UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA: Dobra suradnja sa županom

 

     Redovna Skupština Županijskog povjere­ništva SUH-a Istarske županije održana je 27. ožujka u Svetvinčentu, srednjevjekov- nom gradiću bogate povijesne i kulturne ba­štine, smještenom na južnom dijelu središnje Istre.

     Na početku Skupštine predsjednik Žu­panijskog povjereništva Vladimir Buršić po­zdravio je sve predstavnike podružnica i go­sta, načelnika općine Svetvinčenat Dalibora Macana. Načelnik je naglasio da općina ima puno razumijevanje za poboljšanje statusa umirovljenika te da u sklopu svojih socijalnih programa pruža podršku umirovljenicima i starijim osobama na svom teritoriju. Skupštini je predsjedao domaćin Dušan Ban, koji je po­sebno predstavio novoizabranu predsjednicu vodstvu Podružnice SUH-a Roč Sonju Kukec, uz zahvalu dosadašnjem predsjedniku Milanu Zornadi.

     Rad SUH-a na nivou istarske županije, gdje djeluje 11 podružnica s aktivnih 5.060 člano­va, obuhvaća mnoštvo aktivnosti, od animi­ranja novih članova, aktivnosti u društvenom segmentu, a posebno na socijalnoj razini. Tako je na zajedničkim druženjima bilo 5.234 su­dionika, a na izletima 3.623 članova. Čak 999 članova se oporavljalo i relaksiralo boravkom u toplicama diljem Hrvatske i BiH. Posebno je izražen socijalni moment djelovanja kroz dodjele financijske pomoći (186 članova), posjete bolesnim članovima u bolnici, u nji­hovim domovina i u domovima za starije oso­be, zdravstvena predavanja, kao i djelovanje putem volontarijata čiji je rad izuzetno dobro organiziran u Podružnici Pula. Značajne su i usluge pomoći umirovljenicima koji primaju talijanski mirovinu.

Posebno je istaknuto kako je župan Istar­ske županije Valter Flego u 2017. godini ime­novao Savjet za umirovljenike i osobe starije životne dobi, na čije čelu je za predsjednika na jednogodišnji mandat izabran Vladimir Buršić. Na taj način istarski SUH ima značajniji utjecaj na programe i politike u županiji te na pobolj­šanje standarda umirovljenika.

     Na skupštini je donesena odluka kako će se u rujnu ove godine IX. sportske igre članova SUH-a Istarske županije održati upravo u Sve­tvinčentu. Imenovan je organizacijski odbor kojim predsjedava Dušan Ban, ujedno i pred­sjednik podružnice Svetvinčenat. Igre se već tradicionalno organiziraju uz veliki odaziv čla­nova, a suparništvo sa sportskih terena završa­va zajedničkim veselim druženjem uz večeru, glazbu i ples.

     Skupština je bila konstruktivna, te je pružila još jednu priliku za zajednički susret, izmjenu iskustva, prijedloga i sugestija, kao i spoznaje da SUH zajedničkim djelovanjem može dopri­nijeti boljitku umirovljenika i starijih osoba.

Đina Šverko