UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PIŠE NAM MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Nema ukidanja dodatnog zdravstvenog doprinosa

 

     Sastanak predstavnika SUH-a i MUH-a s predstavnicima ministarstava financija, zdravstva, rada i HZMO-a održan 12. veljače u Ministarstvu zdravstva nije urodio plodom. Zahtjev umirovljenika bilo je ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto na iznose mirovina većih od prosječne plaće i doprinosa od jedan posto na niže od prosječne. Predložen je i promjena izračuna na način da se oporezuje samo iznos koji prelazi iznos prosječne mirovine.

 

     Dopisom od 5. ožujka 2018. Ministarstvo zdravstva je odbilo takav prijedlog s pojašnjenjem kako nisu„u mogućnosti udovoljiti zahtjevu zbog teške financijske situacije u kojoj se nalazi zdravstveni sustav."

     Umirovljenici su tražili i uključivanje svojih predstavnika u Upravna vijeća HZMO-a, HZZO-a i Ministarstva zdravlja, što će biti razmotreno u okviru izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ili pri izradi novog Zakona. Tom prilikom predstavnici državnih institucija su pozvali SUH i MUH da se svojim prijedlozima uključe u izradu zakona, te u javno savjetovanje.

     Osim toga, predložena je izmjena prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, o čemu će se još raspravljati, u slučaju da se s takvim prijedlogom umirovljenici pojave kroz savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je upravo ušao u početnu raspravu.