprijevoznike, a također diskriminatorno prema ranjivoj kategoriji građana starije dobi. Također, potreb­no je izmijeniti stajalište čelnika lokalne uprave i samouprave spram umirovljenika i jednodnevnih turista kao smetnje op­ćem razvoju turizma u Hrvatskoj, jer su upravo i oni dio turizma tijekom cijele godine.

     „Na žalost, ni Vama ministre Cappelli ne ide na čast Vaš prijedlog da 'jednodnevne goste dočeka letak dobrodošlice u autobusu u kojem će se objasniti da dolaze u grad poznat po kulturi, s tradicijom turizma dugom 140 godina te da u skladu s tim poštuju turističku i ekološku kulturu koja vrijedi u Novom' kao da su došli na teroristički, a ne turistički pohod. Gradona­čelnik Novog Vinodolskog Velimir Piškulić se požalio da 'dosad na fin način nije išlo i da se razmišlja o check-pointu koji funk­cionira u turističkim odredištima u inozemstvu' Pitamo se kako bi njemački ili talijanski umirovljenici reagirali na check-point na kojemu piše „zabranjeno dalje za 65+", stoji u otvorenom pismu.

     SUH i MUH predlažu da Ministarstvo turizma te Udruga gra­dova RH hitno osude takve „odluke" zbog starijih građana, autoprijevoznika, ugostitelja i hrvatskog turizma u cijelosti, kao i zbog narušavanja ljudskih prava temeljem dobi.