UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PIŠE NAM MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Nema ukidanja dodatnog zdravstvenog doprinosa

 

     Sastanak predstavnika SUH-a i MUH-a s predstavnicima ministarstava financija, zdravstva, rada i HZMO-a održan 12. veljače u Ministarstvu zdravstva nije urodio plodom. Zahtjev umirovljenika bilo je ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto na iznose mirovina većih od prosječne plaće i doprinosa od jedan posto na niže od prosječne. Predložen je i promjena izračuna na način da se oporezuje samo iznos koji prelazi iznos prosječne mirovine.

 

     Dopisom od 5. ožujka 2018. Ministarstvo zdravstva je odbilo takav prijedlog s pojašnjenjem kako nisu„u mogućnosti udovoljiti zahtjevu zbog teške financijske situacije u kojoj se nalazi zdravstveni sustav."

     Umirovljenici su tražili i uključivanje svojih predstavnika u Upravna vijeća HZMO-a, HZZO-a i Ministarstva zdravlja, što će biti razmotreno u okviru izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ili pri izradi novog Zakona. Tom prilikom predstavnici državnih institucija su pozvali SUH i MUH da se svojim prijedlozima uključe u izradu zakona, te u javno savjetovanje.

     Osim toga, predložena je izmjena prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, o čemu će se još raspravljati, u slučaju da se s takvim prijedlogom umirovljenici pojave kroz savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je upravo ušao u početnu raspravu.