UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA: Dobra suradnja sa županom

 

     Redovna Skupština Županijskog povjere­ništva SUH-a Istarske županije održana je 27. ožujka u Svetvinčentu, srednjevjekov- nom gradiću bogate povijesne i kulturne ba­štine, smještenom na južnom dijelu središnje Istre.

     Na početku Skupštine predsjednik Žu­panijskog povjereništva Vladimir Buršić po­zdravio je sve predstavnike podružnica i go­sta, načelnika općine Svetvinčenat Dalibora Macana. Načelnik je naglasio da općina ima puno razumijevanje za poboljšanje statusa umirovljenika te da u sklopu svojih socijalnih programa pruža podršku umirovljenicima i starijim osobama na svom teritoriju. Skupštini je predsjedao domaćin Dušan Ban, koji je po­sebno predstavio novoizabranu predsjednicu vodstvu Podružnice SUH-a Roč Sonju Kukec, uz zahvalu dosadašnjem predsjedniku Milanu Zornadi.

     Rad SUH-a na nivou istarske županije, gdje djeluje 11 podružnica s aktivnih 5.060 člano­va, obuhvaća mnoštvo aktivnosti, od animi­ranja novih članova, aktivnosti u društvenom segmentu, a posebno na socijalnoj razini. Tako je na zajedničkim druženjima bilo 5.234 su­dionika, a na izletima 3.623 članova. Čak 999 članova se oporavljalo i relaksiralo boravkom u toplicama diljem Hrvatske i BiH. Posebno je izražen socijalni moment djelovanja kroz dodjele financijske pomoći (186 članova), posjete bolesnim članovima u bolnici, u nji­hovim domovina i u domovima za starije oso­be, zdravstvena predavanja, kao i djelovanje putem volontarijata čiji je rad izuzetno dobro organiziran u Podružnici Pula. Značajne su i usluge pomoći umirovljenicima koji primaju talijanski mirovinu.

Posebno je istaknuto kako je župan Istar­ske županije Valter Flego u 2017. godini ime­novao Savjet za umirovljenike i osobe starije životne dobi, na čije čelu je za predsjednika na jednogodišnji mandat izabran Vladimir Buršić. Na taj način istarski SUH ima značajniji utjecaj na programe i politike u županiji te na pobolj­šanje standarda umirovljenika.

     Na skupštini je donesena odluka kako će se u rujnu ove godine IX. sportske igre članova SUH-a Istarske županije održati upravo u Sve­tvinčentu. Imenovan je organizacijski odbor kojim predsjedava Dušan Ban, ujedno i pred­sjednik podružnice Svetvinčenat. Igre se već tradicionalno organiziraju uz veliki odaziv čla­nova, a suparništvo sa sportskih terena završa­va zajedničkim veselim druženjem uz večeru, glazbu i ples.

     Skupština je bila konstruktivna, te je pružila još jednu priliku za zajednički susret, izmjenu iskustva, prijedloga i sugestija, kao i spoznaje da SUH zajedničkim djelovanjem može dopri­nijeti boljitku umirovljenika i starijih osoba.

Đina Šverko