UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


 

ZAGREB: Izvještajne skupštine podružnica

     Tijekom travnja održano je pet izvještajnih skupština u SUH-ovim podružnica­ma Črnomerec, Granešinski Novaki, Miroševec, Oporovec i Studentski grad. Dnevni red skupština i protokol vođenja bili su u skladu sa Statutom i Poslov­nikom i u vođenju nije bilo problema.

     U Črnomercu je tako umjesto dosadašnje predsjednice Blaženke Lutz, do re­dovne izborne skupštine izabran vršitelj dužnosti Mario Mešanović, a u Miroševcu je Nada Švigir izabrana umjesto Ivice Mickovskog, a za potpredsjednika je izabran Franjo Bohaček.

     Svi izvještaji detaljno su prikazali rad i djelovanje podružnica, a posebno tre­ba naglasiti da su bile vrlo aktivne upravo po broju druženja i izleta, ali isto tako po prezentaciji svoga rada u lokalnoj zajednici. U Oporovcu je prisutne pozdravila i predsjednica SUH-a Jasna Petrović, a na većini drugih skupština sudjelovala je i predsjednica Povjereništva SUH-a Zagreb Biserka Budigam.

     Interesantno je da su u podružnicama Granešinski Novaki, Miroševec i Oporo­vec u raspravi sudjelovali i predsjednici Mjesnih odbora, te prezentirali što su sve napravili za umirovljenike, ali i u pogledu komunalnih rješenja. U Oporovcu je na licu mjesta, nakon rada skupštine, riješen problem skupljanja smeća pred prosto­rom koji koriste udruge, a isto tako je naglašena vrijednost suradnje upravo s umi­rovljenicima na obostrano zadovoljstvo i poboljšanje kvalitete života starijih osoba.

     Karakterističan je i vrlo velik broj gostiju iz drugih podružnica, ali i drugih udru­ga umirovljenika, tako da se ponekad činilo kao da ih ima više nego „domaćih". U Studentskom Gradu je pak bio velik broj, čak 35, onih koji su dobili plakete i zahval­nice za svoj rad. Nakon izvještajnih skupština su organizirana druženja uz glazbu ili domjenci.