UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KADA NOVI MODEL OBITELJSKE MIROVINE?

1.900 kuna za 70 godina radnog staža

 

     Umirovljeničke udruge Sindikat i Matica umirovljenika, već više godina zagovaraju uvođenje novog modela obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli zadržava svoju mirovinu, a uz nju ima pravo, ovisno o prihodov- nom cenzusu, i na 20-50% partnero­ve mirovine. S obzirom da je od uku­pnog broja obiteljskih umirovljenika čak 93,35% žena, one su najizloženije rastućem siromaštvu, ukoliko se ne uvede ovakav model obiteljske miro­vine. Treba naglasiti da je prosječna obiteljska mirovina vrlo niska, samo 1.924 kn, a preživjeli partner ju koristi temeljem zajedničkih 60-tak godina radnog staža.

     Europske zemlje uvele su pojam socijalne zaštite preživjelih, prven­stveno supružnika i djece, u svojim zakonima još u 19. stoljeću. Od svog uvođenja koncept je doživio značaj­ne promjene u većini država članica EU, a posebno su značajne razlike u regulaciji tog koncepta u zapadnoe­uropskim i istočnoeuropskim zemlja­ma.

Zapadnoeuropski koncept

     Zapadnoeuropski koncept us­postavljen je metodom doprinosa, gdje su institucije socijalnog osi­guranja osigurale pogodnosti za preživjele u slučaju smrti hranitelja obitelji koji je bio osiguran doprino­sima prije njihove smrti. U pozadini koncepta obiteljske mirovine je či­njenica da smrt jedne osobe često rezultira gubitkom izvora prihoda za drugu osobu; odatle prepoznavanje smrti neke osobe kao društvenog rizika U većini slučajeva, obitelj osi- guranika (udovica, udovac, siroče/ polu-siroče i ostali rođaci) osigura­na su naknadama za preživljavanje, a temelje se na metodi doprinosa.

     Prema rječniku Vijeća Europe, obiteljska mirovina je mirovina koju primaju članovi pokojnog osigura- nika -„nuklearna" obitelj (muž/žena i djeca). Ovaj koncept mirovine pre­živjelih osoba prihvaćen je u većini zemalja istočne Europe u razdoblju komunizma.

     Također, za razvoj koncepta prednosti preživjelih u Europi, vrlo važna činjenica je usvajanje ILO Konvencije br. 102 o minimalnim standardima socijalne sigurnosti iz

1952. godine, kao i usvajanje Europ­skog kodeksa za socijalno vijeće Eu­rope Sigurnost u 1964.

Kako to rade Nijemci

     Posebno zanimljiv je sustav soci­jalne zaštite preživjelog supružnika u Njemačkoj. Preminula osoba mora imati najmanje pet godina plaćanih doprinosa ili bez tog uvjeta kad je osiguranik preminuo zbog ozljede na radu. Pravo na obiteljsku mirovinu u Njemačkoj odobrava se "osobama starim 45 i više godina, osobama sma­njene sposobnosti za rad ili za osobe koje se brinu o djetetu do navršene 18 godine života (bez ograničenja u slučaju djece s teškoćama u razvoju koje ne mogu održavati sami).

     Postoji također i oblik prilagodbe pogodnosti preživjelih, što se ogleda u činjenici da se osiguraniku punu mirovinu isplaćuje udovici ili udovici za tri mjeseca nakon smrti osigurani- ka. Danas je najveći iznos za obitelj­sku mirovinu 55% starosne mirovine preminulog supružnika, dok je manji iznos od 25% obiteljske mirovine vre­menski ograničen i plaća se najduže 24 mjeseca.

     Prema novim promjenama koje proizlaze iz reforme njemačkog su­stava socijalne sigurnosti iz 2002. godine, postoji mogućnost da se su­pružnici odluče za podjelu mirovina među supružnicima odnosno cijepa­nje mirovinskih prava. Ovo predstav­lja do određene mjere alternativni oblik obiteljske mirovine. Mogućnost podjele prava na mirovinu vrijedi samo za parove oženjene nakon 31. prosinca 2001., a ti parovi mogu od­lučiti podijeliti svoja prava na mirovi­nu kad oboje steknu dob za umirov­ljenje ili kada jedan partner umre. Bit­no je da su oba partnera pojedinačno akumulirali 25 godina kvalificirajućeg radnog staža.

Brojni kriteriji

     Da bi se u EU zemljama dobi­le obiteljske mirovine, moraju se ispuniti brojni uvjeti - kako za po­kojnika tako i za preživjelog. Većina europskih zemalja omogućuje tzv. obiteljsku mirovinu i za registrirane partnere, vanbračne ili istospolne zajednice, ali i za razvedene par­tnere ako su primali alimentaciju. U Luksemburgu, primjerice, punu mi­rovinu pokojnika plaća se tri mjese­ca preživjelima koji su živjeli u istom kućanstvu.

     Dodatni zahtjevi sastoje se od mini­malnog trajanja braka, minimalne dobi, invaliditeta ili brige za djecu pokojni­ka. Određeno trajanje braka preduvjet je za preživljavanje u Belgiji, Finskoj, Njemačkoj, Luksemburgu, Portugalu i Švedskoj itd. U Irskoj preživjeli supruž­nik morao je ispuniti određeno razdobl­je plaćanja doprinosa.

     U Austriji, ako zbroj mirovine pre­minulog i preživjelog partnera je ispod 1.910 eura mjesečno, odgovarajuću mjesečnu razliku do najviše 60 posto mirovine preminuloga plaća se pre­živjelom partneru uz njegovu mirovinu. U Sloveniji preživjeli partner starosnog umirovljenika može dobiti dodatno do 80 eura.

     U Hrvatskoj tzv. obiteljsku mirovinu ostvaruje osoba koja do smrti bračnog partnera navrši 50 godina, odnosno na­jmanje 45 godina, ali onda čeka na po­četak primanja mirovine do navršenih 50 godina. Izvanbračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbrač­na zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparnično- me sudskom postupku. Također i razve­deni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom bilo dosuđeno pravo na uzdržavanje.    Članovi obitelji formalnog i neformal­nog životnog partnera isto imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je formal­no ili neformalno životno partnerstvo postojalo na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije i pod uvjetom da je trajalo na­jmanje tri godine. I roditelji ili posvoji- telji osiguranika imaju pravo na obitelj­sku mirovinu u slučaju da ih je do smrti preminuli uzdržavao te da su navršili 60 godina.

     Hoće li i zahtjev umirovljeničkih udruga za novim modelom obiteljske mirovine ući u novu mirovinsku refor­mu? Teško, jer je koncept Vlade očito usmjeren na kažnjavanje, a ne na za­ustavljanje siromašenja. Tako Ankica Jurec iz Zagreba pita s razlogom, zašto ne može dobiti barem pola mirovine svoga supruga uz svoju, kad su oboje skupili 70 godina radnog staža, a nje­govom smrću tek pet godina nakon umirovljenja, njoj se dopušta tek da umjesto svoje mizerne mirovine, dobi­je jednako mizernih 70 posto mirovine svoga preminulog supruga. Tko će joj odgovoriti.

Jasna A. Petrović