UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

INICIJATIVA ZA PROMJENE ZAKONA

Uvedite registar ugovora o uzdržavanju!

Sindikat umirovljenika Hrvatske ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću uputio Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima

 

     Ugovori o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju česta su tema naših članaka i pravnih savjeta. Od 2.500 ljudi koji se godišnje jave u Pravno savjeto­valište SUH-a, više od 10 posto otpada na razne oblike nepridržavanja takvih ugovora ili prijevara na njihovoj osnovi. Uglavnom se radi o slučajevima zanemarivanja, prijenosa imovine i drugih radnji koje smanjuju dostojan­stvo starijih osoba, a kojih u trenutku potpisivanja ugovo­ra one nisu bile svjesne. No, čak i da je s time sve u redu, postoje neke opasne „začkoljice" koje starijim osobama često promaknu.

     Glavna razlika između ugovora o doživotnom i o do­smrtnom uzdržavanju jest ta što kod ugovora o dosmrt­nom uzdržavanju uzdržavatelj ima pravo uknjižbe na imovinu primatelja uzdržavanja odmah po potpisu ugo­vora. Tako, često osobe i ne znaju da više ne žive u svojoj kući i stanu, ako nisu smještene u domove umirovljenika.

     Veliki problem je i praksa ovjeravanja ili solemnizacije takvih ugovora kod javnih bilježnika ili odvjetnika. Oni se rukovode profitom i često, gotovo uvijek, ne naglašavaju negativne učinke, niti upozoravaju na moguće posljedice sklapanja takvih ugovora. Čak štoviše, neki i nagovaraju starije osobe na potpis takvih ugovora, što one prihva­ćaju, naivno uvjerene kako će se zadovoljiti sve njihove potrebe.

     Stoga je Sindikat umirovljenika Hrvatske ministru pra­vosuđa Draženu Bošnjakoviću 10. travnja 2018. uputio Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odno­sima, koja se odnosi upravo na dio s ugovorima o doživot­nom i dosmrtnom uzdržavanju. Kako bi se dodatno zašti­tili primatelji uzdržavanja, SUH predlaže da javni bilježnici i odvjetnici upoznaju klijente s posljedicama potpisiva­nja ugovora o uzdržavanju, te da provjere sposobnost i ovlaštenje stranaka za sklapanje ugovora.      Nadalje, prema prijedlogu SUH-a, ugovor o doživotnom uzdržavanju je ništavan ako se potpiše bez anamneze nadležnog Centra za socijalnu skrb u kojem će socijalni radnik potvrditi jesu li zaštićene sve potrebe i želje uzdržavane osobe.

     Predlaže se i osnivanje Registra ugovora o doživotnom uzdržavanju pri Centrima za socijalnu skrb, a koji će sadr­žavati podatke o strankama, datumu sklapanja te imovini koja je predmet ugovora. Sve to u svrhu nadzora pridrža­vanja, ne samo zakonskih, već i ugovornih odredbi. Pruža- telji socijalnih usluga, udomitelji, te njihovi zaposlenici ili članovi njihovih obitelji već su onemogućeni u sklapanju takvih ugovora, a jedan uzdržavatelj može sklopiti najviše dva ugovora. Također, moraju imati potvrdu o nekažnja­vanju za kaznena djela protiv života i tijela te protiv držav­ne i privatne imovine.

     Sudovi bi također trebali imati veću ulogu u rješava­nju sporova vezanih za raskid ugovora o uzdržavanju, jer najčešće starije osobe, primatelji uzdržavanja, ne dožive presudu. Stoga SUH predlaže da se prvo ročište u takvim sporovima sazove u roku od 15 dana od primitka tužbe, te da se presuda donese u roku od šest mjeseci. Time bi sta­rije osobe bile mnogo zaštićenije u pravnim postupcima.

     Što se tiče ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, SUH predlaže ukidanje svih odredbi vezanih za tu vrstu ugo­vora iz Zakona o obveznim odnosima, ali i iz Obiteljskog zakona ili Zakona o socijalnoj skrbi, u dijelovima gdje se on navodi.

Milan Dalmacija

 

UMJESTO DOMA - U GARAŽU

B. iz Zagreba zajedno sa svojim suprugom 2011. potpisala je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s vlasni­cima obiteljskog doma za starije čiji je letak vidjela u ambulanti doma zdravlja. Suprug je 2014. preminuo, a udomiteljska obitelj B. izgubila licencu za dom, pa su je smjestili u garažu bez grijanja, prikladnog sanitarnog čvora i tople vode. Dobiva minimalne količine hrane i mnoštvo uvreda, što je i prijavila policiji. Obitelj je pre­ma ugovoru trebala gospođu smjestiti u Dom za starije i nemoćne, te joj plaćati cijenu smještaja. No, odlučili su se za jeftiniju i mnogo nehumaniju varijantu. Centar za socijalnu skrb je samo sačinio zapisnik i L.B. uputio na sud. SUH-ovo Pravno savjetovalište je pokrenulo svo­jevrsni postupak medijacije te su se dopisom obratili uzdržavateljima da što prije štićenicu smjeste u željeni Dom za starije osobe Maksimir.

SIN IZMANIPULIRAO OCA

M.T. iz Dubrovnika je sa sinom D.T. potpisao ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 2017. Sin se tim ugovorom obvezao ocu plaćati najamninu stana od 25 metara kvadratnih u iznosu do 2.500 kuna, a ovaj mu je zauz­vrat dao pravo uknjižbe na trostruko veći stan u svome vlasništvu. Kada M.T. postane nesposoban brinuti se o sebi, sin se ugovorom obvezao plaćati troškove Doma za starije u istom iznosu. No, D.T., prema navodima nje­gova oca, nije uplatio ni kune za podstanarinu, te ga je kao novi vlasnik čak odjavio s njegove adrese. M.T. se obratio CZSS Dubrovnik, policiji, Ministarstvu za de­mografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Uredu premijera i Predsjednice Republike, no izvjesno je kako će sve završiti na sudu.

 

 

ZOVITE PRAVNO SAVJETOVALIŠTE

Tel. 01/4615-797

E-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Pošta ili osobni dolazak: Sindikat umirovljenika Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 10 000 Zagreb